"Dok ne cijenite sebe, nećete cijeniti ni svoje vrijeme. Dok ne cijenite svoje vrijeme, nećete ništa učiniti s njim."
M. Scott Peck : Citati o vremenu
Eko panoi ožujak
Sve eko panoe možete pogledati klikom na OVDJE
PRVI SVJETSKI RAT
Globalnoj inicijativi Happy pridružili su se i učenici naše školi filmom izrađenim na satu informatike.
Film izradile Ana Guja i Sofija Ritta Bojčić
JUTARNJA SMJENA
VELIKI ODMOR 10.25 – 10.45
POSLIJEPODNEVNA SMJENA
VELIKI ODMOR 16.25 – 16.45
|
Budući da je 22. veljače 1483. godine dovršen tisak prve hrvatske otisnute knjige Misal po zakonu rimskoga dvora, Hrvatski je sabor 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.
Tim povodom knjižničarka Marina Kelava i prof. hrvatskog jezika Tamara Smokrović organizirale su u školskoj knjižnici radionicu na temu Glagoljica – prvo hrvatsko pismo namijenjenu članovima Čitalačkog kluba i Mladih knjižničara.
Učenicima je održano kratko predavanje u kojem su naučili da je glagoljica najstarije slavensko pismo koje je osmislio Konstantin Filozof - sv. Ćiril, Grk iz Soluna za misiju među moravskim Slavenima u 9. st.
Konstantin i njegov stariji brat Metod bili su nositelji te misije, kojoj je cilj bio opismenjavanje i prosvjećivanje Slavena. U Moravsku su došli na poziv kneza Rastislava uz potporu bizantskog cara Mihajla III. Za potrebe te misije braća su također s grčkog na staroslavenski ili starocrkvenoslavenski prevela najvažnije liturgijske tekstove.
Naziv glagoljica nastao je mnogo kasnije – u 17. st. na hrvatskome području prema glagolu glagoljati, koji znači ‘govoriti’, a proširio se tek u 19. st. Prema tome nazivu nastao je naziv glagoljaš za katoličkoga svećenika koji misu drži na hrvatskome crkvenoslavenskom jeziku služeći se glagoljskim knjigama.
Najstariji sačuvani hrvatski spomenici na kojima je glagoljski natpis uklesan u kamen iz 11. i 12. st. su: Plominski natpis, Supetarski ulomak, Grdoselski ulomak, Valunska ploča, Krčki natpis, Bašćanska ploča…
Zlatnim se razdobljem hrvatskoga glagoljaštva smatraju 14. i 15. st., iz kojih je sačuvano 30 rukopisnih brevijara, 17 misala, 3 psaltira, 2 rituala, niz fragmenata liturgijskih tekstova, više zbornika te mnogo pravnih i drugih spisa.
Nakon predavanja učenici su rješavali nastavne listiće. Uz pomoć predloška uspoređivali su glagoljicu i latinicu, pisali su glagoljicom svoja imena, naziv škole, transliterirali su jednostavne nazive životinja te ih crtali. Na kraju su rješavali kviz o poznavanju glagoljice.
Tamara Smokrović
Marina Kelava