Osnovna škola Bijaći

U povodu petstote godišnjice smrti velikog europskog humanista i oca hrvatske književnosti Marka Marulića (18. kolovoza 1450. – 5. siječnja 1524.), Vlada Republike Hrvatske proglasila je 2024. godinom Marka Marulića.

Marulić je potomak splitske plemićke obitelji, koja se hrvatski nazivala Pečenić ili Pecenić (oblik Marulić nalazi se u Juditi). Nakon školovanja u splitskoj humanističkoj školi pretpostavlja se da je nastavio školovanje u Italiji. U Splitu je obavljao komunalne dužnosti egzaminatora (ispitivač valjanosti isprava), suca, izvršitelja oporuka, a bavio se i trgovinom. Povremeno je putovao u Mletke i Rim, a boravio je i u Nečujmu na Šolti. Kao tipičan humanist većinu je djela napisao na latinskom, ali je ostavio i značajan opus na hrvatskome te nekoliko kratkih spisa na talijanskome. Većinu njegovih latinskih djela čine prozni religiozno-poučni spisi moralističkog i teološkog sadržaja. U mnogim djelima Marulić je očitovao humanističko zanimanje za povijest te domoljubnu zabrinutost zbog osmanskih osvajanja i razjedinjenosti kršćanske Europe. Marulićev Evanđelistar zauzimao je istaknuto mjesto u knjižnici engleskog kralja Henrika VIII., koji je u svojem primjerku jednoga od izdanja tog Marulićeva djela ostavio i niz vlastoručnih bilježaka na latinskom.

Marulićev rad od iznimnog je značaja za hrvatsku književnost, ali i za ukupnu kulturnu baštinu. Njegova su se djela tiskala u najvećim knjižarsko-nakladničkim središtima tog doba. Prevodila su se na brojne svjetske jezike te se spominju u svim značajnim katalozima, kao i u biografskim i bibliografskim zbornicima. Njegovi su duhovni i moralistički spisi na latinskom jeziku stekli europsku i svjetsku slavu. U spomen na dan dovršenja Marulićeve Judite 1501. godine, prvog umjetničkog epa na hrvatskom jeziku, svake godine 22. travnja u Hrvatskoj slavimo Dan hrvatske knjige.

Najznamenitije je Marulićevo djelo Judita, prvi umjetnički ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku. Judita obilježava početak hrvatske umjetničke književnosti, jer je Marulić na hrvatskom jeziku (splitskoj čakavštini) uspio ostvariti epski književni oblik kakvi su europski humanisti pisali pretežito na latinskom jeziku. Marulić je u samom naslovu naglasio važnost djela u versih, hrvacki složena, kojim je potaknuo širenje kulture i hrvatske domoljubne misli pisanom riječi na materinskom jeziku.

Opće je poznato kako naša škola njeguje čakavicu i provodi brendirani projekt ČAkavske večeri koje će se ove godine održati trideset i treći put. U sklopu Čakavskih večeri provodi se i susret Dica i ČAkavica (ove godine dvanaesta po redu). Naša škola organizira i provodi literarni, recitatorski i likovni natječaj ČA u versin, riči i pinelu  koji je poprimio i međunarodni karakter.

Zadaća je svih nas čuvati i njegovati čakavsku rič, bogati dio našeg hrvatskog jezika i našeg hrvatskog identiteta.

Petar Perić