VILINSKIM STAZAMA
U Etnografskom muzeju učenici četvrtih razreda s učiteljicama prošle su godine sudjelovali na predavanju o vilama. Od etnologinje Ive Lulić, koja je sama bila odjevena kao vila i na taj način prezentirala djeci najčešći prikaz vila, djeca su doznala podatke o životu vilinskih bića, mjestima gdje žive, njihovim navikama, moćima i slabostima. Podaci su temeljeni na usmenoj književnoj tradiciji, a nakon prezentacije i razgovora, djeca su na likovnoj radionici u muzeju svoja saznanja i impresije pretvorila u crteže.
Ove godine smo se u školi nastavili „družiti“ s vilama jer smo osmislili školski projekt „Vilinskim stazama“ pa su učenici cijelu godinu čitali o vilama; crtali, modelirali, pjevali i glumili vile i druge likove iz priča. U okviru školskog projekta „Vilinskim stazama“ poticaja za likovno, literarno i scensko izražavanje imali su napretek. Rezultati marljivog rada učenika, učitelja i stručnih suradnika su prikazani na školskim izložbama i priredbama.
Učenici su upoznavali svijet bajki, doznali brojne priče o vilama i saznali kako se vilinski svijet utkao u književnost i predaje različitih naroda. Tako su šestaši s nastavnicom hrvatskoga jezika napisali dramsku igru o vilama u drugim narodima i izveli je na školskoj priredbi, a za Božić su nas počastili uprizorenjem vlastitog igrokaza „Božićna vila“. Mladi knjižničari su se uključili izradom vjenčića i pojaseva za vilinske odore.
Prvaši su u sklopu projekta slušali bajke u knjižnici koje im je knjižničarka pričala uz pomoć lutaka, slika i projekcija (Kraljević Čuperak, Proždrlica).
Drugaši su sa svojom učiteljicom obrađivali kinesku bajku „Vila iz školjke“ te su crtali stripove na predlošku priče, a izradili su i prekrasne crteže vila. Za školsku su priredbu uvježbali pjesmu „Ako spavaš vilo moja“.
Trećaši su u knjižnici pregledavali i čitali knjige „Gdje žive vile“, Priče o princezama i vilama… Bili su posebno angažirani oko školskog maskenbala, rekvizite su izrađivali na satu likovne kulture pa se cijeli razred, uključujući učiteljicu, maskirao u vile i patuljke.
Četvrtaši su sudjelovali na „Vilinskom partiju“ u Etnografskom muzeju gdje su se nakon potrage za čudesnim bićima prisjetili priče Regoč rješavajući kviz. Kako bi bili spremni za kviz, u školi su s učiteljicama i knjižničarkom obradili „Priče iz davnine“ i gledali animirani film „Regoč“. U muzeju su izradili velike plošne lutke Regoča koje su izložene u školi.
Na satu likovnog odgoja učenici od petog do osmog razreda crtali su vile i postavili izložbu radova u atriju škole.
Peti razredi pisali su priče o vilama, istraživali, izmišljali priče o vilama na temelju slušanih bajki i sudjelovali u radu školske zadruge…
Učenička zadruga „Cvrčak“ dala je svoj doprinos školskom projektu o vilama pa su s nastavnicom prirode i pedagoginjom izradili lončanice od keramike u koje su sadili ljekovite „vilinske“ biljke. Uz to su proizveli keramičke posudice u koje su zapakirane soli za kupanje i balzami obogaćeni cvijećem, a i sami poklopci na posudicama ukrašeni su motivima ruže i velebitske degenije. Isti motiv se koristio za keramičke medaljone. Radovi zadrugara su izloženi za Dan škole u atriju, a bili su zapaženi i na Smotri školskih zadruga u City centru One u Splitu.
Šestaši su obradili lektiru „Velebitske vilin staze“, izrađivali stripove i ilustracije, pisali literarne radove o ekologiji potaknuti porukama Vile Velebita. Obradili su ulomak iz knjige „Ukradeno proljeće“ i likovno se izražavali na temelju literarnog predloška. U suradnji knjižničarke i nastavnica hrvatskoga jezika predstavljena im je i knjiga „Striborovim stazama“, a djeca su analizirala i ilustrirala odabrane ulomke. U lipnju smo priredili zanimljiv književni susret s autoricom ovih djela, Snježanom Grković-Janović.
U našim krajevima, kao i diljem svijeta postoje priče o vilama koje su se pričale uz topla ognjišta i u pričama preživjele stoljeća. Uz pomoć priča žive u oblacima, na zemlji, u vodi ili moru, kod nas imaju imena Planinkinja, Morska, Šumska… Šestaši su se okušali i u pisanju i izvođenju scenske igre o vilama u drugim narodima, što je bilo duhovito i poučno. Tako smo doznali da se specifične mane vila nije smjelo spominjati jer bi onaj koji bi se to usudio bio kažnjen. Za Božić su smislili i izveli igrokaz „Božićna vila“.
Sedmaši su slušali bajku „Mala vila“ i izradili ilustracije, te debatirali o odnosima među ljudima i o temeljnim vrijednostima života.
Zborovi velikih i malih učenika oraspoložili su publiku na školskoj priredbi. „Ako spavaš vilo moja“ pjevali su učenici 2.a razreda sa svojom učiteljicom. Školski zbor je pjevao , ali i raspjevao prisutne izvedbom pjesme „Morska vila“.
Četvrtaši su nas već tradicionalno razbudili plesnom točkom, ovaj put praćeni elektroničkim zvukom, u duhu neobičnih vila i vilenjaka.
Knjižničarska grupa uključila se u projekt pretraživanjem kataloga i izradom popisa literature za školski projekt, izradom plakata na temelju pročitanih bajki, analizom šaljivog teksta „Zašto su dobre vile danas nepotrebne“, istraživanjem u Vilikonu i Bajkama hrvatskih pisaca, suradnjom sa školskom zadrugom… U suradnji s nastavnicom hrvatskog jezika pripremili su predstavu „Trnoružica“ za koju su izradili scenografiju, kostime i rekvizite.
Poznata priča o Trnoružici oživjela je na pozornici i upoznala nas s vilama dobrote, života, ljepote i umjetnosti, ali i opasnom vilom koju je pobijedila Ljubav. Vila dobrote je za kraj ove priče poručila svima:
„Pobijedila je ljubav, djeco mila, ta najljepša na svijetu dobra vila!“