Osnovna škola Braća Ribar Posedarje

I ove smo godine u našoj školi obilježili manifestaciju Noć knjige na temu kataklizme. Učenici od 5. do 8.r. imali su priliku bolje upoznati pojam kataklizme, neke kataklizmičke događaje iz prošlosti, a dotakli smo se i današnjih globalnih prijetnji. Književnost (i umjetnost općenito) mogu nam poslužiti kao orijentiri, ali i pružiti moguće odgovore na pitanja poput velikih društvenih promjena, preživljavanja, ljudske prirode u ekstremnim situacijama, moralnih izazova i slično. Razni književnici izmaštali su razne moguće svjetove, scenarije, distopije, apokalipse, nuklearne zime i u njima su istraživali ljudsku prirodu pritisnutu nepoznatim okolnostima, međuljudske odnose, moralne dileme, propuste društva, ljudsku solidarnost, egoizam, preživljavanje, strah, nadanje, vrijednosti civilizacije. Učenici su u ruke dobili pet knjiga koje se bave temom kataklizme te smo o njima razgovarali i čitali ogledne ulomke - Rat svjetova (H.G. Wells), Posljednje uporište (Stephen King), Ogled o sljepoći (Jose Saramago), Metro 2033 (Dmitry Glukhovsky) i Cesta (Cormac McCarthy). 

Učenici od 1. do 4. razreda matične i područnih škola te učenici posebnog razrednog odjela sudjelovali su sa školskom knjižničarkom u manifestaciji Zadar čita čija je tema bila voda. U prvom dijelu aktivnosti učenici su okušali svoje znanje u kvizu prepoznavanja različitih zvukova vode, pa su tako odlično prepoznali kada voda teče iz slavine, slap, fontanu, pijenje i grgljanje vode, šum mora i valova, kišu, plivanje, dok je zvuk sonara podmornice bilo najteže prepoznati. Zatim su učenici poslušali priču u stihovima Aljoše Vukovića Tajne i zgode nestašne vode, a nakon razgovora o pročitanom rješavali su razne zadatke vezane uz vodu: kakvog je okusa, boje ili mirisa voda, koliko čaša vode dnevno trebamo piti, koja su tri stanja vode i slično. 

Završen je ciklus knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja (skr. KIOO) u školskoj godini 2023./2024. KIOO se provodi svake školske godine od 1. do 8. razreda s ciljem poticanja čitanja kao jezične djelatnosti i temelja obrazovanja, razvijanja čitalačke pismenosti, poticanja govornog i pisanog izražavanja učenika, uvođenja učenika u svijet informacija, poticanja samostalne uporabe izvora informacija i znanja, te razvijanja sposobnosti procjene vrijednosti svake informacije.

Obrađuju se sljedeće teme: 

1. razred - Upoznavanje školske knjižnice

2. razred - Dječji časopisi

3. razred - Put knjige od autora do čitatelja

4. razred - Priručna zbirka

5. razred - Časopisi - izvori novih informacija

6. razred - Samostalno pronalaženje informacija

7. razred - Autorska prava i citiranje

8. razred - Sustav i uloga pojedinih vrsta knjižnica

Školska knjižničarka i ove je godine s učenicima viših razreda sudjelovala na Festivalu prava djece. Tema predavanja bila je volontiranje te skloništa za nezbrinute životinje. Tijekom aktivnosti Jesam li ikad... se ispostavilo da su naši učenici već dobro upoznati s volontiranjem i da su već pomagali potrebitima, ali i sudjelovali dobrovoljno u uređenju okoliša škole, izradi božićnih ukrasa i slično. Na satu smo zapravo samo opširnije objasnili i definirali volontiranje te vrste istog, kao i razloge zašto netko volontira bez da dobije išta opipljivo zauzvrat. Pogledali smo kratki filmić o skloništu za nezbrinute životinje, volonterima koji tamo rade, a među kojima je i curica osnovne škole. Knjižničarka im je pokazala službene web stranice Zadarskog azila i pozvala ih da zajedno s roditeljima pomognu koliko mogu (npr. prošetati psa). Također, knižničarka ih je potaknula da se uključe u Volonterski klub kojeg vodi kolegica učiteljica Berta Perica. 

I ove godine obilježili smo Mjesec hrvatske knjige u čijem su fokusu bili prevoditelji i književno prevođenje. U svim razredima matične i područnih škola knjižničarka je održala predavanje u cilju isticanja važnosti prevoditelja i neprocjenjive vrijednosti književnog prevođenja. U nižim razredima čitale su se Zimske bajke u prijevodu Ande Bukvić Pažin, poznate prevoditeljice dječje literature. Dok su se učenici viših razreda okušali u prevođenju ulomaka Gregovog dnevnika s engleskog na hrvatski jezik. 

Prevoditelji su jezični čarobnjaci o kojima zapravo malo znamo i obično kada hvalimo stranog pisca, nismo svjesni da hvalimo i dobrog prevoditelja. Zato se nadamo da će učenici ubuduće kad otvaraju knjigu stranog autora, škicnuti u impresum u potrazi za prevoditeljem/icom. 

Poveznica na prezentaciju s predavanja:

Poštovani učenici, roditelji i učitelji,

Projekt Čitam lakše! – pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pokrenut je s ciljem omogućivanja lakšeg čitanja digitalnih sadržaja u pristupačnom okruženju. Odabrani sadržaji digitalne građe prilagođeni su i učinjeni dostupnijim za osobe s disleksijom i drugim teškoćama u čitanju.

U projektu sudjeluje 150 školskih i narodnih knjižnica kojima je omogućen slobodan pristup sadržajima prilagođenim osobama s disleksijom i teškoćama čitanja putem aplikacije Lexie. U aplikaciji je omogućen pristup 403 knjige na hrvatskom jeziku i  45117 knjiga na engleskom jeziku. Dostupna su djela iz digitalnih zbirki NSK te zbirke s e-lektirama, klasicima i kratkim pričama.

U aplikaciji Lexie možete mijenjati font i veličinu slova, kontrast, boju pozadine, širinu stranice i slično. Možete pretvoriti tekst u govor, istaknuti slogove i zrcalna slova. Osim čitanja književnih djela, učenici mogu postaviti svoje bilješke ili dijelove udžbenika, a koje onda mogu prilagoditi svojim potrebama te tako lakše učiti. Mogućnosti prilagodbe koje nudi aplikacija Lexie su zaista mnogobrojne. Aplikaciju je moguće koristiti na mobitelima, tabletima i računalima unutar i izvan knjižnice.

Školskim knjižnicama omogućen je jedan korisnički račun u aplikaciji Lexie kojeg će koristiti svi učenici s teškoćama u čitanju i svi koji to žele, uključujući i učitelje te stručne suradnike. Važno je napomenuti da dok jedan korisnik koristi aplikaciju, drugi korisnik se neće moći prijaviti dok se prvi ne odjavi. Dakle, nije moguće da više korisnika odjednom koristi aplikaciju. Besplatno korištenje aplikacije omogućeno je do lipnja 2024. godine. 

Za dobivanje podataka za prijavu u aplikaciju potrebno je obratiti se knjižničarki, učitelju/ici ili razredniku/ici.

Poveznica na aplikaciju : https://lexie.omoguru.com/hr/login 

Poveznica na video upute : https://www.youtube.com/watch?v=N2lF7FSSigU 

Kontakt za tehničku podršku : contact@omoguru.com 

Kontakt školske knjižničarke : jelena.ivanisevic1@skole.hr 

U Noći knjige s učenicima od 5. do 8. razreda propitali smo fenomen umjetne inteligencije. Nakon kratkog uvoda u definiciju umjetne inteligencije i na koje ju načine koristimo svakodnevno, a da toga nismo ni svjesni, učenici su diskutirali o tome je li moguće da ChatGPT napiše originalno književno djelo. Umjetnoj inteligenciji, barem zasada, nedostaje jedna stvar - kreativnost (mašta). Budući da su književnici među prvima počeli pisati o odnosu čovjeka i stroja, učenicima su predstavljena četiri književna klasika i njihove filmske adaptacije. Karel Čapek je još 1920. godine u djelu R.U.R. prvi put upotrijebio pojam robot (češ. radnik) te pisao o potlačenoj robotskoj klasi koja se pobuni protiv čovjeka. Isaac Asimov je 1950. godine u svojoj zbirci priča Ja, robot osmislio tri zakona robotike. Phillip K. Dick je 1968. godine u svom djelu Sanjaju li androidi električne ovce postavio čitatelju moralno pitanje - ukoliko robot razvije svijest, emociju, nagon za održanjem, je li onda važno to što je programiran i odakle emocija dolazi? Konačno, William Gibson je 1984. godine u djelu Neuromancer prvi put upotrijebio pojam kiberprostor (eng. cyberspace) koji je postao sinonim za World Wide Web te piše o matrixu, odnosno mreži, virtualnoj stvarnosti koja je često stvarnija od stvarnosti. 

Učenici su pročitali nekoliko citata iz navedenih knjiga te diskutirali o nekim etičkim, pravnim i društvenim pitanjima. Koliko daleko smijemo ići u razvoju umjetne inteligencije? Je li etički ispravno da programiramo umjetnu inteligenciju koja bi mogla osjećati? Trebamo li već sada raditi na zakonskim regulativama koje će ograničiti upotrebu umjetne inteligencije? Ako umjetna inteligencija napravi pogrešku s materijalnim ili ljudskim štetama, tko je odgovoran? Je li moguće da roboti razviju svijest i osjećaje? Ako se to i desi, kako bismo se trebali ponašati prema njima? Što će se desiti s čovječanstvom ukoliko se ono oslanja isključivo na umjetnu inteligenciju, a zanemaruje vlastite intelektualne resurse? Što će to značiti za kulturu, obrazovanje, umjetnost, ali i društvo u cjelini? 

Poveznica na prezentaciju Umjetna inteligencija u književnosti : 

https://view.genial.ly/643c0bf843557a00175d5f1c/presentation-umjetna-inteligencija-u-knjizevnosti 

I ove godine učenici od 1. do 4. r. sudjelovali su u manifestaciji Zadar čita. Školska knjižničarka održala je radionice u matičnoj i područnim školama na temu smijeha. U skladu s temom ovogodišnje manifestacije učenici su pripremili viceve pa smo se na početku sata dobro zagrijali smijehom. Čitali smo kratku priču Sunčane Škrinjarić Dva smijeha i naučili da postoje veliki smijeh i mali smijeh. Veliki smijeh stanuje u dvoranama, palačama, školama, kazalištima, cirkusima...Mali smijeh se krije u kutu usana, gotovo nevidljiv, a može ga potaknuti cvrkut ptica, lelujanje trave, omiljeno jelo, petica u školi...Nismo zaboravili ni Ratka Zvrka i njegovu pjesmu Smijeh nije grijeh. Naučili smo što znače riječi bodriti i čeličiti, odnosno kako nas smijeh ohrabruje i osnažuje. Pričali smo o vrstama smijeha - cerekanje, grohot, podsmjehivanje, smijanje u bradu...ali i o tome što se događa u ljudskom tijelu kad se smijemo. Naime, smijanjem se pokreću mišići na licu i u trbuhu, pa je par minuta smijeha dnevno jednako 15-20 minuta vožnje biciklom. Uz to, smijanjem se izlučuju hormoni endorfin i serotonin koji pozitivno utječu na imunitet, pa od tuda ona izreka smijeh je najbolji lijek.

Započeo je ciklus knjižnično-informacijskog odgoja i obrazovanja (skr. KIOO) u školskoj godini 2022./2023. KIOO se provodi svake školske godine od 1. do 8. razreda s ciljem poticanja čitanja kao jezične djelatnosti i temelja obrazovanja, razvijanja čitalačke pismenosti, poticanja govornog i pisanog izražavanja učenika, uvođenja učenika u svijet informacija, poticanja samostalne uporabe izvora informacija i znanja, te razvijanja sposobnosti procjene vrijednosti svake informacije.

Obrađuju se sljedeće teme: 

1. razred - Upoznavanje školske knjižnice

2. razred - Dječji časopisi

3. razred - Put knjige od autora do čitatelja

4. razred - Priručna zbirka

5. razred - Časopisi - izvori novih informacija

6. razred - Samostalno pronalaženje informacija

7. razred - Autorska prava i citiranje

8. razred - Sustav i uloga pojedinih vrsta knjižnica

Dragi učenici, roditelji i učitelji

brojimo još 24 dana do Božića. Tom prilikom pripremila sam digitalni adventski kalendar s dnevnim izazovima. Svaki dan u ponoć otključava se jedan izazov. Aktivnosti obuhvaćaju escape room-ove (Stranger things, Kuća strave, Slavenska mitologija itd.), kvizove, igre, pogađanje znamenite ličnosti, zagonetke i slično. 

Kroz igru i zabavu testirajte svoje znanje i vještine. Učenici mogu rješavati izazove sami ili zajedno, s roditeljima (npr. obiteljski dnevni izazov ), a mogu se uključiti i učitelji na satu razrednika ili započeti sat s izazovom. 

Kalendar je interaktivan (vi klikate, navigirate, unosite odgovore) i vrlo zabavan i poučan. Sretno !

Poveznica na kalendar

Knjižničarka i pedagoginja su u suradnji s učiteljima i učenicima obillježile 14. Festival prava djece. Sudjelovali su učenici od 5. do 8. razreda. U sklopu festivala obrađuju se teme vezane uz prava djece i to je jedini inkluzivni festival u Hrvatskoj. Specifičan je po kratkim filmovima koje snimaju osnovnoškolci i srednjoškolci i koji prate radionice i aktivnosti. Ove godine održana su predavanja na sljedeće teme: 

1. Budi nekom plus (tema: etiketiranje) 

2. U nadi je spas (tema: udomiteljstvo) 

3. Zaroni ispod površine (tema: komuniciranje potreba)

4. Nasilje nije kul (tema: vršnjačko nasilje)

Ovdje možete posjetiti službenu web stranicu Festivala.

Ovdje možete pročitati nastavne pripreme za radionice. 

I ove godine obilježili smo Mjesec hrvatske knjige od 15. listopada do 15. studenog. Tema Mjeseca hrvatske knjige bila je Generacija K - čime se aludira na postojeće podjele generacija (generacija Y, generacija Z...), a stavlja naglasak na knjigu i knjižnicu. Željelo se skrenuti pozornost na prilagodbu knjižnica potrebama novih generacija, ali i ukazati na specifična obilježja današnjih mladih - mobitel u ruci, ekološka osviještenost, kao i osamljenost i zabrinutost te istaknuti kako im knjižnica, odnosno knjiga može pomoći. Izabran je moto Misli na sebe - čitaj!

U svim razredima matične i područnih škola knjižničarka je održala nastavni sat. Klikom na sliku iznad ili poveznicu ispod pogledajte kojim smo sve aktivnostima i radionicama obilježili Mjesec hrvatske knjige. 

MHK - izvješće - https://view.genial.ly/6373795cd15dd400183091fd/interactive-content-mhk-2022-izvjesce​ 

Vaša knjižničarka 

U ponedjeljak 9. svibnja 2022. OŠ Braća Ribar posjetila je hrvatska dječja književnica, lutkarica i autorica brojnih igrokaza Jadranka Čunčić Bandov. Mnogima od nas odraslih, ali i učenika koji čitaju Prvi izbor, Jadranka Čunčić Bandov poznata je i kao autorica stripa Boduljko. 

Književnica Čunčić Bandov već 20-tak godina priprema i izvodi kolaž lutkarske predstave, a za njih samostalno izrađuje lutke od raznih materijala - vidjeli smo magarca, konja, mačku i labuda od tikvi, strašnog psa od četki za pranje boca, žabu od spužvi i kotačića, puža od košare za voće i čarape napunjene vatom, kornjaču od košare i kaciole...

U kolaž lutkarskoj predstavi sudjelovali su učenici od 1. do 4. razreda matične škole, te učenici područnih škola Islam Latinski i Podgradina. Kada kažemo sudjelovali, zaista to i mislimo. Naime, predstava je interaktivna pa su učenici glumili mačke koje love miševe, bubamare koje se žele igrati sa slonom, pjevali su, pljeskali, pogađali, neki su dobili poljubac od kornjače...

U područnoj školi Podgradina učenici su pripremili i izveli 3 kratka igrokaza Jadranke Čunčić Bandov te za kraj intervjuirali književnicu. 

Ovim putem zahvaljujemo Jadranki Čunčić Bandov što je posjetila našu malu školu te učenicima i učiteljima uljepšala jutarnji ponedjeljak. Svi učenici koji žele dalje čitati ili proučiti igrokaze Jadranke Čunčić Bandov mogu u školskoj knjižnici posuditi njezinu zbirku igrokaza Igre sa zmajevima.

U foto-galeriji pogledajte kako je izgledao susret.

U OŠ Braća Ribar obilježili smo jedanaestu Noć knjige, koja se organizira u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja) kako bi se još jednom, zajedničkim snagama, pozornost skrenula na knjigu i čitanje, njihovu vrijednost i značenje za pojedinca i svijet.

Tema ovogodišnje manifestacije bila je sloboda, odnosno knjiga kao prostor slobode. U 8. razredima održan je nastavni sat na temu cenzure knjige. Objašnjen je pojam cenzure, vrste cenzure te su navedeni primjeri cenzure, zabrane knjiga i paljenja knjiga kroz povijest, s posebnim osvrtom na knjige koje su učenicima poznate iz školske lektire, kao što su Heidi, Dnevnik Anne Frank, Alisa u zemlji čudesa itd. Međutim, naglasak  sata bio je na diskusiji i promišljanju; što je za učenike sloboda, kako je knjiga povezana sa slobodom, zašto bi neki politički/vjerski i drugi režim branio/cenzurirao knjige, ima li cenzure u demokraciji, ima li cenzure danas, opravdavaju li cenzuru, postoje li situacije u kojima je ona opravdana, etc.?

U Slivnici Donjoj održana je čitaonica, a učenici od 1. do 4.razreda slušali su priču Stablo knjiga Paula Czajaka. Slikovnica govori o dječaku Arlu koji voli čitati knjige i gradonačelniku koji jednoga dana zabrani sve knjige jer su one opasne i ne treba im vjerovati, te kako izgleda svijet u kojemu nema knjiga; u školi se samo drijema jer se nema iz čega učiti, kazališnih predstava više nema jer glumci nemaju što glumiti, u restoranima se poslužuju samo suhe žitarice jer više nema knjiga recepata. 

Nadamo se da smo ovim dvjema kratkim radionicama potaknuli učenike na razmišljanje o knjigama i o tome što bi bilo sa svijetom da knjiga nema. Također, da smo ih potaknuli na kritičko promišljanje o cenzuri s obzirom na povijesni, politički, vjerski, društveni, kulturni konktest - cenzura je samo mijenjala predznak, ali je kao tendencija ostala lebdjeti poput sjene. 

Knjižnica OŠ Braća Ribar jedna je od mnogih školskih knjižnica koje su se uključile u projekt UMap - Školske knjižnice Republike Hrvatske na karti. Cilj projekta jest povećati vidljivost školskih knjižnica Republike Hrvatske te prikupiti osnovne informacije o školskim knjižnicama. Klikom na kartu uđite u interaktivno sučelje i pregledajte naše školske knjižnice. 

Danas 22. ožujka 2022. učenici 7.a. i 7.b. sudjelovali su u manifestaciji Zadar čita, a aktivnost je realizirana u suradnji knjižničarke i učiteljice hrvatskog jezika Gabrijele Mrkele. Tema ovogodišnje manifestacije jest mreža pa se činilo primjereno učenike upoznati s knjigama na mreži ili elektroničkim knjigama. 

O čemu smo sve na satu razgovarali i koje su sve aktivnosti učenici, individualno i grupno, na satu izvršavali možete vidjeti KLIKOM na sliku iznad. 

Ovdje možete vidjeti cjelokupni popis prijavljenih programa za Zadar čita. 

Započeo je 1. ciklus knjižnično-informacijskog obrazovanja u školskoj godini 2021./2022. kojemu je cilj učenike od 1. do 8. razreda upoznati s knjižnicom, knjižničnom građom te izvorima znanja općenito te osposobiti za pretraživanje, vrednovanje i upotrebu informacija. U drugom polugodištu trebalo je započeti s 2. ciklusom knjižnično-informacijskog obrazovanja, međutim zbog nepovoljne epidemiološke situacije ciklusi su pomaknuti. 

Teme koje se obrađuju su sljedeće: 

1. razred: Upoznavanje sa školskom knjižnicom (prvaši su posjetili školsku knjižnicu početkom školske godine)

2. razred: Dječji časopisi

3. razred: Put knjige od autora do čitatelja

4. razred: Referentna (priručna) zbirka

5. razred: Časopisi-izvori novih informacija

6. razred: Samostalno pronalaženje informacija

7. razred: Autorstvo i citiranje

8. razred: Sustav i uloga pojedinih vrsta knjižnica

         ​

Uređenjem panoa 11. veljače obilježili smo Međunarodni dan žena i djevojaka u znanosti. Prikazani su kratki biografski podatci Ade Lovelace, prve programerke, Francoise Barre Sinoussi, dobitnice Nobelove nagrade za otkriće HIV-a, Mae Jamison, prve afro-američke žene u svemiru, Margaret Ann Bulkley, prve žene kirurginje koja je cijeli život živjela kao muškarac jer se drugačije nije mogla baviti medicinom. 

Ovdje možete pogledati postere i projekt o ženama u znanosti koje su manje poznate široj javnosti. Žene su se teško probijale u znanstvenim područjima, u prošlosti im nije bilo dozvoljeno obrazovati se, ili su se mogle obrazovati samo u nekim područjima, a i danas, unatoč napretku i promjeni stavova, najčešće znamo nabrojati muške znanstvenike, dok nismo toliko upućeni u žene znanstvenice. 

Zato podržimo naše mlade žene i djevojke da ustraju u svojoj želji za bavljenjem znanošću 

Dragi učenici, roditelji, učitelji, 

pozivam vas da sudjelujete u zimskim i božićnim izazovima te da putem digitalnog adventskog kalendara kratite dane do Božića. Svaki dan učenike i vas čeka novi izazov. Dnevni izazovi otključavaju se svakim novim danom u ponoć. 

Kalendar je sadržajno primjeren za učenike od 1. do 8. razreda. Možda će prvašima neki izazovi biti teži, a osmašima neki prelagani. U prvom slučaju, učenicima uvijek mogu pomoći učitelji, roditelji, stariji braće i sestre. 

Neću ništa otkrivati o vrsti izazova, neka ostane iznenađenje. Samo ću reći da su zanimljivi i da je svaki drugačiji.

Za pristup kalendaru ⇒ KLIK NA SLIKU.

Vaša knjižničarka 

Danas 16.11.2021. obilježavamo Međunarodni dan tolerancije. U školi je povodom Dana ispred knjižnice uređen pano koji poziva učenike, nastavnike i sve zaposlenike škole da čitanjem grade toleranciju. Naime, čitanje je uvijek putovanje u neki drugi svijet, upoznavanje raznolikih likova i ljudskih osobina, različitih kultura, religija, nacija...Stoga čitanje neminovno pomaže u osvještavanju različitosti i razvijanju tolerancije. K tome, knjižnice su kao odgojno-obrazovne te kulturno - informacijske ustanove poznate po svojoj demokratičnosti i prakticiranju knjižnice za sve! 

UNESCO je 1995. godine ovako definirao toleranciju: 

Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Ona je zasnovana na znanju, otvorenosti, komunikaciji i slobodi mišljenja, savjesti i uvjerenju. Tolerancija je harmonija u različitostima. To nije samo moralna dužnost, to je također politički i zakonit zahtjev. Tolerancija, vrlina koja mir može učiniti mogućim, doprinosi mijenjanju kulture rata u kulturu mira.

Tolerancija nije koncesija, dobrodušnost ili popustljivost. Tolerancija je, iznad svega aktivan stav potaknut priznanjem univerzalnih ljudskih prava i fundamentalna sloboda drugih. Nikako se ne može koristiti kao opravdanje za kršenje fundamentalnih vrijednosti. Tolerancija treba biti primjenjiva od strane pojedinaca, grupa i država.

Tolerancija ja odgovornost koja nosi ljudska prava, pluralizam (uključujući kulturni pluralizam), demokraciju i vladavinu zakona. Ona uključuje odbacivanje dogmatizma i apsolutizma i potvrđuje standarde postavljene u instrumentima internacionalnih ljudskih prava.

Dosljedno poštovanje ljudskih prava, biti tolerantan, ne znači toleriranje socijalnih nepravdi ili odbacivanje ili slabljenje tuđih uvjerenja. To znači biti slobodan, čvrsto se držati svojih uvjerenja i prihvaćati da se i drugi drže svojih. To znači prihvaćanje činjenice da ljudska bića, prirodno različita u svojim nastupima, situacijama, govoru, ponašanju i vrijednostima imaju pravo živjeti u miru i da budu kakvi jesu. Također znači da se nečija viđenja ne nameću drugima.

Vaša knjižničarka - knjižničarka za SVE VAS bez obzira na spol, dob, naciju, jezik, vjeru, etničko porijeklo, socioekonomski status, spolnu orijentaciju, boju kože itd. 

U školi smo raznolikim radionicama od 15.10. do 15.11. obilježili Mjesec hrvatske knjige. U Godini čitanja Mjesec hrvatske knjige dobiva još veće značenje i stalni nam je podsjetnik kako se bez čitanja ne možemo intelektualno i duhovno razvijati, kao i na to da je pisana riječ kulturno blago koje moramo očuvati. 

Putem digitalne interaktivne grafike možete saznati sve o Mjesecu hrvatske knjige i radionicama koje je školska knjižničarka realizirala u suradnji s učiteljima/cama i naravno, našim dragim učenicima. Interaktivna grafika će vas odvesti i do albuma učeničkih radova izrađenih u alatima Padlet i Canva. Učeničke radove u Padletu možete komentirati i lajkati  Tu su i fotografije s održanog kviza te fotografija panoa s izloženim straničnicima koje su izradili učenici. 

Ako niste sigurni na što trebate kliknuti u grafici, ne brinite - sve što se pomiče je interaktivno, odnosno vodi vas do sadržaja. Također, sve što je interaktivno mijenja kursor miša u ''ruku''. U krajnjem slučaju, ako se ne snalazite, u gornjem desnom kutu kliknete na ''ruku'' i pokazat će vam se svi interaktivni elementi. 

► Aktivnosti u MHK - interaktivna grafika  ►

Vaša knjižničarka 

Učenici 7.a., 7.b., 8.a. i 8.b. uključili su se u 13. Festival prava djece kojemu je ove godine u središtu zanimanja mentalno zdravlje djece i mladih. Festival prava djece organizira udruga Alternator, a poznat je po svojoj inkluzivnosti, što znači da je sadržaj u potpunosti dostupan i prilagođen za djecu i mlade s poteškoćama, te po kratkim edukativnim filmovima koje snimaju osnovnoškolci i srednjoškolci. 

Školska knjižničarka odabrala je temu virtualnog nasilja (eng. cyberbullying) te je učenicima održala nastavni sat. Cilj sata bio je da učenici prepoznaju virtualno nasilje u svom okruženju te da u konačnici na njega reagiraju. Osim predavanja i grupnog rada u kojem su učenici trebali zapisati dobre i loše strane društvenih mreža, pogledali smo kratki film #STOPCYBERBULLYINGU Hrvatska kojeg su snimili učenici OŠ Dragalić iz Dragalića. 

- Saznajte više o Festivalu prava djece

- Pogledajte film #STOPCYBERBULLYINGU Hrvatska

- Pokrenite prezentaciju s nastavnog sata Oprezan let u cyber svijet - društvene mreže

Vaša knjižničarka 

Danas (27.09.2021.) nam je u goste došao sve samo ne običan čovjek. Umjetnička duša, kreativac, erudit, književnik, ilustrator, glazbenik i knjižničar Branimir Čakić, mnogima poznat i kao scenarist zadarskog filma Mali div. Na radionici stripa pred naše je osmaše (8.a.) postavio veliki izazov - nacrtajte nešto što nitko drugi nije! U opuštajućoj atmosferi učenici su se prepustili mašti i pustili tok misli da vijuga i skreće s puta. Ali, Branimirova radionica nije bila sušto crtanje - od njega smo čuli zanimljive i smiješne priče o kolekcionarima stripova, o vrhunskim umjetnicima iz svijeta stripa i slikarstva te neke životne mudrosti i savjete, a posebice treba istaknuti onaj savjet o redovitosti - nije dovoljan puki dar ili talenat, da bi se postigao cilj potrebno je raditi i vježbati redovito! Možda će se netko sjetiti citata iz filma Sjećaš li se Dolly Bell - ''Svakoga dana,  u svakom pogledu, sve više napredujem!''.

U fotogaleriji pogledajte kreativne uratke naših osmaša. 

Vaša knjižničarka

Tijekom mjeseca svibnja i lipnja učenici četvrtog razreda matične škole, učenici drugog i četvrtog razreda područne škole Podgradina te učenici od prvog do četvrtog razreda područne škole Islam Latinski bili su ilustratori njihovih omiljenih knjiga. Tako su se među crtežima našli Ježeva kućica, Alisa u zemlji čudesa, Zagor, Kapetan Gaćeša, Eko-Eko, Mačak u čizmama, Snjeguljica, Duh u močvari, Bambi, Poštarska bajka, Harry Potter i mnogi drugi naslovi. 

Učenički radovi cijelo će ljeto krasiti pano i ploču školske knjižnice. 

Knjižničarka 

Učenici 5.a. i 6.a. obilježili su ovaj tjedan sa školskom knjižničarkom Svjetski dan kulturnih raznolikosti (5.b. će obilježiti u ponedjeljak). 

2001. g. Glavna skupština UNESCO-a usvojila je Opću deklaraciju o kulturnoj raznolikosti čiji je cilj pomoći državama da, poštujući i promičući kulturnu raznolikost, stvore uvjete za dijalog kultura i civilizacija u uvjetima globalizacije. Svjetski Dan kulturne raznolikosti proglašen je 2002. godine.
Paralela između biološke i kulturne raznolikosti nalazi se i u UNESCO-vom izvješću iz 1995. g. Our Creative Diversity (Naša kreativna raznolikost):
“Stotinama milijuna godina, priroda je razvijala nevjerojatne oblike života koji su međusobno tijesno povezani: opstanak svih neophodan je kako bi se osiguralo kontinuirano postojanje prirodnih ekosustava. Na sličan način “kulturni ekosustavi” sastavljeni od bogatih i kompleksnih mozaika više ili manje snažnih kultura, trebaju osigurati raznolikost kako bi sačuvali i prenijeli vrijedno naslijeđe budućim generacijama. Baš kao što su politike za zaštitu bioraznolikosti neophodne kako bi se osigurala zaštita prirodnih ekosustava i raznolikost vrsta, samo odgovarajuće kulturne politike mogu osigurati zaštitu kulturne raznolikosti suočene s rizikom jedinstvene homogenizacije kulture u današnjem svijetu.”

Kulturna raznolikost simbol je nastojanja da se poticajem razvoja svih svjetskih kultura spriječi unificirani razvoj svijeta.

Kulturna raznolikost
– predstavlja polaznu točku za suživot i uključenje svih ljudi te je osnova za život u multikulturalnom svijetu
– važan je čimbenik razvoja
– njezino je poštivanje ujedno i poštivanje ljudskih prava
– kulturna baština je izvor naše kreativnosti….

Uvažavanjem i prihvaćanjem kulturnih raznolikosti ne odričemo se vlastite kulture, dapače jačamo ju. Od drugih kultura uvijek možemo nešto naučiti. 

Knjižničarka

Školska knjižničarka obilježila je, u suradnji s učiteljicama Vesnom Načevski, Josipom Baričević i Ivom Horvat, Međunarodni dan obitelji u 2. razredu MŠ te kombiniranim razredima u PŠ Ždrilo i PŠ Slivnica Donja. 

Čitali smo slikovnicu Moja obitelj autorice Andree Petrlik Huseinović. Vidjeli smo s kime sve živi glavni junak priče petogodišnji Luka: mama glumica koja ponekad zaboravi skuhati ručak pa naručuju pizzu, tata liječnik u školskoj ambulanti, sestra školarka koja voli dugo spavati, djed bivši kapetan broda i Lukin uzor, baka koja uvijek priča priče za laku noć te mačak Sivko koji neprestano ispod stola čeka mrvice i ostatke hrane. 

Razgovarali smo o tome što za učenike predstavlja obitelj, tko su njihovi članovi obitelji te naglasili da je, unatoč mnogim sličnostima, svaka obitelj različita i posebna. Spomenuli smo različite vrste obitelji: obitelj sa samohranim roditeljem, obitelj s posvojenom djecom, obitelj bez djece, obitelj s kućnim ljubimcima, mala i velika obitelj, obitelji razvedenih roditelja itd. Zaključili smo da je obitelj mjesto na kojem se osjećamo voljeno i sigurno i da ne moramo uvijek biti u krvnom srodstvu da bismo bili obitelj. 

Knjižničarka 

U manifestaciji Noć knjige, koja se održava jubilarnu 10. godinu za redom, a  povodom  Dana hrvatske knjige (22. travnja) i Svjetskog dana knjige i autorskih prava   (23. travnja), sudjelovali su i naši učenici. 

U suradnji s učiteljicama Vanjom Buškulić i Jadrankom Kalac školska knjižničarka je   učenicima 3. razreda MŠ i 2.,3.,4. razreda PŠ Slivnica Gornja održala nastavni sat na   temu kako nastaje knjiga. Učenici su naučili tko su pisac, ilustrator, prevoditelj, urednik   i nakladnik, ali i dijelove knjige te koji se sve podatci mogu naći u knjizi. 

Zbog trenutne epidemiološke situacije planirane aktivnosti sa 6.b. i 8.b. morali smo prebaciti u digitalni oblik. Knjižničarka je putem digitalnog alata Genially za 6.b. izradila interaktivnu ploču putem koje su na satu razrednika saznali što je Noć knjige, tko je Knjiguška, pročitali zanimljive citate o knjigama i čitanju, pogledali kratki animirani film Fantastične leteće knjige g. Morissa Lessmorea te napisali osvrt o filmu i ljekovitoj moći knjige.   

Ljekovita moć knjige - Noć knjige 6.b. (interaktivna ploča)

NAJBOLJI UČENIČKI OSVRTI U SKLOPU RADIONICE ''LJEKOVITA MOĆ KNJIGE'':

- Film mi se jako svidio, pouka je da su knjige vrijedne kao blago i trebamo ih čuvati. Knjige imaju ljekovitu moć zato što kada smo tužni one nas razvesele, kada smo ljuti one nas opuste. (Filip Boca)

- Film mi se jako svidio, jedna od pouka filma je da ne sudimo knjigu po koricama jer bez obzira imala knjiga više ili manje stranica, bila ona stara ili nova ona ne gubi svoju vrijednost, knjige imaju ljekovitu moć jer pomoću njih možemo biti sretni, kad čitamo možemo zaboraviti na ono loše što se događa u svijetu, možemo imati svoj svijet, knjige nam u životu trebaju jer pomoću njih učimo kako djeluje svijet i ljudi u njemu, proširivamo našu maštu, kad pišemo knjige možemo iznijeti svoje prave osjećaje i nitko nas neće kritizirati zbog toga. (Elizabeta Kalac)

- Film mi se jako svidio, bio je zanimljiv, poučan i zabavan. Ovaj film nas može poučiti tome da bi trebali više čitati knjige i proširivati maštu. Knjige imaju ljekovitu moć zato što kad čitamo knjige, u svome smo svijetu, zaboravljamo na svu tugu i sve loše što se događa oko nas. Knjige su lijek za dušu. Knjiga ima svoje moći, samo ju trebamo pročitati da ih saznamo. (Magdalena Kalac)

- Film mi je bio jako zanimljiv jer ima raznih osjećaja i raznih scene koje ih pokazuju. Tužne,smiješne,uzbudljive, sretne i još razne.Jako mi se svidjela sama animacija i prikaz likova. Iako u filmu nije bilo nikakvog govora upravo to je dalo svima drugačiji pogled na nju i drugačije mišljenje. Knjige nisu samo listovi papira sa riječima od njih se uz malo mašte mogu stvoriti slike.Film mi se ako pogledamo vizualno jako svidio, ali mi se svidijelo i unutarnje razmišljanje. Mislim da knjige imaju ljekovitu moć,ne znam točno kakvu,ali na primjer ako si tužan možeš pročitati neku knjigu koja već te oraspoložiti ,u kojoj će na kraju mračnog tunela biti svjetlost .Možda knjige ne utječu konkretno na nas fizički ali definitivno utječu na nas mentalno. (Anamaria Lerga)

- Ja mislim da je film bio jako poučan i govori nam da se iz knjiga može dobit više zabave nego iz današnjih igrica. (Roko Žunić)

8. b. je putem interaktivne mape izrađene u alatu Genially naučio više o intelektualnom vlasništvu, autorskim pravima, plagijatu, citiranju te riješio problemski zadatak.  

Zaustavi pirate u kršenju autorskih prava! - Noć knjige 8.b. (interaktivna mapa)

Nadam se da su svi sudionici barem malčice uživali u programu Noći knjige koji se nažalost nije mogao sa svima odviti uživo! 

Vaša knjižničarka 

Danas su učenici 1. razreda MŠ s učiteljicom Milenom Zurak posjetili školsku knjižnicu i upoznali se s knjižničnom građom, razlikom između slikovnice, knjige i enciklopedije te razlikom između knjižare i knjižnice, ali i školske te gradske knjižnice. Ovo im, naravno, nije prvi posjet knjižnici. Naime, naši prvašići revno posuđuju slikovnice i na poticaj učiteljice redovito čitaju literaturu van obvezne lektire. Nakon razgovora o knjižnicama i knjigama učenici su crtežom prikazali kako zamišljaju idealnu knjižnicu. Radovima smo ukrasili školsku ploču u knjižnici. 

Crteže možete pogledati na ovoj poveznici. 

Vaša knjižničarka

Danas smo u PŠ Islam Latinski obilježili nadolazeći Međunarodni dan dječje knjige. Školska knjižničarka učenicima je objasnila kako nastaje knjiga i koje sve osobe sudjeluju u nastanku knjige. Kroz praktične zadatke učenici od 1. do 4. razreda tako su naučili čemu služe korice, naslovna strana, sadržaj, bilješka o piscu te tko su autor, urednik, prevoditelj, ilustrator i nakladnik. 

U godini čitanja Međunarodni dan dječje knjige zadobiva još veće značenje i zato draga djeco čitajte da ne ostanete bez riječi! 

Vaša knjižničarka 

U nedjelju 21.03. obilježava se Svjetski dan poezije kojeg je proglasio UNESCO 1999. godine s ciljem promocije čitanja, pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije u cijelom svijetu kao i zbog davanja priznanja i poticaja nacionalnim, regionalnim i međunarodnim pokretima poezije te podržavanja jezične raznolikosti kroz pjesnički izraz i povećavanja mogućnosti da se ugroženi jezici čuju. 

Učenici su slobodni u izložbenom prostoru ispred knjižnice nasumično odabrati jednu knjigu i isto tako nasumično pročitati jednu pjesmu. 

Vaša knjižničarka 

Godina 2021. proglašena je godinom čitanja i to pod geslom Čitajmo da ne ostanemo bez riječi. Kako bismo dodatno osnažili ovu godinu i njeno geslo započeli smo s programom Čitaj mi! namijenjenom 1. razredima uz sudjelovanje učenika viših razreda u kombiniranim razredima područnih škola. 

Program Čitaj mi! nastao je u svrhu promicanja čitanja naglas i uopće ljubavi prema čitanju i knjizi te poticanja roditelja/skrbnika da provode kvalitetno vrijeme s djecom. Tako će učenici dobiti jednu slikovnicu iz fonda knjižnice, a roditelji/skrbnici će im priču pročitati naglas. Roditelji mogu po želji odraditi i popratnu aktivnost s djecom - crtati, razgovarati o pročitanom, napisati kratki osvrt i slično. 

Prva ativnost realizirana je s učiteljicom Mirelom Budijom, učenicima 1. i 3. razreda PŠ Podgradina te njihovim roditeljima. Nakon što su im pročitali slikovnicu naglas, roditelji su s djecom crtali, a jedna mama je ispekla i kolače. Kreativne radove koji su pratili ovu aktivnost možete pogledati u galeriji slika. 

Tko zna kakvi će sve maštoviti uratci popratiti čitanje naglas? 

Vaša knjižničarka

Ove godine su u izradi straničnika sudjelovali učenici 4. razreda matične škole. Naši straničnici putuju u Litvu. S veseljem isčekujemo straničnike koje će nama učenici 4.razreda iz Litve poslati :)

Povodom nadolazećih blagdana održala se kreativna radionica u školskoj knjižnici. Učenici 4. i 6. razreda izradili su prigodne božićne ukrase i tako pridonijeli cjelokupnom uređenju škole te su svojim maštovitim doprinosom uljepšali mjesto boravka.

U svrhu poticanja čitanja  izrađen je kreativni pano -  kutak "Preporuka za knjigoljupce" gdje će se svaki tjedan izlagati najnovije i najpopularnije knjige.

Učenici prvog razreda prvi put su posjetili školsku knjižnicu. Imali su prilike naučiti sve o lijepom ponašanju u knjižnici, pravilima knjižnice, te su napokon postali i aktivni članovi. Učenici su slušali priču Zec i kornjača, nakon toga imali su  prilike uzeti lutke u ruke i svima nama još jednom dočarati vrlo poučnu priču o hrabrosti i upornosti. Na kraju su dobro raspoloženi bojali letak o našoj školskoj knjižnici i svoje dojmove o priči prenijeli na papir.

Tema je Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica 2018. godine. Tom prigodom svoju školsku knjižnicu posjetili su učenici od 1. do 4. razreda PŠ Islam Latinski. Za prvi razred je to bio poseban doživljaj, postali su članom školske knjižnice i dobili svoje prve iskaznice. Učenici su imali prilike bezbrižno razgledati knjige, upoznati se s poslovima i pravilnikom knjižnice. Kako bi im dolazak ostao u sjećanju, svatko je izradio svoj straničnik, straničnici su plastificirani i podijeljeni svakom učeniku kao poklon. Ugođaj cijelom ambijentu  pridonijeli su i sjajni čitači gdje smo se zabavili slušajući dogodovštine Mačka u trapericama.

Nastavljamo s aktivnostima....    2. razred i radionica " Ogledalce"

BOOKMARK PROJEKT 2018. POSEDARJE > 

I ove školske godine učenici 5.a i 5.b razreda s ponosom su izrađivali straničnike za učenike petih razreda iz Dubaija.

 5.a 5.b

Konačan rezultat:

Učenici 7. b razreda sudjelovali su u natječaju u sklopu programa " Trening životnih vještina". Ovim plakatom osvojili su ulaznice za muzej Iluzija, kišobrane i majice, te je razredu dodijeljena  zahvalnica za sudjelovanje u natječaju.

Učenici su imali priliku i posjetiti Gradsku knjižnicu Zadar, gdje su bili počašćeni uz stručno vodstvo proći prostorima knjižnice i  čitanjem priče na dječjem odjelu. 

Ove godine  učenici 4. razreda su sudjelovali u projektu BOOKMARK. Učenici su razmijenili svoje straničnike s učenicima iz malog mjesta Sao Marcos da

Serra koje se nalazi u Portugalu. 

 U cilju poticanja i razvijanja potrebe, navike i kulture čitanja nastavljamo s manifestacijom  Zadar čita.  Ove godine su učenici od 2 do 4 razreda sudjelovali u manifestaciji. Izabrana tema je bila ,,Šuma Striborova", prva u nizu bajki u ,,Pričama iz davnine" . 

Međunarodni dan materinskoga jezika obilježava se svake godine 21. veljače od 2000. godine s ciljem unapređivanja, učenja i razvoja materinskog jezika, te njegovanja jezične i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Materinji ili materinski jezik prvi je jezik koji neka osoba nauči u svojoj obitelji. Stručnjaci tvrde da je znanje materinskog jezika vrlo važno pri formiranju mišljenja. Istraživanja su pokazala da osoba koja nije svladala svoj materinski jezik ima problema s učenjem ne samo drugih jezika već i s učenjem uopće.

Isto tako istraživanja pokazuju kako polovici od šest tisuća svjetskih jezika prijeti nestanak u idućih nekoliko naraštaja, jer polovicu svih jezika govori samo deset tisuća i manje govornika, a čak četvrtinu samo tisuću osoba. Obrazovni sustavi širom svijeta i internet zanemaruju tisuće jezika, što ugrožava i bogatstvo ljudskog znanja.Nestanak bilo kojeg jezika jgubitak je i osiromašenje za cjelokupni ljudski um i znanje, tvrde u UNESCO-u, navodeći kao primjer postojanje niza biljaka s vrlo velikim ljekovitim učinkom, ali koje su poznate samo tradicionalnim kulturama. Ako se izgube jezici i kulture, nestat će i znanje o biljkama i njihovim ljekovitim obilježjima.

Među 33 ugrožena europska jezika, odnosno ona koja su u procesu izumiranja, nalazi se osam jezika naroda koji žive u Francuskoj, četiri jezika naroda koji žive u Velikoj Britaniji, tri jezika naroda u Švedskoj, a na popisu zemalja u kojima će uskoro nestati pojedini jezici (narječja i dijalekti) je - uz Bugarsku, Italiju, Grčku, Finsku, Norvešku i Letoniju - i Hrvatska.

Evo kako su naši učenici inspirirani ovom pričom dobili ideju za uređivanje panoa.

Škola je ustanova kojoj je temelj postojanja poticati čitanje. Pa tako čitamo na nastavi hrvatskog jezika, stranog jezika, povijesti, geografije… pa mi u toj školi stalno nešto čitamo. Tu je još i knjižnica i knjižničarka koja stalno spominje neke nove knjige, zabavno štivo, poučno štivo, lektiru…

A što je s obitelji? Domom? Koliko djece čita kod kuće knjige po slobodnom izboru? Koliko majki i očeva, braće i sestara čita? Djedova, baka, stričeva, tetki i tetaka? Već šest godina nacionalni projekt „Čitamo mi, u obitelji svi“ upravo želi unutar obitelji osvijestiti potrebu za čitanjem, dobrobiti koje ono donosi i za obitelj kao zajednicu i za dijete kao mladu osobu čije se čitalačke navike tek formiraju.

Zbog toga smo se (i) ove godine uključili u projekt poticanja čitanja u obitelji. Dio smo velike obitelji od 128 škola diljem R. Hrvatske u kojima će ove školske godine učenici trećih razreda svojim kućama nositi ruksak napunjen knjigama. Brojka od 4398 učenika, među kojima su i učenici naše škole, impresivna je. Učiteljica trećeg razreda, Vanja Buškulić u suradnji s knjižničarkom Ivanom Erceg Mihatov odabrala je osam knjiga: Leon Napolen, Nogomet: pravila igre, Sv. Duje, Idem i ja, ne ti ne, Kako nacrtati lica, Sva je priroda divlja i surova, Svaki učenik može uspjeti, Kastor peče kolač po jednu iz svake od osam ponuđenih tematskih cjelina (carstvo dječjih priča; obiteljsko druženje uz stihove, stripove i humoristične tekstove; zbirka priča, pjesama i romani za mame, tate, bake, djedove, stričeve, tetke; slikovnica – obiteljska družionica; mali istraživači; odgoj djece i mladih; igrom do boljeg čitanja; etno baština).

Projekt započinjemo 27.1.2017. kada će prvi učenik ili učenica trećeg razreda svojoj kući ponijeti ruksak s knjigama.U ruksaku se osim knjiga nalazi i Bilježnica dojmova. U Bilježnicu dojmova svaki će učenik napisati kraći sastavak u kojem će prenijeti svoje dojmove, osjećaje o obiteljskom čitanju. Možda se dogodio kakav zanimljiv događaj, nešto smiješno, nešto zabavno; a možda dijete voli pisati pjesme? I pjesme su dobrodošle. A roditelji mogu fotografirati jedan trenutak zajedništva te fotografiju zalijepiti u Bilježnicu dojmova na za to predviđeno mjesto.

Da bi se projekt mogao provesti, potrebna je i suradnja nakladnika koji su prepoznali kvalitetu projekta te njegov doseg. Ove godine sudjeluju: Alineja, Fraktura, Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, Knjiga u centru, Mentor, Mozaik knjiga, Naklada Semafora, Planetopija, Planet Zoe i Školska knjiga. Hrvatska mreža školskih knjižničara udruga je čiji članovi volonteri provode i koordiniraju ovaj projekt na nacionalnoj razini.

Naša je škola i ove godine financirala kupnju knjiga za projekt za što zahvaljujemo ravnatelju g.Luzarku Novakoviću. Nakon završetka projekta knjige će postati dio knjižnog fonda naše knjižnice tako da će i svi drugi učenici te knjige moći posuditi i pročitati.

  Ovo je prvi učenik koji će nositi svoj ruksak kući. A ovaj izmamljeni osmijeh nam sve govori....

Dojmovi učenika: 

NSK i Interliber

9.studenog 2016. godine učenici 7.i 8. razreda naše škole su u pratnji svojih razrednika i knjižničara posjetili Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu i Interliber.

Uz pomoć ljubaznih i stručnih voditeljica imali smo prilike razgledati neke od odjela u NSK. Učenici su upoznati s organizacijom, radom i načinom posudbe u NSK. Vidjeli smo prostor spremišta, kako izgleda stara novinska građa i Inkunabule.

Nakon odlska iz NSK među brojnim posjetiteljima Interlibera su se našli i učenici iz naše škole. Razgledavali smo raznovrsnu ponudu knjiga i ostalih sadržaja, popratili smo i dio bogatog programa 39. međunarodnog sajma knjiga i učila.

Bookmark project

ISLM - Bookmark project je međunarodni projekt kojeg pokreće Međunarodna udruga školskih knjižničara (International Associaton of School Librarians) kako bi obiježili mjesec školskih knjižnica. Zajednička tema za sve učenike je " Nauči odgonetnuti svoj svijet". Učenici  izrađuju i razmjenjuju straničnike s vršnjacima u inozemstvu. Svakoj školi  dodijeljena je jedna partnerska škola iz bilo kojeg dijela svijeta. Ove godine su se projektu priključili učenici 4. razreda i izradili straničnike za učenike iz Hong Konga. Učenici su se potrudili, zabavili i usput naučili nešto o kineskoj kulturi. Naši straničnici su spremni za daleko putovanje, a s veseljem očekujemo ono što će oni nama poslati.

  Topli pozdrav Iz Posedarja!     Radovi 4. razreda.

Pišem i čitam 100  na sat, radionica brzog pisanja i čitanja

U suradnji s GKZD održana je radionica sa učenicima 5.a razreda. Učenici su odabrali svoju omiljenu knjigu. Izmijenili su tijek priče i njezin završetak. Da bi priče bile šaljive i zabavne, učenici su koristili unaprijed zadane riječi i pojmove. Na kraju smo odabrali dva najzabavnija rada te smo učenike Andriju i Lucijana  nagradili prethodno izrađenim bookmarkerima.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja

Knjižnice grada Zagreba, više od dvadadeset godina organiziraju nacionalni kviz za poticanje čitanja putem mreže narodnih i školskih knjižnica, uz pomoć knjižničara. Naziv ovogodišnjeg kviza je ČITAM STO NA SAT. Učenici viših razreda su dobili tri naslova za pročitati: Ljeto za pamćenje, Krugovi na vodi i Bio sam pas i opet sam. Ove godine u suradnji sa Gradskom knjižnicom priključili su se i naši učenici. To su: Antea Jakešević, Paula Crnjak i Anđela Žuža 6.b razred. Filip Matijević, Marin Galić, Ante Nekić, Andrea Nekć 7.b razred. Ivula Dežmalj, Matija Doljanin 8.b razred.

Gradska knjižnica Zadar  organizirala je završno druženje za sve sudionike kviza.  Učenici su sudjelovali u biranju najbolje knjige iz tri područja: Novi naslovi, zastarjele knjige i stripovi. Zatim je svaki učenik dobio na dar knjigu za svoj uloženi trud, na kraju smo to sve proslavili druženjem uz jedan lijepi domjenak. 

  U sklopu projekta Zadar čita i ove godine smo organizirali natjecanje u čitanju ali na stranom jeziku. Prijavili su se učenici od 5 do 8 razreda u dvije kategorije: čitanje na engleskom ili njemačkom jeziku. Ovogodišnja tema je bila kava. U povjerenstvu su sudjelovale profesorice engleskog jezika Anita Lerga i Željka Begović, profesori iz njemačkog jezika Zrinka Dežmalj i Luka Bušljeta.

5.a   

5.b   6.a   6.b

7.a  8.ab

OVAKO JE IZGLEDALA DODJELA NAGRADA:

17.12. našu školu posjetila je književnica Sanja Pilić.   Učenici 7.a razreda nacrtali su za gđu. Pilić plakat s njezinim djelima koji je bio izložen na susretu.

   Ovu su učenici koji su predstavili našu  književnicu. Učenik 3. razreda Niko pročitao je priču o Jozefu. Učenik 7.a razreda Nikša posvetio je gđi. Sanji pjesmu napisanu na satu hrvatskog. Zatim su je učenici 4. i 2. razreda predstavili odigravši kratak igrokaz.  

Mjesec hrvatske knjige manifestacija je koja u Hrvatskoj tradicionalno promiče čitanje kao društvenu vrijednost i knjigu kao kulturno dobro, a 2015. godine održavat će se od 15. listopada do 15. studenoga. Ovogodišnji će program  proteći u znaku odluke Opće skupštine UN-a koja je 2015. godinu proglasilaMeđunarodnom godinom svjetlosti i tehnologija zasnovanih na svjetlu. 

  Branimir Čakić, djelatnik na Glazbenom odjelu Gradske knjižnice i autor dvije knjige s fantastičnom tematikom,  održao je u 4. razredu na  temu " Međunarodna godina svjetlosti i tehnologije zasnovanih na svjetlu"  zanimljivu radionicu o tehnici crtanja stripa. 

Marko Klaić knjižničar iz bibliobusa ,održao je s učenicima 3. razreda vrlo zanimljivu radionicu na temu Europske Unije. Učenici su kroz razne igre imali mogućnost naučiti države, njihove glavne gradove, znati pronaći ih na karti, te upoznati autore i njihova djela koji dolaze  iz tog dijela Europe.

Zahvaljujemo se na veseloj i živahnoj radionici!

Svakih 14 dana naši učenici nižih razreda posjećuju Bibliobus gdje im se čitaju priče i razvija njihova mašta. Priče im čitaju studentice sa studija knjižničarstva t.j. Odjela za informacijske znanosti.

 Učenici 2. razreda       Učenici 4. razreda

Nakon održanog školskog natjecanja u interpretativnom čitanju, naš učenik 6.a razreda Nikša Brala s najbolje ostvarenim rezultatom je sudjelovao na županijskom natjecanju koje se održalo u Gradskoj knjižnici Zadar. 

Žiri je brojao tri  člana: Željka Horvat Vukelja (književnica za djecu i dugogodišnja  urednica Modre laste), Marijana Roščić (Odjel za kroatistiku Sveučilišta u Zadru) i Mirjana Mrkela, dipl. učiteljica i književnica za djecu). U natjecanju je  sudjelovalo 14 osnovnih škola Zadarske županije.

Projekt Zadar čita koji organizira matična služba Gradske knjižnice Zadar, ove je godine podijeljen na dvije razine: školska i županijska razina. Sudionici natjecanja u interpretativnom čitanju su učenici 6.i 7. razreda, a samo jedan se može plasirati na županijsku razinu natjecanja.

U našoj školi,  školska razina je održana 24.02.2015., a sudjelovali su sljedeći učenici: Leonarda Knežević, Marinela Nekić, Antonela Galić, Martina Brtan, Marta Nekić, Ivana Šalina, Korado Mršić, Lucija Nekić, Dominik Nekić, Benjamin Fejzić, Jure Šimurina, Iva Klanac, Lorena Radović, Andrijana Ćuk, Ivula Dežmalj, Matija Doljanin i Nikša Brala.

Povodom otvaranja mjeseca hrvatske knjige u školskoj knjižnici smo imali radionicu u trajanju od tri sata.

Učenici 4.a razreda imali su zadatak pronaći na policama knjige hrvatskih autora, izabrati najdražu pjesmu ili ulomak.

Nakon odabira omiljenog teksta, učenici su izradili okvire za svoje pjesme.

Na kraju smo zajedničkim snagama uredili pano školske knjižnice.

" Svijet je knjiga, a oni koji ne putuju, pročitaju samo jednu stranicu."  

Sv. Augustin

Međunarodni dan tolerancije u školskoj knjižnici obilježen je s 4.b razredom. Učenici su navodili primjere tolerancije  prema svojim bližnjima i prijateljima.  Svoje priče su prenijeli na papir, te je zajedničkim snagama uređen i pano na tu temu.

Listopad je međunarodni mjesec školskih knjižnica. Tema Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica 2013. godine je Školske knjižnice: Vrata u život.

Povodom toga i Mjeseca hrvatske knjige održane su razne aktivnosti u školskoj knjižnici:

Posjet prvog razreda  obilježen je čitanjem priče Mačak u čizmama.

Organizirana je čitaonica s 4.b razredom. Učenici su čitali Zgode i nezgode Kapetana Gaćeše. Na tu temu su izradili  dva plakata.

Školsku knjižnicu su posjetili i učenici 4.a razreda. Razgovarali smo o djelu Ivane Brlić-Mažuranić Šuma Striborova, te je svaka grupa izradila strip na tu temu.

Na temu Tko čita ( ne skita) povodom Mjeseca hrvatske knjige ( 15.10.-15.11) su učenici od 5.-8. razreda napisali prigodne pjesme, izreke, poslovice koje smo izvjesili na pano.

23. listopada u školskoj knižnici  održano je natjecanje u čitanju.  Sudjelovalo je 36 učenika od četvrtog do osmog razreda, a najbolje čitače izabralo je povjerenstvo u sastavu: Ivana Erceg Mihatov, Martina Milekić, Gabrijela Mrkela, Snježana Stanešić i Miše Volarević. Najviše bodova, ukupno 78/80, svojim čitanjem ostvarila je Iva Klanac iz  6.a razreda. Drugo mjesto s ukupno osvojenih 77 bodova podijelili su Leonarda Knežević, Antonela Galić i Sara Budan,  dok su treće mjesto podijelili Dominik Šalina i Filip Mrkela s osvojenih 76 boda. Učenici su nagrađeni knjigama i svaki je učenik dobio pohvalnicu za sudjelovanje u natjecanju. Čestitke svim sudionicima!

21. veljače u našoj školi  obilježen je " Dan materinjeg jezika ". Učenice sedmog i osmog razreda  pronašle su prigodan tekst i pjesmice koje su lijepile na stablo.

Naši učenici su obilježili valentinovo prigodnim pjesmicama ( Dobriša Cesarić, Rainer Maria Rilke, Vesna Parun),  fotografijama i tekstom koji govor o povijesti valentinova.

Kako bi učenici mogli uživati u knjigama i hrvatskoj riječi onako kako to i zaslužuju, odlučili smo organizirati humanitarnu akciju kako bi popunili siromašni fond naše školske knjižnice. S pripremama smo počeli dva mjeseca prije, budući da je naš cilj bio da sve budu učeničke i nastavničke rukotvorine. U našu akciju su se uključili brojni nastavnici, učenici i roditelji.

Ovim putem  želim se  posebno zahvaliti na velikom trudu i angažmanu:  

Učiteljici Radojki Knežević koja je ujedno i suorganizator ove akcije, ona je s učenicima 3. razreda izrađivala čestitke, ukrase za bor, te decoupage tehnikom oslikavala vaze i posude za cvijeće. Naša kolegica i velika umjetnica Bosiljka Paleka, je sa svojim ručno izrađenim bookmarkerima, oslikanim školjkama i kamenjima, te slikama znatno obogatila naš štand. Kolegica Željka Begović  je od prikupljenog jeans materijala, po dizajnu učenica, sašila jeans torbe. Učiteljici Josipi Bašić koja je s učenicima 2. razreda izrađivala kutije za nakit. Učiteljice Jadranka Kalac i Vesna Načevski iz pš Slivnica Gornja,  su sa svojim učenicima izrađivale čestitke za Božić. Učiteljica Iva Horvat iz pš Slivnica Donja,  je sa svojih 6 učenika izradila čestitke i betlehemsku sliku. Učiteljice Milena Zurak i Grozdana Malahov iz pš Podgradina,  su sa svojim učenicima izrađivale čestitke, ukrase za jelku ( anđeli od makarona), spomenare, ukrase od drva, te su šivali jastuke u obliku srca.

Veliki trud je pokazala nekolicina učenika: Roko Bratović koji je sam izradio jaslice od drva, Anamarija Dežmalj i Klara Stura koje su oslikavale žarulje kao ukrase za jelku, te učenici šestih i sedmih razreda koji su izrađivali čestitke.

Učenici:  Iva Doljanin, Klara Stura, Annegret Kruschel , Roko Bratović, Antonio Grubić, Lucija Mijolović, Patricia Nekić, Jelena Baraba, Lucija Klanac  marljivo su radili  i prodavali naše proizvode, kao i učenici 3.razreda koji su prodavali kolače.

Božićni sajam se održao u četvrtak 15.12. i subotu 17.12. u prostoriji caffe bara "Luna" koji nam je srdačno ustupio vlasnik Ivan Brala (Đule).

Prikupljenim iznosom kupiti  ćemo lektire, društvene igre i dvd-e.

Hvala svim roditeljima, učenicima, djelatnicima škole i ostalim mještanima Posedarja koji su pokazali da imaju veliko srce i podržali našu akciju.

  Povodom mjeseca školskih knjižnica 2011. našu su školsku knjižnici posjetili učenici područne škole Islam Latinski od 1.-4. razreda. U suradnji sa  učiteljicama Maricom Šaban i Vanjom Buškulić održana je radionica u trajanju od dva sata.

Obilježili smo Mjesec hrvatske knjige 2011. pod temom " Čitajmo pjesnike".

Učenici su naglas čitali pjesme  Zvonimira Baloga, Grigora Viteza, Vesne Parun i Luke Paljetka.

 Učenici Islama Latinskog pišu  vlastitu pjesmu.        

Na kraju smo obilježili i 100 godina rođenja Grigora Viteza na način da su učenici poslušali priču " Ogledalce", te izveli predstavu pomoću štapnih lutki.

Povodom Mjeseca hrvatske knjige 2011. koja ove godine nosi naziv  "Čitajmo pjesnike" održana je likovna radionica s učenicima 3. razreda.

Mjesec hrvatske knjige traje od 15.10.-15.11. 2011.

Učenici trećeg razreda su se pokazali izuzetno kreativnim, te su izradili okvire u koje smo slagali pjesme različtih pjesnika.

Okvire s pjesmama smo izložili na panou u predvorju škole.

 U suradnji sa učiteljicom Milevom Knežević, savakog drugog petka  u školskoj knjižnici se održava čitaonica za učenike prvog razreda.

Čitaju se različite bajke i priče i o njima razgovara. Na taj način učenici razvijaju maštu i kreativnost, te bogate svoj riječnik.

Cilj je da učenici steknu naviku dolaženja u knjižnicu, te upoznaju školsku knjižnicu kao mjesto za učenje, druženje i razonodu.

U sklopu manifestacije "Zadar čita 2011. " zadarske Gradske knjižnice, ove je godine prvi puta u našoj školskoj knjižnici organizirano natjecanje u čitanju.
Sudjelovalo je 28 učenika od četvrtog do osmog razreda, a najbolje čitače izabralo je povjerenstvo u sastavu: Ivana Erceg Mihatov, Ivana Dežmalj, Ana Juranov i Miše Volarević.
Najviše bodova, ukupno 98, svojim čitanjem ostvarili su Antonio Grubić iz  7.b i Anđela Kalac iz 6.a  razreda  te tako sa istim brojem bodova podjelili prvo mjesto. Sara Budan iz 4.b razreda, ukupno 94 bodova,  osvojila je drugo mjesto, dok su treće mjesto podijelili Lucija Mijolović iz 6.a razreda i Ante Knežević iz 8.b razreda s osvojenih 93 boda. Četvrto mjesto osvojila je Anamarija Dežmalj iz 4.a razreda s ukupno 85 bodova, a Kristina Nekić peto mjesto iz 4.b. razreda s 80 bodova.

Čestitamo svim sudionicima!

Posjet Jadranke Čunčić-Bandov.

Radionica s učenicima od 1.-4. razreda povodom Mjeseca školske knjižnice 2010.

   Čitanje pjesme Stanislava Femenića "Susret".

Učenici su glumili susret dvaju prijatelja.

  Na jedan konop smo izložili crteže svih učenika, koji su nacrtali najčarobnije biće na svijetu, a to su upravo oni.

Na kraju smo zajedno uglazbili pjesmu Grigira Viteza "Ogledalo".

Veseli smo završili našu radionicu!