Osnovna škola Braća Ribar Posedarje

Presjek kroz povijest 

          Posedarje leži uz cestu na utoku potoka Bašćica u Novigradsko more, 23 km sjeveroistočno od Zadra. Ono gravira Zadarskoj regiji koja je smještena u Južnom hrvatskom primorju. Zadarsko područje pripada Sjevernoj Dalmaciji,a nalazi se u mikroregiji Ravni kotari.

Povijest Posedarja spominje se od početka 13.stoljeća.

Prvi put se spominje pod latinskim nazivom POSSEDARIA u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije ii. Iz 1219.godine.

Krbavski knezovi iz plemena GUSIĆA dobili su u 14.stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski.Upravo po njima je Posedarje u srednjem vijeku veoma poznato ime.

Starosjedilačko hrvatsko žiteljstvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme turskih napada.U osvojene krajeve Turci dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlahe.

Turci ili Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje i to 1571, 1646, 1662 i 1665 g. U turskim je napadima mnoštvo hrvatskog življa ginulo,zarobljavano i bježalo sa svoga starosjedilačkog ognjišta.

 Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojilo 371 stanovnika, a 1608. ima 175 žitelja.

 Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692 g. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 vjernika kršćana istočnog obreda odnosno pravoslavnih stanovnika.

C.F.BIANCHI piše da je u njegovo vrijeme oko 1880 g. Posedarje brojilo 729 duša (vjerojatno je u taj broj pridodana Podgradina).

Nedaće izazvane ratovima između Turaka i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanje ionako povrijeđenog stanovništva Posedarja.Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postojale većinsko žiteljstvo.Taj se proces najviše odrazio u samom govoru posedarskog puka.Naime pridošlice su sa sobom donijele štokavštinu s kojom se govorilo u Posedarju

Prema računanim zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom,stočarstvom i ribolovom.

U 18.st. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji BENJA koja je svom prezimenu dodala Posedarski.

Posljednji knez Ante Benja Posedarski odselio je krajem 1943.g. u Italiju i umro u Venceiji. 

Stanovništvo

      Prema rezultatima popisa stanovništva 1991.g. u Posedarju je registrirano 1355 stanovnika.

Što se tiče nacionalne strukture stanovništva , Posedarje je prije domovinskog rata u najvećoj mjeri bilo nastanjeno hrvatskim pučanstvom,te je zadovoljnim popisom zabilježeno 96,3% Hrvata , 0,45% Srba i 3,25% stanovništva ostalih narodnosti .

Zaposlenost

Najveća zastupnost stanovništva u mjestu  boravka bila je u PZ  Posedarje u kojoj je značajna proizvodnja  nadaleko  poznatog posedarskog pršuta, a velik je broj radnika zaposlen u Zadru u koji se svakodnevno putuje (preko 50 % djelatnika )

Stanovništvo je zaposleno u poljoprivredi, industriji, ribarstvu, građevinarstvu, trgovini, obrtništvu i turizmu.

Društvene djelatnosti

U okružju školstva u Posedarju radi osnovna škola za učenike od 1.-8. razreda, a prime učenike 5.-8. razrede iz okolnih mjesta.

U Posedarju postoje organi općine, matični ured, postaja MUP-a, župni ured sa župnom, crkvom, ambulanta, poštanski-ured, banka-ispostava, nogometni klub KUD.

Infrastruktura

Posedarje ima u prometnoj povezanosti značajnu ulogu u zadarskoj regiji. Ovdje prolazi Jadranska turistička cesta koja preko Masleničkog ždrila predstavlja ključnu vezu između sjeverne i južne Hrvatske.