« Studeni 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
Presjek kroz povijest
Posedarje leži uz cestu na utoku potoka Bašćica u Novigradsko more, 23 km sjeveroistočno od Zadra. Ono gravira Zadarskoj regiji koja je smještena u Južnom hrvatskom primorju. Zadarsko područje pripada Sjevernoj Dalmaciji,a nalazi se u mikroregiji Ravni kotari.
Povijest Posedarja spominje se od početka 13.stoljeća.
Prvi put se spominje pod latinskim nazivom POSSEDARIA u ispravi ugarsko-hrvatskog kralja Andrije ii. Iz 1219.godine.
Krbavski knezovi iz plemena GUSIĆA dobili su u 14.stoljeću prema Posedarju ime knezovi Posedarski.Upravo po njima je Posedarje u srednjem vijeku veoma poznato ime.
Starosjedilačko hrvatsko žiteljstvo počelo se iseljavati iz Posedarja ponajviše u vrijeme turskih napada.U osvojene krajeve Turci dovode novo stanovništvo iz svoje pozadine, koje su naseljavali pod imenom Vlahe.
Turci ili Osmanlije su u više navrata napadali Posedarje i to 1571, 1646, 1662 i 1665 g. U turskim je napadima mnoštvo hrvatskog življa ginulo,zarobljavano i bježalo sa svoga starosjedilačkog ognjišta.
Prema popisu žitelja iz godine 1527. Posedarje je brojilo 371 stanovnika, a 1608. ima 175 žitelja.
Hrvatski crkveni povjesničar Ante Bogović navodi da je 1692 g. u Posedarju bilo 210 katolika i 24 vjernika kršćana istočnog obreda odnosno pravoslavnih stanovnika.
C.F.BIANCHI piše da je u njegovo vrijeme oko 1880 g. Posedarje brojilo 729 duša (vjerojatno je u taj broj pridodana Podgradina).
Nedaće izazvane ratovima između Turaka i Mlečana, te pojava bolesti (malarija, kuga, kolera) uzrok su čestih oscilacija i opadanje ionako povrijeđenog stanovništva Posedarja.Umjesto njih pristizale su pridošlice koje su pomalo postojale većinsko žiteljstvo.Taj se proces najviše odrazio u samom govoru posedarskog puka.Naime pridošlice su sa sobom donijele štokavštinu s kojom se govorilo u Posedarju
Prema računanim zapisima Posedarci su se uglavnom bavili vinogradarstvom,stočarstvom i ribolovom.
U 18.st. posjedi knezova Posedarskih prelaze u vlasništvo zadarske plemićke obitelji BENJA koja je svom prezimenu dodala Posedarski.
Posljednji knez Ante Benja Posedarski odselio je krajem 1943.g. u Italiju i umro u Venceiji.
Stanovništvo
Prema rezultatima popisa stanovništva 1991.g. u Posedarju je registrirano 1355 stanovnika.
Što se tiče nacionalne strukture stanovništva , Posedarje je prije domovinskog rata u najvećoj mjeri bilo nastanjeno hrvatskim pučanstvom,te je zadovoljnim popisom zabilježeno 96,3% Hrvata , 0,45% Srba i 3,25% stanovništva ostalih narodnosti .
Zaposlenost
Najveća zastupnost stanovništva u mjestu boravka bila je u PZ Posedarje u kojoj je značajna proizvodnja nadaleko poznatog posedarskog pršuta, a velik je broj radnika zaposlen u Zadru u koji se svakodnevno putuje (preko 50 % djelatnika )
Stanovništvo je zaposleno u poljoprivredi, industriji, ribarstvu, građevinarstvu, trgovini, obrtništvu i turizmu.
Društvene djelatnosti
U okružju školstva u Posedarju radi osnovna škola za učenike od 1.-8. razreda, a prime učenike 5.-8. razrede iz okolnih mjesta.
U Posedarju postoje organi općine, matični ured, postaja MUP-a, župni ured sa župnom, crkvom, ambulanta, poštanski-ured, banka-ispostava, nogometni klub KUD.
Infrastruktura
Posedarje ima u prometnoj povezanosti značajnu ulogu u zadarskoj regiji. Ovdje prolazi Jadranska turistička cesta koja preko Masleničkog ždrila predstavlja ključnu vezu između sjeverne i južne Hrvatske.