Osnovna škola Brezovica
U Č E N J E
U učenju gotovo uvijek bolje uspijevaju oni koji učenje vole. Kada imaš volju za učenje (kažeš: ja to hoću!) i kada vjeruješ u sebe (kažeš: ja to mogu!) učenje može početi.
No, kako naučiti što više za što manje vremena? Kako učiti da naučeno možeš kasnije primijeniti?
H GDJE UČITI?
Mjesto za učenje treba biti tvoj radni kutak, dobro osvijetljen i prozračen. To bi svakako trebao biti stol, a ne krevet. U krevetu ćeš prije zaspati nego nešto naučiti. Obje noge trebale bi biti na podu (a ne na stolu, na primjer) jer to pridonosi aktivnom, budnom stavu pri učenju.
ð KADA UČITI?
Uči onda kada ti najbolje odgovara. Ipak, najbolje je učiti dok si odmoran jer tada učiš brže. Učenjem iz dana u dan na istom mjestu i u približno isto vrijeme stvara se navika učenja.
Bolje se pamti i dulje ostaje u glavi gradivo koje učiš svaki dan pomalo (na primjer pet dana po pola sata dnevno), nego kada učiš isti broj sati (dva i pol sata) u jednom danu. Takvo raspoređeno učenje sprječava zamorenost, a dovodi do bolje organizacije i povezivanja gradiva.
Organiziraj vrijeme. Napravi plan za svaki dan i istakni ga na vidljivom mjestu, kako bi djelovao na tvoju savjest ako ga ne izvršiš. Prati je li plan realan (moguć, ostvariv). Promijeni ga ako vidiš da nije.
Praćenje rezultata vlastitog rada najbolja je motivacija (pokretač) za još bolji rad. Zapisuj ocjene. Natječi se sa samim sobom. Nagradi se kada uspiješ.
sŠTO PRVO UČITI?
Prvi dio vremena predviđenog za učenje utroši na ponavljanje gradiva koje se tog dana obrađivalo u školi, napiši zadaće, provjeri i po potrebi dopuni bilješke s nastave. Kao što se ″željezo kuje dok je vruće″, tako se gradivo uči dok ti još ″zvoni″ u ušima (a ne dok prođu dva mjeseca). A ako si u školi slušao (i čuo) što učitelj govori (slušati i čuti nije isto!) odradio si već pola posla. Nakon toga uči ″za sutra″ (to je zapravo ponavljanje onoga što si već naučio).
(I za vrijeme provjeravanja znanja u školi možeš puno naučiti ako pratiš pitanja učitelja i odgovore učenika. To ti naravno skraćuje vrijeme učenja kod kuće).
Gradivo koje ćeš učiti pregledaj u cijelosti, kako bi stekao uvid o čemu je riječ, pročitaj naslove, podnaslove, sažetke, pogledaj slike, samostalno postavi pitanja (o čemu se radi u lekciji, koji su glavni događaji, pravila, zakoni, pouke?) Pitanja potiču mišljenje. Ne preskači slike – one često ″govore″ više od riječi. Postavljaj pitanja i poslije učenja, kako bi provjerio svoje znanje.
Kratku lekciju pročitaj a onda je pokušaj ponoviti svojim riječima. Dulju lekciju pročitaj u cijelosti, a nakon toga je podijeli na manje dijelove te uči dio po dio. Pročitaj prvi dio, misleći samo na ono što čitaš, a onda zatvori knjigu i pokušaj svojim riječima prepričati ono što si čitao. Ako ti ne uspije, nemoj se obeshrabriti. Najvjerojatnije nisi bio dovoljno pažljiv pri čitanju, ili su ti misli odlutale. Ponovi postupak, ali ne uči dalje dok nisi svladao prethodni dio. Kad naučiš sve dijelove pokušaj ih povezati. Od ukupnog vremena učenja jednu trećinu treba posvetiti čitanju gradiva a dvije trećine ponavljanju (prepričavanju).
Uči uz olovku ili marker u ruci, ne zato da bi imao što grickati, već da bi zapisivao, podcrtavao, zaokruživao, pravio bilješke na marginama (praznim rubovima stranica).. To se zove aktivno učenje. Podcrtava se i označava ono što treba zapamtiti, odnosno ono što je novo te što pri ponavljanju želiš uočiti na prvi pogled.
Važno je reducirati (svesti) veći broj podataka na što manji broj. Uoči ono što je bitno (ako se pri učenju opteretiš nebitnim informacijama, teško ćeš zapamtiti bitne).
Završi učenje s gradivom koje dobro znaš.
E RAZUMIJEVANJE
Pronađi smisao u onome što učiš, budi znatiželjan, pitaj se: zašto mi je ovo znanje potrebno? Gdje to mogu koristiti? Tek kad znaš zašto nešto učiš, učenje dobiva smisao. Razumijevanje olakšava učenje jer ga čini zanimljivim. Razumjeti informaciju znači dovesti je u vezu s onim što već znaš.
Ako nešto ne razumiješ potraži objašnjenje u enciklopediji, rječniku ili pitaj nekoga tko to zna. Znati učiti znači i znati uspješno se služiti udžbenicima ali i priručnicima, leksikonima, tablicama, shemama, grafikonima, Internetom...
L POGREŠKE
Neka te ne zabrinjavaju pogreške koje činiš. One su sastavni dio učenja. Svatko ima pravo (po)griješiti. Važno je da sam uočiš propuste te ih ispraviš. Na greškama se uči.
J ODMOR OD UČENJA
Učenje je ponekad naporno. Odmori se kad osjetiš umor ali ne prekidaj često učenje. Neka to bude 5 – 10 minuta, jer nakon većih odmora potrebno je i duže vrijeme za ponovno zagrijavanje za učenje.
Nakon učenja dolazi do zaboravljanja. To je normalna pojava. Zaboravljanje je najveće odmah poslije učenja. Već nakon dvadesetak minuta zaboravi se gotovo pola naučenog. Zato treba napasti zaboravljanje čim prije, i to ponavljanjem. Gradivo treba prenaučiti, a to znači da s učenjem ne prestaneš u trenutku kad si nešto tek naučio već još malo ponavljaš da bi učvrstio (pojačao) trag pamćenja.. Ako ti neki podatak prođe glavom samo jednom, vjerojatno neće ostati dugo u pamćenju. No, ako s njim nešto radiš (razmišljaš, pišeš, ponavljaš..), podebljao si trag pamćenja i bit će ga teže izbrisati.
BITI USPJEŠAN
Više je razloga zbog kojih netko ne uspijeva postići željeni rezultat. Mnogi učenici ne uspijevaju zbog straha od ispitivanja, zbog pristiska koji osjećaju uslijed velikih očekivanja svojih roditelja (ponekad i učitelja, ali i samih sebe). Neki ne znaju kako učiti...
Loša ocjena ne znači da si loš ili nesposoban, već je informacija o tome da se taj put možda nisi dovoljno potrudio. A ako si učio, dao sve od sebe, a rezultat ipak nije onakav kakav želiš, potraži savjet roditelja, učitelja, psihologa..
Vjeruj u sebe. Svatko može biti uspješan ako je za svoj cilj spreman uložiti napor. Rad i upornost donose uspjeh ali i zadovoljstvo zbog uspjeha. Jer, znanje i vrijedi samo onoliko koliko ga znamo iskoristiti i koliko nam pruža zadovoljstva.
Sretna ti nova školska godina!