Ukoliko imate još prijedloga kojima bi mogli unaprijediti naš zajednički rad, molimo Vas da ih iznesete!!!!!!!! ZA POČETAK NEŠTO VIŠE INFORMACIJA O UNICEFU I NJEGOVOM PROJEKTU…

ŠTO JE Unicef?

UNICEF (Fond Ujedinjenih naroda za djecu) je vodeća svjetska organizacija koja brine o djeci, njihovim pravima i potrebama i djeluje u 155 zemalja gdje pomaže djeci da prežive i izgrade svoje potencijale od ranog djetinjstva do adolescencije. Organizacija se u cijelosti financira dragovoljnim prilozima vlada i fondacija, partnerstvima s poslovnim sektorom i sredstvima prikupljenim od građana (između ostalog, putem svjetski poznatih UNICEF čestitki). UNICEF djeluje na temelju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Njegova je temeljna zadaća da u suradnji s vladama, civilnim sektorom pomaže u promicanju, zaštiti i ostvarivanju prava djece.Pod vodstvom Unicefa su mnogobrojni projekti, a jedan od njih svakako je projekt pod nazivom:

„Stop nasilju među djecom „

Nasilje među djecom u školama obuhvaća širok spektar agresivnih ponašanja koja se događaju među djecom, od rješavanja sukoba nasilnim putem, neprihvatljivog izražavanja ljutnje ili frustracije do ozbiljnih incidenata uz upotrebu oružja. Osobito je zabrinjavajuće nasilništvo ili zlostavljajuće ponašanje djece koje je u engleskome govornom području poznato pod nazivom bullying. Nasilništvo (bullying) karakteriziraju: namjera da se povrijedi drugu osobu, ponavljanje istog obrasca ponašanja u kojem je jedna strana žrtva, a druga nasilnik, te očita neuravnoteženost snaga (jači protiv slabijeg ili grupa protiv pojedinca).
Prva istraživanja o nasilništvu među djecom iz 2002. godine ukazivala su kako je svako peto dijete u Hrvatskoj bilo izloženo učestalom nasilju. Istraživanje stavova javnosti provedeno 2003. godine o problemima s kojima se susreću djeca je pokazalo kako su građani najviše zabrinuti upravo zbog nasilja i kvalitete obrazovanja.

UNICEF je započeo program Za sigurno i poticajno okruženje u školama tijekom 2003. godine kampanjom informiranja i senzibiliziranja javnosti za problem vršnjačkog nasilja, nakon čega je uslijedilo prikupljanje sredstava iz kojih se je financirala provedba u 216 škola koje su se prijavile u program u dvije godine. Programu je veliku potporu pružio UNICEF-ov ambasador dobre volje Zlatan Stipišić-Gibonni, koji je u svojim medijskim nastupima govorio o problemu nasilja i pomagao u prikupljanju sredstava. Projekt Stop nasilju među djecom su u cijelosti osmislili hrvatski stručnjaci, a nakon rezultata postignutih u Hrvatskoj program su počeli provoditi UNICEF u Srbiji, Crnoj gori te Sloveniji.
Program je u cijelosti financiran iz donacija građana, poslovnih subjekata te tijela državne uprave i samouprave. Za realizaciju programa do sada je prikupljeno 3.500.000,00 kuna, a vrijednost poklonjenog vremena volontera i besplatnih usluga je nemjerljiva.

Kako funkcionira program?
Škole se dragovoljno uključuju u program, a potom svaka škola dobije svog trenera/mentora
koji ih vodi kroz proces učenja i primjene naučenog. Učitelji sami prolaze kroz sadržaje i radionice koje kasnije provode s djecom i roditeljima. Učenici aktivno sudjeluju u dogovoru o školskim pravilima, a na razini cijele škole uspostavlja se "zaštitna mreža" koju čine pravila, odluke, procedure i osobe koje brinu za sigurnost djece. Škola koja uspješno savlada "Sedam koraka do sigurne škole" dobiva priznanje "Škola bez nasilja“

I naša škola se 2005./2006. prijavila za projekt, a mentor koji je vodio program za našu školu bila je pedagoginja Jadranka Tuma Očko iz Bjelovara.

Evo kojih sedam koraka je poduzela naša škola da bi dobila priznanje „Škola bez nasilja“

Sedam koraka

KORAK 1: Učenici, roditelji, nastavnici i drugi zaposlenici škole svjesni su problema vršnjačkog nasilja. 

• 200 stranica pisanog materijala distribuira se u svakoj školi
• svi roditelji informirani o projektu na roditeljskom sastanku i pozvani na aktivno sudjelovanje  kroz aktivističke roditeljske grupe
• svi nastavnici upoznati sa pojmom zlostavljanja i educirani u prvim koracima koje treba poduzeti za njegovo zaustavljanje
• svaka škola mjeri  razinu nasilja u svojoj sredini Upitnikom zlostavljač/žrtva Dana Olweus-a
• svi djelatnici, roditelji i djeca u školi upoznati s rezultatima ispitivanja u vlastitoj školi (tko, gdje, kako čini i trpi nasilje), te s rezultatima na razini Hrvatske i u svijetu
• priručnik/bilježnica o zlostavljanju dijele se svakom učeniku
• priručnik za roditelje svim roditeljima

KORAK 2: Škola gradi zaštitnu mrežu - definirani elementi zaštitne mreže

• razrednici na nekoliko SRO pomažu djeci izraditi razredna pravila te ih objedinjuju u zajednička školska pravila (kasnije se ta pravila uvrštavaju u Pravilnik o kućnom redu škole, a način postupanja u Pravilnik o pedagoškim mjerama)
• svi zaposleni određuju na jednoj radionici svoja zaduženja i uče mjere intervencije
• organizira se nadzor za vrijeme odmora
• postavljaju se sandučići povjerenja u koje djeca ubacuju svoje poruke  

KORAK 3: Zaštitna mreža funkcionira uz jasne mjere i postupke

• osnivaju se grupe za vršnjačku podršku koje vode članovi stručne službe
• roditelji se udružuju u različite aktivističke grupe za borbu protiv nasilja 
• organiziraju se aktivističke grupe učenika u cilju prevencije
• izvannastavne aktivnosti integriraju temu nasilja u svoje programe

KORAK 4: Utvrđen sustav upućivanja složenijih slučajeva prema drugim službama u zajednici, uspostavljena suradnja sa lokalnom zajednicom

• institucije i zaštitne službe  (zdravstvo, socijala, udruge, sportski klubovi, policija,  crkva) izrađuju sa školama na nekoliko zajedničkih sastanaka, koje inicira škola,  usuglašene planove djelovanja protiv nasilja i protokole postupanja za slučaj kad se incident desi

KORAK 5: Žrtve nasilja traže pomoć od zaštitne mreže

• broj učenika koji traže pomoć se povećava, 
• svi djelatnici educirani u načine postupanja,
• učenici znaju  kome se mogu obratiti i znaju da mogu očekivati pomoć

KORAK 6: Mreža pruža pomoć i žrtvi i počinitelju nasilnog ponašanja, a načini pomaganja poznati su i primjenjivi.

• škola na vrijeme i adekvatno odgovara na potrebe svih učenika
• u školi organizirane različite aktivnosti za prevenciju nasilja
• intervencijski postupci su poznati i djeci i odraslima i pokazuju svoju učinkovitost
• suradnja s drugim službama dobro razvijena i funkcionalna
• škola prati svoj napredak, dokumentira ga, i raspravlja na redovitim sastancima o daljnjim koracima, a u prikupljanju podataka o napredovanju sudjeluju i učenici i roditelji i nastavnici

KORAK 7: Učenici, roditelji i učitelji smatraju školu sigurnim mjestom za djecu

• postupak samoprocjene uspješnosti i postignuća u školi dovodi školu do prijave UNICEFu za priznanje
• dodjela plakete najuspješnijim školama ŠKOLA BEZ NASILJA

Naša škola je u projekt bila uključena 2005.-2006. godine, te je zasluženo dobila plaketu škole bez nasilja!

Što se događalo od toga perioda pa do danas?

Školske godine 2006./2007. škola je dobila novog ravnatelja . Nedugo nakon toga u školi je zaposlena stručna suradnica-prof. soc. pedagog. Stručna služba škole, upoznaje se sa projektom koji je prošla škola, te se educira u smislu stjecanja kompetencija za nastavak rada na projektu s ciljem njegove održivosti.

Što se u školi do sada  radilo u smislu prevencije nasilja?

Tijekom proteklog perioda   realizirani su slijedeći sadržaji

 programa za prevenciju nasilja:

            1. Učenici, učitelji i roditelji upoznati su sa provedbom UNICEF-ovog projekta (s njegovim ciljem, zadaćama, sadržajima i aktivnostima) na sjednici Učiteljskog vijeća, na roditeljskim sastancima, na Vijeću učenika i na Vijeću roditelja. Školska defektologinja svim razrednicima podijelila je set radionica generalno preventivnog karaktera predviđenih za realizaciju na satovima razrednog odjela, te obrasce za praćenje realizacije izvedenih radionica i predavanja.

            2. U okviru redovitog nastavnog programa dosljedno su se provodili odgojni ciljevi u svim nastavnim predmetima, također su obrađivane i teme vezane uz prevenciju i reagiranje na nasilje među učenicima

            3. U okviru sata razrednih zajednica razrednici i školska defektologinja su s učenicima održavali, te i nadalje održavaju razne radionice  generalno preventivnog karaktera.

            U okviru primarne prevencije rizičnih ponašanja školska stručna suradnica je s učenicima razredne nastave održala radionice pod nazivom „Biti u tuđoj koži“ – s ciljem razvijanja sposobnosti empatiziranja, Radionica STOP NASILJU - s ciljem prepoznavanja i izbjegavanja netrpeljivosti i nasilnih ponašanja među učenicima, radionicu „Ne rugaj se „s ciljem uvažavanja različitosti i sprečavanja verbalnih uvreda. Isto tako defektologinja s učenicima četvrtih razreda svake školske godine održava Trening socijalnih vještina(set od 12 radionica)

* Na početku svake školske godine razrednici na satu razrednog odjela sa učenicima razgovaraju o vrijednostima škole, te zajednički dogovaraju razredna pravila i posljedice njihovog kršenja. Predstavci razrednih odjela na Vijeću učenika sumiraju razredne vrijednosti, pravila, posljedice, te iste donosimo na razini škole, o čemu govori plakat izvješen u holu škole.

      4. Konstruktivno provođene slobodnog vremena jedan je od snažnih zaštitnih čimbenika za prevenciju nasilja među vršnjacima, stoga su na početku školske godine učenici uključeni u različite izvannastavne aktivnosti (veliki pjevački zbor, mali pjevački zbor, mažoretkinje, školska zadruga, ekološka sekcija, ritmika, lutkari, dramsko-recitatorska sekcija, rukomet i nogomet, hrvatski folklor, češki folklor...). Kako bi učenike tijekom odmora, te dok čekaju autobuse zabavili, puštamo im glazbu, te je u holu škole instalirana plazma. Isto tako u holu smo postavili kutak za „Čovječe ne ljuti se“ u kojem učenici u pauzama mogu zaigrati društvene igre. Nadzor nad učenicima osiguran je kontinuiranim dežurstvima učitelja sukladno specifičnim potrebama škole. Budući de je većina učenika putnika, tijekom dana dežuraju 3 učitelja predmetne nastave, te 3 učitelja razredne nastave u periodu od 6.30.h do 24.30.h (dolaska prvog autobusa i odlaska zadnjeg).

5. Suradnje s roditeljima putem grupnog rada (na roditeljskim sastancima), te

individualnog rada ostvarili su razredni učitelji, defektologinja, ravnatelj, a po potrebi i učitelji pojedinih predmeta. Rješavana je problematika učenika u učenju i ponašanju. Isto tako razrednici i stručna suradnica škole svake godine s roditeljima održavaju tematski primjerene roditeljske sastanke. Roditelji su pozivani te uključivani u aktivnosti škole(Božićne, Uskršnje priredbe, dan škole…)

6. Rad s nastavnicima, te stručno usavršavanje koje je vezano uz prevenciju vršnjačkog nasilja  realizirano je i realizira se na sjednicama UV predavanjima školske defektologinje, koja je tijekom školske godine s učiteljima održala između ostalog  održala predavanja na teme  „Uloga prosvjetnih djelatnika u prevenciji i prepoznavanju nasilja nad djecom“,  te u suradnji sa učenicom Anom Barać predavanje „Prevencija  vršnjačkog nasilja- aktivnosti u našoj školi“. Održala je i radionicu s učiteljima na temu „Interpersonalne komunikacije“.Defektologinja je za sjednicu učiteljskog vijeća organizirala predavanje prof. Borne Lulića na temu Tajne uspješnog rada u razredu. Također su se učitelji samostalno individualnom i skupno stručno usavršavali u okviru vlastitih stručnih skupova.

Defektologinja je zajedno sa učenicom Ljubicom Saratlija, članicom Vijeća učenika 7. i 8. studenog 2007. prisustvovala dvodnevnom osnivačkom skupu UNICEF-ove Mreže škole bez nasilja u Zagrebu. 12.ožujka 2008. prisustvovala je regionalnom susretu UNICEF-ove Mreže škola bez nasilja u Molvama gdje je prezentirala aktivnosti naše škole vezane uz prevenciju nasilja. 28., 29. i 30. travanja 2008. prošla je edukaciju za školskog koordinatora UNICEF-ovog projekta Za sigurno i poticajno okruženje u školama. Edukaciju iz istog projekta u kolovoz 2008. prošli su i  novozaposleni djelatnici naše škole.

7. Škola je vrlo uspješno surađivala sa zdravstvenim djelatnicima (liječnica školske medicine), socijalnom službom, policijskom postajom.

8. Projektni dani i dan škole.

Svake školske godine , već tradicionalno, održavamo projektni dan koji smo proglasili DANOM TOLERANCIJE, a čiji je moto  „ Fer je biti fer“,Učenici su unutar razrednih odjela igrali turnir u „Čovječe ne ljuti se „, te turnir u popularnoj igri „ Pictionary“, a nakon toga održan je i završni turnir na razini škole. Ciljevi projektnog dana bili su usmjereni na prevenciju nasilja, prihvaćanje poraza, te uvažavanja tuđeg uspjeha.

I naš Dan škole službeno smo proglasili „ Danom bez nasilja“ , a obilježavamo ga kroz sportska natjecanja, te karaoke show „ Zvijezdice pjevaju“.

9. Stručna suradnica škole i učitelji  obavljali su individualne i grupne savjetodavne razgovore s učenicima koji su bili neprimjerenog ponašanja, a po potrebi i s njihovim roditeljima. U tu svrhu  surađivali su sa djelatnicima CZSS Daruvar, djelatnicima PP Daruvar, te školskom liječnicom.

Radi praćenja ponašanja učenika uveli smo i popularnu „bilježnicu ponašanja“ .

10. U koordinaciji školske defektologinje aktivno je i Vijeće učenika. Vijeće se

sastaje jednom mjesečno i afirmira se u rješavanju tekućih problema učenika, te predlažu mjere za unapređenje odgojno obrazovne djelatnosti škole.

11. U realizaciji Unicefovog projekta sudjeluju  učenici i učitelji, razrednici, defektologinja, te  ravnatelj škole. Uključeni su i roditelji učenika, te druge institucije u lokalnoj zajednici koje se bave zaštitom djece.

Nadamo se da smo dosadašnjim radom svi zajedno pokazali da je problem nasilja među učenicima nešto na što se ne treba oglušiti, već reagirati i zajedničkim snagama se boriti kako bi se problem sveo na minimum.