Osnovna škola Domovinske zahvalnosti

Prije povijesne odluke o pokretanju postupka razdruživanja u svibnju 1991. održan je referendum na kojem se više od 94 posto hrvatskih građana očitovalo o tome da Hrvatska ne treba ostati u tadašnjoj jugoslavenskoj državi.

U proljeće i rano ljeto 1991. Hrvatska je već bila suočena s pobunom lokalnih Srba i srpskim terorističkim napadima na hrvatske gradove i sela te sa stradavanjem civila.

Zbog međunarodnih pritisaka i uvjerenja da će time lakše teći pregovori o razdruživanju, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske nije se primijenila odmah, nego je Brijunskom deklaracijom to odgođeno na tri mjeseca.

Moratorij je istekao 8. listopada 1991., kada Republika Hrvatska definitivno raskida državno-pravne veze s ostalim jugoslavenskim republikama i postaje samostalna i neovisna država.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Danas se taj datum obilježava kao spomendan - Dan Hrvatskoga sabora.

Dan državnosti, 25. lipnja, u Republici Hrvatskoj državni je blagdan kojim se obilježava povijesna odluka Sabora donesena istoga datuma 1991. godine.

Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika donesenoj 25. lipnja 1991. prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

Građani su donijeli sljedeće odluke:

"1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. ("za" 93,24% glasača)

2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.“ ("za" 92,18% glasača).

Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvrđuje da "ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje". Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. No, istekom moratorija na tu povijesnu odluku, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država.