« Kolovoz 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 |
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
U skladu s odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda od 1993. godine obilježava se 22. ožujka Svjetski dan voda.
Republika Hrvatska potpisala je u lipnju 1999. godine u Londonu Protokol o vodi i zdravlju kojeg su prihvatile potpisnice Konvencije UN/ECE-a i WHO-a o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera (Helsinki, 1992.). Na sastanku potpisnica Protokola koji je održan u Budimpešti od 2. do 3. studenoga 2000. godine dogovorene su aktivnosti na provedbi Protokola, nadasve zahtjev da ga potpisnice ratificiraju u što kraćem roku, kako bi mogao stupiti na snagu.
U skladu s odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda od 1993. godine obilježava se 22. ožujka Svjetski dan voda.
Republika Hrvatska potpisala je u lipnju 1999. godine u Londonu Protokol o vodi i zdravlju kojeg su prihvatile potpisnice Konvencije UN/ECE-a i WHO-a o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera (Helsinki, 1992.). Na sastanku potpisnica Protokola koji je održan u Budimpešti od 2. do 3. studenoga 2000. godine dogovorene su aktivnosti na provedbi Protokola, nadasve zahtjev da ga potpisnice ratificiraju u što kraćem roku, kako bi mogao stupiti na snagu.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva obilježava Svjetski dan voda aktivnostima u sklopu svoga djelokrugu rada, a koje se odnose na praćenje kakvoće mora.
Zaštita slatkih odnosno pitkih voda u RH, nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede odnosno Uprave za vode i Hrvatskih voda. Potreba za pitkom vodom, vodom za osobne i ostale potrebe raste zajedno s razvojem društva u cjelini. Procjenjuje se da 1,1 milijarda ljudi na Zemlji nema pristup dobroj vodi, a 2,4 milijarde ljudi živi bez osnovnih sanitarnih uređeja. Poznato je da još uvijek u svijetu godišnje umire oko 8 milijuna ljudi, od tog broja nažalost najviše je djece, zbog nedostatne opskrbe vodom, od bolesti koje se prenose vodom i od katastrofa koje izaziva voda.
Raspoložive količine vode za piće u Hrvatskoj veće su nego u mnogim europskim zemljama zahvaljujući specifičnom zemljopisnom položaju te reljefno-geološkim i klimatskim osobitostima našeg prostora, Hrvatska raspolaže s preko 8700 prostornih metara vode po stanovniku godišnje, što bi trebalo biti dovoljno za sve potrebe. Međutim, u nekim dijelovima Hrvatske postoji problem lošije opskrbljenosti vodom za piće. Uzrok je tome nejednoličan raspored voda, neistražene i neutvrđene količine i kakvoće vode te ubrzano onečišćenje izvora vode.
Rezerve pitke vode nisu neiscrpivi prirodni resurs.
U skladu s odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda od 1993. godine obilježava se 22. ožujka Svjetski dan voda.
Republika Hrvatska potpisala je u lipnju 1999. godine u Londonu Protokol o vodi i zdravlju kojeg su prihvatile potpisnice Konvencije UN/ECE-a i WHO-a o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera (Helsinki, 1992.). Na sastanku potpisnica Protokola koji je održan u Budimpešti od 2. do 3. studenoga 2000. godine dogovorene su aktivnosti na provedbi Protokola, nadasve zahtjev da ga potpisnice ratificiraju u što kraćem roku, kako bi mogao stupiti na snagu.
U skladu s odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda od 1993. godine obilježava se 22. ožujka Svjetski dan voda.
Republika Hrvatska potpisala je u lipnju 1999. godine u Londonu Protokol o vodi i zdravlju kojeg su prihvatile potpisnice Konvencije UN/ECE-a i WHO-a o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera (Helsinki, 1992.). Na sastanku potpisnica Protokola koji je održan u Budimpešti od 2. do 3. studenoga 2000. godine dogovorene su aktivnosti na provedbi Protokola, nadasve zahtjev da ga potpisnice ratificiraju u što kraćem roku, kako bi mogao stupiti na snagu.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva obilježava Svjetski dan voda aktivnostima u sklopu svoga djelokrugu rada, a koje se odnose na praćenje kakvoće mora.
Zaštita slatkih odnosno pitkih voda u RH, nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede odnosno Uprave za vode i Hrvatskih voda. Potreba za pitkom vodom, vodom za osobne i ostale potrebe raste zajedno s razvojem društva u cjelini. Procjenjuje se da 1,1 milijarda ljudi na Zemlji nema pristup dobroj vodi, a 2,4 milijarde ljudi živi bez osnovnih sanitarnih uređeja. Poznato je da još uvijek u svijetu godišnje umire oko 8 milijuna ljudi, od tog broja nažalost najviše je djece, zbog nedostatne opskrbe vodom, od bolesti koje se prenose vodom i od katastrofa koje izaziva voda.
Raspoložive količine vode za piće u Hrvatskoj veće su nego u mnogim europskim zemljama zahvaljujući specifičnom zemljopisnom položaju te reljefno-geološkim i klimatskim osobitostima našeg prostora, Hrvatska raspolaže s preko 8700 prostornih metara vode po stanovniku godišnje, što bi trebalo biti dovoljno za sve potrebe. Međutim, u nekim dijelovima Hrvatske postoji problem lošije opskrbljenosti vodom za piće. Uzrok je tome nejednoličan raspored voda, neistražene i neutvrđene količine i kakvoće vode te ubrzano onečišćenje izvora vode.
Rezerve pitke vode nisu neiscrpivi prirodni resurs.
U skladu s odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda od 1993. godine obilježava se 22. ožujka Svjetski dan voda.
Republika Hrvatska potpisala je u lipnju 1999. godine u Londonu Protokol o vodi i zdravlju kojeg su prihvatile potpisnice Konvencije UN/ECE-a i WHO-a o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera (Helsinki, 1992.). Na sastanku potpisnica Protokola koji je održan u Budimpešti od 2. do 3. studenoga 2000. godine dogovorene su aktivnosti na provedbi Protokola, nadasve zahtjev da ga potpisnice ratificiraju u što kraćem roku, kako bi mogao stupiti na snagu.
U skladu s odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda od 1993. godine obilježava se 22. ožujka Svjetski dan voda.
Republika Hrvatska potpisala je u lipnju 1999. godine u Londonu Protokol o vodi i zdravlju kojeg su prihvatile potpisnice Konvencije UN/ECE-a i WHO-a o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera (Helsinki, 1992.). Na sastanku potpisnica Protokola koji je održan u Budimpešti od 2. do 3. studenoga 2000. godine dogovorene su aktivnosti na provedbi Protokola, nadasve zahtjev da ga potpisnice ratificiraju u što kraćem roku, kako bi mogao stupiti na snagu.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva obilježava Svjetski dan voda aktivnostima u sklopu svoga djelokrugu rada, a koje se odnose na praćenje kakvoće mora.
Zaštita slatkih odnosno pitkih voda u RH, nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede odnosno Uprave za vode i Hrvatskih voda. Potreba za pitkom vodom, vodom za osobne i ostale potrebe raste zajedno s razvojem društva u cjelini. Procjenjuje se da 1,1 milijarda ljudi na Zemlji nema pristup dobroj vodi, a 2,4 milijarde ljudi živi bez osnovnih sanitarnih uređeja. Poznato je da još uvijek u svijetu godišnje umire oko 8 milijuna ljudi, od tog broja nažalost najviše je djece, zbog nedostatne opskrbe vodom, od bolesti koje se prenose vodom i od katastrofa koje izaziva voda.
Raspoložive količine vode za piće u Hrvatskoj veće su nego u mnogim europskim zemljama zahvaljujući specifičnom zemljopisnom položaju te reljefno-geološkim i klimatskim osobitostima našeg prostora, Hrvatska raspolaže s preko 8700 prostornih metara vode po stanovniku godišnje, što bi trebalo biti dovoljno za sve potrebe. Međutim, u nekim dijelovima Hrvatske postoji problem lošije opskrbljenosti vodom za piće. Uzrok je tome nejednoličan raspored voda, neistražene i neutvrđene količine i kakvoće vode te ubrzano onečišćenje izvora vode.
Rezerve pitke vode nisu neiscrpivi prirodni resurs.
U skladu s odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda od 1993. godine obilježava se 22. ožujka Svjetski dan voda.
Republika Hrvatska potpisala je u lipnju 1999. godine u Londonu Protokol o vodi i zdravlju kojeg su prihvatile potpisnice Konvencije UN/ECE-a i WHO-a o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera (Helsinki, 1992.). Na sastanku potpisnica Protokola koji je održan u Budimpešti od 2. do 3. studenoga 2000. godine dogovorene su aktivnosti na provedbi Protokola, nadasve zahtjev da ga potpisnice ratificiraju u što kraćem roku, kako bi mogao stupiti na snagu.
U skladu s odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda od 1993. godine obilježava se 22. ožujka Svjetski dan voda.
Republika Hrvatska potpisala je u lipnju 1999. godine u Londonu Protokol o vodi i zdravlju kojeg su prihvatile potpisnice Konvencije UN/ECE-a i WHO-a o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera (Helsinki, 1992.). Na sastanku potpisnica Protokola koji je održan u Budimpešti od 2. do 3. studenoga 2000. godine dogovorene su aktivnosti na provedbi Protokola, nadasve zahtjev da ga potpisnice ratificiraju u što kraćem roku, kako bi mogao stupiti na snagu.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva obilježava Svjetski dan voda aktivnostima u sklopu svoga djelokrugu rada, a koje se odnose na praćenje kakvoće mora.
Zaštita slatkih odnosno pitkih voda u RH, nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede odnosno Uprave za vode i Hrvatskih voda. Potreba za pitkom vodom, vodom za osobne i ostale potrebe raste zajedno s razvojem društva u cjelini. Procjenjuje se da 1,1 milijarda ljudi na Zemlji nema pristup dobroj vodi, a 2,4 milijarde ljudi živi bez osnovnih sanitarnih uređeja. Poznato je da još uvijek u svijetu godišnje umire oko 8 milijuna ljudi, od tog broja nažalost najviše je djece, zbog nedostatne opskrbe vodom, od bolesti koje se prenose vodom i od katastrofa koje izaziva voda.
Raspoložive količine vode za piće u Hrvatskoj veće su nego u mnogim europskim zemljama zahvaljujući specifičnom zemljopisnom položaju te reljefno-geološkim i klimatskim osobitostima našeg prostora, Hrvatska raspolaže s preko 8700 prostornih metara vode po stanovniku godišnje, što bi trebalo biti dovoljno za sve potrebe. Međutim, u nekim dijelovima Hrvatske postoji problem lošije opskrbljenosti vodom za piće. Uzrok je tome nejednoličan raspored voda, neistražene i neutvrđene količine i kakvoće vode te ubrzano onečišćenje izvora vode.
Rezerve pitke vode nisu neiscrpivi prirodni resurs.
U skladu s odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda od 1993. godine obilježava se 22. ožujka Svjetski dan voda.
Republika Hrvatska potpisala je u lipnju 1999. godine u Londonu Protokol o vodi i zdravlju kojeg su prihvatile potpisnice Konvencije UN/ECE-a i WHO-a o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera (Helsinki, 1992.). Na sastanku potpisnica Protokola koji je održan u Budimpešti od 2. do 3. studenoga 2000. godine dogovorene su aktivnosti na provedbi Protokola, nadasve zahtjev da ga potpisnice ratificiraju u što kraćem roku, kako bi mogao stupiti na snagu.
U skladu s odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda od 1993. godine obilježava se 22. ožujka Svjetski dan voda.
Republika Hrvatska potpisala je u lipnju 1999. godine u Londonu Protokol o vodi i zdravlju kojeg su prihvatile potpisnice Konvencije UN/ECE-a i WHO-a o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera (Helsinki, 1992.). Na sastanku potpisnica Protokola koji je održan u Budimpešti od 2. do 3. studenoga 2000. godine dogovorene su aktivnosti na provedbi Protokola, nadasve zahtjev da ga potpisnice ratificiraju u što kraćem roku, kako bi mogao stupiti na snagu.
Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva obilježava Svjetski dan voda aktivnostima u sklopu svoga djelokrugu rada, a koje se odnose na praćenje kakvoće mora.
Zaštita slatkih odnosno pitkih voda u RH, nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede odnosno Uprave za vode i Hrvatskih voda. Potreba za pitkom vodom, vodom za osobne i ostale potrebe raste zajedno s razvojem društva u cjelini. Procjenjuje se da 1,1 milijarda ljudi na Zemlji nema pristup dobroj vodi, a 2,4 milijarde ljudi živi bez osnovnih sanitarnih uređeja. Poznato je da još uvijek u svijetu godišnje umire oko 8 milijuna ljudi, od tog broja nažalost najviše je djece, zbog nedostatne opskrbe vodom, od bolesti koje se prenose vodom i od katastrofa koje izaziva voda.
Raspoložive količine vode za piće u Hrvatskoj veće su nego u mnogim europskim zemljama zahvaljujući specifičnom zemljopisnom položaju te reljefno-geološkim i klimatskim osobitostima našeg prostora, Hrvatska raspolaže s preko 8700 prostornih metara vode po stanovniku godišnje, što bi trebalo biti dovoljno za sve potrebe. Međutim, u nekim dijelovima Hrvatske postoji problem lošije opskrbljenosti vodom za piće. Uzrok je tome nejednoličan raspored voda, neistražene i neutvrđene količine i kakvoće vode te ubrzano onečišćenje izvora vode.
Rezerve pitke vode nisu neiscrpivi prirodni resurs.