Palače u Palači

Dioklecijanova palača je jedan od najznačajnijih spomenika kulturne baštine u Hrvatskoj te je kao takva uvrštena na popis UNESCO svjetske baštine. Često su stručnjaci znali govoriti da nije bilo palače da ne bi bilo ni grada Splita. Upravo to je tema našeg projekta jer se u palači nastavio život i nakon što je prestala  imati funkciju carskog doma. Održali su je ljudi u njoj, a zbog tih istih ljudi  su se događale  određene pregradnje, nadogradnje i nove gradnje unutar bedema i  neposredno uz bedeme. Tu pripadaju i palače splitskih plemićkih obitelji koje su kroz srednji i novi vijek izgrađene te su  manje ili više sačuvane do dana današnjeg  i tvore raznolikost bogate kulturne baštine jezgre staroga Splita. Ciljevi projekta su bili  razviti interes kod uĉenika za istraživanje graditeljske baštine te upoznati uĉenike sa kulturnom baštinom unutar bedema Dioklecijanove palaĉe. S obzirom da je Split jedan od najvažnijih turističkih destinacija trebalo je i osmisliti aktivnosti za  podizanje svijesti o potrebi održivog turizma koji podrazumijeva oĉuvanje kulturne baštine i tradicionalnih vrijednosti uz međukulturalno razumijevanje i toleranciju. U ostvarenju projekta su sudjelovali učenici UNESCO i Povijesne grupe naše škole na način da su proučavali literaturu, a zatim posjetili Dioklecijanovu palaču te  dokumentirali palače fotografijom i tekstom. Zatim je uslijedila izrada prezentacija u kojima su korišteni navedeni materijali. Predstavili smo ukupno sedamnaest palača koje se nalaze u Dioklecijanovoj palači ili u njenoj blizini. Istraživali smo  povijest plemićkih obitelji koje su bili vlasnici palača , njihovu važnost u splitskoj svakodnevici te smo o navedenoj temi imali  organizirane radionice.  Kreirali su učenici  izložbu u razredu i tako  svoja postignuća pokazali  vršnjacima u školi, a nismo to propustili napraviti i u digitalnom obliku kako bi bili „vidljiviji“  široj zajednici.  Na kraju smo uradili  kviz o palačama da bi svima koji su pratili naše aktivnosti  omogućili da provjere koliko su naučili o važnosti palača u Palači.

Filip Modrić

Materijali kojima smo dokumentirali naš projekt nalaze se na poveznici:

https://drive.google.com/drive/folders/1s9rXZngYUkCfHRxbuakJvXRGqnY5yZEB?usp=sharing

Nematerijalna baština unutar zidova Dioklecijanove palače

Dioklecijanova palača je jedna od prvih znamenitosti uvrštena na UNESCO-v popis svjetske baštine. Romaničke crkve, srednjovjekovne utvrde, barokne i druge palače skrivaju se iza skrivaju rimskih zidina, ali ono što čini ovu palaču jedinstvenom u svijetu je neprekinuti kontinuitet života od antičkih dana do danas. Stari splitski govor, mediteranska prehrana i klapsko pjevanje  stoljećima su važan dio  svakodnevice ljudi koji su obitavali u ovom vrijednom spomeniku kulture. Upravo je to tema projekta čije rezultate  možete vidjeti na poveznici.

Intangible heritage protected by the walls of the WH-site

Bee happy

Naši učenici i učitelji već nekoliko godina provode projekt “Bee Happy”.

I ove godine smo vrijedno učili o nutritivnim vrijednostima meda, crtali i izrađivali pčele, pekli medenjake, obilježili Svjetski dan pčela, ukrašavali razredne plakate i još mnogo toga. 

Pčele

Med

Medenjaci

Židovi u Splitu

Projekt Židovi u Splitu ostvaren je tijekom školske godine 2022./2023. Kako se svake godine u našoj školi obilježava Dan sjećanja na žrtve holokausta osmislili smo projekt koji će dodatno proširiti naša znanja o Židovima, a posebno o Židovima   u zavičaju. Cilj nam je bio upoznati učenike sa židovskim kulturnim i povijesnim nasljeđem s posebnim osvrtom na Split i na Salonu odakle su najvjerojatnije prvi Židovi i došli u grad pod Marjanom. Također smo željeli istražiti   stradavanje Židova tijekom talijanske i njemačke okupacije Splita u Drugom svjetskom ratu , a onda i kroz pažljivo pripremljene materijale  promicati  ljudska prava.

Učenici  svih osmih razreda  te oni koji pohađaju dodatnu nastavu iz povijesti sudjelovali su  u nizu aktivnosti koje su osmislili i vodili učiteljice i učitelji Sanja Modrić, Ankica Glavina, Jasna Jujnović, Ana Bašić, Maja Mandić,  Antonia Dukić, Ivan Petričević i Filip Modrić.

Istraživali smo što u našim udžbenicima povijesti piše o Židovima, posjetili smo  Split,  dokumentirali gdje se nalazi sinagoga te gdje je nekada bio geto. Otišli smo i na staro židovsko groblje i  proučavali njegov značaj za hrvatsku povijest. Napravljena je  prezentacija o važnim splitskim Židovima bez kojih Split ne bi bio ovo što danas je.

Na Satovima razrednika učenici su sudjelovali u radionicama  koje su bile tematski vezane za stradavanje Židova u Splitu tijekom Drugog svjetskog rata kao i za one koji su im nesebično pomagali u teškim trenutcima izlažući svoj život opasnostima.

U nizu aktivnosti izrađivani su i tematski plakati za pano te su čitani i interpretirani ulomci  i odabrani  tekstovi  djela  Kradljivica knjiga koje je napisao Markus  Zusak. Čitanje proturatne poezije imalo je za cilj promicanje ljudskih prava. Na satovima Vjeronauka učenici su pisali i radili crteže o suživotu i dijalogu između kršćana i Židova.

Sve navedeno smo dokumentirali što slikom, što tekstom kako bi prezentirali rezultate našeg rada koji mogu poslužiti za daljnje proučavanje ove teme te kao važan izvor informacija za ostale učenike naše škole.

učitelj Filip Modrić

Što smo iz naših udžbenika naučili o Židovima

Židovska zajednica u Saloni

Gdje je bio splitski geto

Daniel Rodriguez i Vid Morpurgo

Dan sjećanja na holokaust

Radionica Holokaust u Splitu

Holokaust u Splitu (izvješće s radionice)

Radionica Pravednici među narodima iz Splita

Pravednici među narodima (izvješće s radionice )

Dijalog i suživot između Židova i kršćana

Večer arheologije

Što je arheologija?  Što arheologija istražuje?  Kako arheologija istražuje? Kako znamo koliko je neki predmet star?

Pitanja su to na  koja su  na Večeri arheologije zainteresirani učenici tražili odgovore uz pomoć učitelja Filipa Modrića, koji je ujedno i arheolog. On je  mladim istraživačima pokušao objasniti koncept prostora i vremena vidljiv u slojevima naslaga koji su se nataložili tijekom tisuća godina.

Nakon teorijskog dijela, učenici su imali priliku vidjeti kako izgleda arheološka mreža i okušati se u traženju i iskopavanju artefakata. Iz improviziranog nalazišta izronili su tako sarkofazi, posude, oružje, stupovi, nakit, ali i čitave građevine. Svaki iskopani artefakt je trebalo protumačiti, a sudionici su na kraju prigodno nagrađeni.

Međutim to je bila samo finalna večer kojoj je prethodio dugotrajan rad na njenoj pripremi za koju su zaslužne učenice i učenici skupine Kulturna baština u rukama mladih. Zajedno sa svojom voditeljicom Sanjom Modrić obilazili su Salonu i tražili predmete koje bi mogli izraditi za ovu priliku te su ih marljivo dokumentirali. Kako neke predmete nisu mogli pronaći na terenskoj nastavi posjetili su i školsku knjižnicu te se upoznali s predmetima iz prošlosti zavičaja iz bogate zbirke knjiga. Na posljetku  su krenuli u izradu artefakata od glinamola, siporeksa  i žice što je rezultiralo promocijom arheologije kao znanosti na završnoj Večeri.

učitelj Filip Modrić

 Večer arheologije