Osnovna škola Dore Pejačević Našice

Cilj eko projektnog dana je razviti svijest o ekološkoj važnosti pčela i zdravlju meda.

Učenici predmetne nastave izrađivali su proijekte na temu meda i pčela. 

Učenici razredne nastave izrađivali su likovne radove s motivima pčela. U holu škole bila je izložba radova i predstavljanje projekata.

U posjet školi došla je i pčelarica,  gđa Anita Dragić, koja je učenicima podjelila med i slikovnice vezane uz pčele i pčelarstvo. 

PROJEKT  PČELE 

MATIČNA MLIJEČ

U košnici svaka pčela prema svojoj starosti obavlja određen posao, pa tako razlikujemo: pčele hraniteljice (0-3 dana starosti) - hrane mlade pčele i leglo pčele graditeljice (3-10 dana starosti) - grade sače (luče vosak i matičnu mliječ) pčele čistačice (10-15) čiste košnicu iznoseći trunje i mrtve ličinke ili pčele, te lepećući krilima na ulazu u košnicu ubacuju zrak u košnicu, čime u košnici stalno održavaju potrebnu temperaturu (oko 25 ° C) pčele stražarnice (15-20 dana starosti) - čuvaju košnicu od neprijatelja.

Radilica je ženka, ali njezini su jajnici zakržljali i nije sposobna za razmnožavanje, tu zadaću u pčelinjoj zajednici obavlja matica. Maticu zovemo kraljicom pčela, ali kao i svaka kraljica ona se najprije u zajednici u kojoj živi mora izboriti za taj položaj. Riječ "Matica" preuzeta je iz riječnika slavenskih naroda gdje je matica majka, što je i pčelinja matica u zajednici pčela. Zanimljivo je da kod pčela matica nastaje iz istog jajašca-zametka kao i radilica, s razlikom da buduću maticu pčele hraniteljice hrane drugačije od ostalih hrane je - matičnom mliječi. Nakon 17-og dana od položenog jajeta mlada matica izlazi iz matičnjaka i njezin prvi zadatak je da pronađe ostale moguće matičnjake u košnici i ukloni buduće matice u njima prije nego što se izlegu. Ukoliko u tome ne uspije dolazi do borbe matica u košnici dok ne ostane samo jedna. No to nije kraj, još mora izletjeti iz košnice na oplodnju s trutovima i sretno se vratiti u košnicu. Ukoliko se u košnici kojim slučajem pojave dvije matice jedna uvijek sa dijelom pčela napušta košnicu u potrazi za novim smještajem. To se u pčelarstvu naziva rojenje. 

Matična mliječ je pčelinje "mlijeko" za ličinke pčela i hrana za matice u vrijeme intenzivnog polaganja jajašaca.

BIOLOŠKA SVOJSTVA MATIČNE MLIJEČI

Ublažava uznemirenost i nesanicu, podiže raspoloženje, povećava izdržljivost i pamćenje te jača imunološki sustav.
 

Najvažnije svojstvo matične mliječi jest usmjeravanje razvoja ličinki u maticu ili u pčelu radilicu. Prvih par dana mlade pčele radilice hrane sve ličinke s mliječi. Od trećeg dana ličinke, iz kojih će se razviti matica, nastavljaju se hraniti samo s mliječi, a ličinke budućih radilica i trutova sa smjesom mliječi, meda i peluda. Pouzdano se zna da je ovaj razvoj povezan s načinom ishrane u kojoj ključnu ulogu ima matična mliječ. Zanimljivo je da je matica oko 42% duža, 60% teža, a životni vijek 40 do 50 puta duži od normalne pčele radilice. Zapanjujuće je da matica može dati oko 2.000 jajašaca dnevno čija je masa 2 puta veća od njene težine. U jednoj sezoni daje u prosjeku oko 200.000 jajašaca. Mliječ je odgovorna za zadivljujuću  plodnost, vitalnost i dugovječnost matice.
 

Antibiotska svojstva. Ona pokazuje antibakterijska, antigljivična i antivirusna.
Potiče rad spolnog sustava i liječi neplodnost.
 

Mliječ jača živčani sustav i pomaže poboljšanju koncentracije, pamćenja, zapažanja i fizičke izdržljivosti kod ljudi.

Mliječ jača imunološki sustav

Tjelesna izdržljivost. Saznanje da povećava tjelesnu izdržljivost i smanjuje zamor ukazuje da bi trebala biti zastupljena kao dodatak prehrani kod ljudi koji obavljaju težak tjelesni rad, a posebno kod sportaša u pripremnom i natjecateljskom periodu, ne samo radi veće izdržljivosti, nego i bržeg oporavka.
 
Spriječava stvaranje ugrušaka.

Potiče brže zarastanje slomljenih kostiju i zatvaranje dijabetičnih rana (rane nastale kod šećerne bolesti zbog loše cirkulacije krvi).
Potiče obnavljanje jetre i štiti njene stanice od oštećenja.

PELUD

Pelud pčele sakupljaju na različitim cvjetovima. One mijenjaju njegov sastav time što ga vlaže nektarom, medenom rosom ili sadržajem mednoga mjehura, te ga pri tom obogaćuju enzimima vlastitog tijela. Sitne tovare unose na svojim nožicama u košnicu gdje im služi kao hrana.

Pelud povećava broj leukocita (bijelih krvnih stanica) i eritrocita (crvenih krvnih stanica), poboljšava cirkulaciju krvi, usporava starenje, djeluje regenerativno na jetru, pomaže kod probavnih smetnji, povećava otpornost na bolesti, poboljšava vid i rast kose, jača srce i krvne žile, povećava plodnost.

Cilj eko projektnog dana je razviti svijest o ekološkoj važnosti pčela i zdravlju meda.

Učenici predmetne nastave izrađivali su proijekte na temu meda i pčela. 

Učenici razredne nastave izrađivali su likovne radove s motivima pčela. U holu škole bila je izložba radova i predstavljanje projekata.

U posjet školi došla je i pčelarica,  gđa Anita Dragić, koja je učenicima podjelila med i slikovnice vezane uz pčele i pčelarstvo. 

PROJEKT  PČELE 

MATIČNA MLIJEČ

U košnici svaka pčela prema svojoj starosti obavlja određen posao, pa tako razlikujemo: pčele hraniteljice (0-3 dana starosti) - hrane mlade pčele i leglo pčele graditeljice (3-10 dana starosti) - grade sače (luče vosak i matičnu mliječ) pčele čistačice (10-15) čiste košnicu iznoseći trunje i mrtve ličinke ili pčele, te lepećući krilima na ulazu u košnicu ubacuju zrak u košnicu, čime u košnici stalno održavaju potrebnu temperaturu (oko 25 ° C) pčele stražarnice (15-20 dana starosti) - čuvaju košnicu od neprijatelja.

Radilica je ženka, ali njezini su jajnici zakržljali i nije sposobna za razmnožavanje, tu zadaću u pčelinjoj zajednici obavlja matica. Maticu zovemo kraljicom pčela, ali kao i svaka kraljica ona se najprije u zajednici u kojoj živi mora izboriti za taj položaj. Riječ "Matica" preuzeta je iz riječnika slavenskih naroda gdje je matica majka, što je i pčelinja matica u zajednici pčela. Zanimljivo je da kod pčela matica nastaje iz istog jajašca-zametka kao i radilica, s razlikom da buduću maticu pčele hraniteljice hrane drugačije od ostalih hrane je - matičnom mliječi. Nakon 17-og dana od položenog jajeta mlada matica izlazi iz matičnjaka i njezin prvi zadatak je da pronađe ostale moguće matičnjake u košnici i ukloni buduće matice u njima prije nego što se izlegu. Ukoliko u tome ne uspije dolazi do borbe matica u košnici dok ne ostane samo jedna. No to nije kraj, još mora izletjeti iz košnice na oplodnju s trutovima i sretno se vratiti u košnicu. Ukoliko se u košnici kojim slučajem pojave dvije matice jedna uvijek sa dijelom pčela napušta košnicu u potrazi za novim smještajem. To se u pčelarstvu naziva rojenje. 

Matična mliječ je pčelinje "mlijeko" za ličinke pčela i hrana za matice u vrijeme intenzivnog polaganja jajašaca.

BIOLOŠKA SVOJSTVA MATIČNE MLIJEČI

Ublažava uznemirenost i nesanicu, podiže raspoloženje, povećava izdržljivost i pamćenje te jača imunološki sustav.
 

Najvažnije svojstvo matične mliječi jest usmjeravanje razvoja ličinki u maticu ili u pčelu radilicu. Prvih par dana mlade pčele radilice hrane sve ličinke s mliječi. Od trećeg dana ličinke, iz kojih će se razviti matica, nastavljaju se hraniti samo s mliječi, a ličinke budućih radilica i trutova sa smjesom mliječi, meda i peluda. Pouzdano se zna da je ovaj razvoj povezan s načinom ishrane u kojoj ključnu ulogu ima matična mliječ. Zanimljivo je da je matica oko 42% duža, 60% teža, a životni vijek 40 do 50 puta duži od normalne pčele radilice. Zapanjujuće je da matica može dati oko 2.000 jajašaca dnevno čija je masa 2 puta veća od njene težine. U jednoj sezoni daje u prosjeku oko 200.000 jajašaca. Mliječ je odgovorna za zadivljujuću  plodnost, vitalnost i dugovječnost matice.
 

Antibiotska svojstva. Ona pokazuje antibakterijska, antigljivična i antivirusna.
Potiče rad spolnog sustava i liječi neplodnost.
 

Mliječ jača živčani sustav i pomaže poboljšanju koncentracije, pamćenja, zapažanja i fizičke izdržljivosti kod ljudi.

Mliječ jača imunološki sustav

Tjelesna izdržljivost. Saznanje da povećava tjelesnu izdržljivost i smanjuje zamor ukazuje da bi trebala biti zastupljena kao dodatak prehrani kod ljudi koji obavljaju težak tjelesni rad, a posebno kod sportaša u pripremnom i natjecateljskom periodu, ne samo radi veće izdržljivosti, nego i bržeg oporavka.
 
Spriječava stvaranje ugrušaka.

Potiče brže zarastanje slomljenih kostiju i zatvaranje dijabetičnih rana (rane nastale kod šećerne bolesti zbog loše cirkulacije krvi).
Potiče obnavljanje jetre i štiti njene stanice od oštećenja.

PELUD

Pelud pčele sakupljaju na različitim cvjetovima. One mijenjaju njegov sastav time što ga vlaže nektarom, medenom rosom ili sadržajem mednoga mjehura, te ga pri tom obogaćuju enzimima vlastitog tijela. Sitne tovare unose na svojim nožicama u košnicu gdje im služi kao hrana.

Pelud povećava broj leukocita (bijelih krvnih stanica) i eritrocita (crvenih krvnih stanica), poboljšava cirkulaciju krvi, usporava starenje, djeluje regenerativno na jetru, pomaže kod probavnih smetnji, povećava otpornost na bolesti, poboljšava vid i rast kose, jača srce i krvne žile, povećava plodnost.

Cilj eko projektnog dana je razviti svijest o ekološkoj važnosti pčela i zdravlju meda.

Učenici predmetne nastave izrađivali su proijekte na temu meda i pčela. 

Učenici razredne nastave izrađivali su likovne radove s motivima pčela. U holu škole bila je izložba radova i predstavljanje projekata.

U posjet školi došla je i pčelarica,  gđa Anita Dragić, koja je učenicima podjelila med i slikovnice vezane uz pčele i pčelarstvo. 

PROJEKT  PČELE 

MATIČNA MLIJEČ

U košnici svaka pčela prema svojoj starosti obavlja određen posao, pa tako razlikujemo: pčele hraniteljice (0-3 dana starosti) - hrane mlade pčele i leglo pčele graditeljice (3-10 dana starosti) - grade sače (luče vosak i matičnu mliječ) pčele čistačice (10-15) čiste košnicu iznoseći trunje i mrtve ličinke ili pčele, te lepećući krilima na ulazu u košnicu ubacuju zrak u košnicu, čime u košnici stalno održavaju potrebnu temperaturu (oko 25 ° C) pčele stražarnice (15-20 dana starosti) - čuvaju košnicu od neprijatelja.

Radilica je ženka, ali njezini su jajnici zakržljali i nije sposobna za razmnožavanje, tu zadaću u pčelinjoj zajednici obavlja matica. Maticu zovemo kraljicom pčela, ali kao i svaka kraljica ona se najprije u zajednici u kojoj živi mora izboriti za taj položaj. Riječ "Matica" preuzeta je iz riječnika slavenskih naroda gdje je matica majka, što je i pčelinja matica u zajednici pčela. Zanimljivo je da kod pčela matica nastaje iz istog jajašca-zametka kao i radilica, s razlikom da buduću maticu pčele hraniteljice hrane drugačije od ostalih hrane je - matičnom mliječi. Nakon 17-og dana od položenog jajeta mlada matica izlazi iz matičnjaka i njezin prvi zadatak je da pronađe ostale moguće matičnjake u košnici i ukloni buduće matice u njima prije nego što se izlegu. Ukoliko u tome ne uspije dolazi do borbe matica u košnici dok ne ostane samo jedna. No to nije kraj, još mora izletjeti iz košnice na oplodnju s trutovima i sretno se vratiti u košnicu. Ukoliko se u košnici kojim slučajem pojave dvije matice jedna uvijek sa dijelom pčela napušta košnicu u potrazi za novim smještajem. To se u pčelarstvu naziva rojenje. 

Matična mliječ je pčelinje "mlijeko" za ličinke pčela i hrana za matice u vrijeme intenzivnog polaganja jajašaca.

BIOLOŠKA SVOJSTVA MATIČNE MLIJEČI

Ublažava uznemirenost i nesanicu, podiže raspoloženje, povećava izdržljivost i pamćenje te jača imunološki sustav.
 

Najvažnije svojstvo matične mliječi jest usmjeravanje razvoja ličinki u maticu ili u pčelu radilicu. Prvih par dana mlade pčele radilice hrane sve ličinke s mliječi. Od trećeg dana ličinke, iz kojih će se razviti matica, nastavljaju se hraniti samo s mliječi, a ličinke budućih radilica i trutova sa smjesom mliječi, meda i peluda. Pouzdano se zna da je ovaj razvoj povezan s načinom ishrane u kojoj ključnu ulogu ima matična mliječ. Zanimljivo je da je matica oko 42% duža, 60% teža, a životni vijek 40 do 50 puta duži od normalne pčele radilice. Zapanjujuće je da matica može dati oko 2.000 jajašaca dnevno čija je masa 2 puta veća od njene težine. U jednoj sezoni daje u prosjeku oko 200.000 jajašaca. Mliječ je odgovorna za zadivljujuću  plodnost, vitalnost i dugovječnost matice.
 

Antibiotska svojstva. Ona pokazuje antibakterijska, antigljivična i antivirusna.
Potiče rad spolnog sustava i liječi neplodnost.
 

Mliječ jača živčani sustav i pomaže poboljšanju koncentracije, pamćenja, zapažanja i fizičke izdržljivosti kod ljudi.

Mliječ jača imunološki sustav

Tjelesna izdržljivost. Saznanje da povećava tjelesnu izdržljivost i smanjuje zamor ukazuje da bi trebala biti zastupljena kao dodatak prehrani kod ljudi koji obavljaju težak tjelesni rad, a posebno kod sportaša u pripremnom i natjecateljskom periodu, ne samo radi veće izdržljivosti, nego i bržeg oporavka.
 
Spriječava stvaranje ugrušaka.

Potiče brže zarastanje slomljenih kostiju i zatvaranje dijabetičnih rana (rane nastale kod šećerne bolesti zbog loše cirkulacije krvi).
Potiče obnavljanje jetre i štiti njene stanice od oštećenja.

PELUD

Pelud pčele sakupljaju na različitim cvjetovima. One mijenjaju njegov sastav time što ga vlaže nektarom, medenom rosom ili sadržajem mednoga mjehura, te ga pri tom obogaćuju enzimima vlastitog tijela. Sitne tovare unose na svojim nožicama u košnicu gdje im služi kao hrana.

Pelud povećava broj leukocita (bijelih krvnih stanica) i eritrocita (crvenih krvnih stanica), poboljšava cirkulaciju krvi, usporava starenje, djeluje regenerativno na jetru, pomaže kod probavnih smetnji, povećava otpornost na bolesti, poboljšava vid i rast kose, jača srce i krvne žile, povećava plodnost.

Cilj eko projektnog dana je razviti svijest o ekološkoj važnosti pčela i zdravlju meda.

Učenici predmetne nastave izrađivali su proijekte na temu meda i pčela. 

Učenici razredne nastave izrađivali su likovne radove s motivima pčela. U holu škole bila je izložba radova i predstavljanje projekata.

U posjet školi došla je i pčelarica,  gđa Anita Dragić, koja je učenicima podjelila med i slikovnice vezane uz pčele i pčelarstvo. 

PROJEKT  PČELE 

MATIČNA MLIJEČ

U košnici svaka pčela prema svojoj starosti obavlja određen posao, pa tako razlikujemo: pčele hraniteljice (0-3 dana starosti) - hrane mlade pčele i leglo pčele graditeljice (3-10 dana starosti) - grade sače (luče vosak i matičnu mliječ) pčele čistačice (10-15) čiste košnicu iznoseći trunje i mrtve ličinke ili pčele, te lepećući krilima na ulazu u košnicu ubacuju zrak u košnicu, čime u košnici stalno održavaju potrebnu temperaturu (oko 25 ° C) pčele stražarnice (15-20 dana starosti) - čuvaju košnicu od neprijatelja.

Radilica je ženka, ali njezini su jajnici zakržljali i nije sposobna za razmnožavanje, tu zadaću u pčelinjoj zajednici obavlja matica. Maticu zovemo kraljicom pčela, ali kao i svaka kraljica ona se najprije u zajednici u kojoj živi mora izboriti za taj položaj. Riječ "Matica" preuzeta je iz riječnika slavenskih naroda gdje je matica majka, što je i pčelinja matica u zajednici pčela. Zanimljivo je da kod pčela matica nastaje iz istog jajašca-zametka kao i radilica, s razlikom da buduću maticu pčele hraniteljice hrane drugačije od ostalih hrane je - matičnom mliječi. Nakon 17-og dana od položenog jajeta mlada matica izlazi iz matičnjaka i njezin prvi zadatak je da pronađe ostale moguće matičnjake u košnici i ukloni buduće matice u njima prije nego što se izlegu. Ukoliko u tome ne uspije dolazi do borbe matica u košnici dok ne ostane samo jedna. No to nije kraj, još mora izletjeti iz košnice na oplodnju s trutovima i sretno se vratiti u košnicu. Ukoliko se u košnici kojim slučajem pojave dvije matice jedna uvijek sa dijelom pčela napušta košnicu u potrazi za novim smještajem. To se u pčelarstvu naziva rojenje. 

Matična mliječ je pčelinje "mlijeko" za ličinke pčela i hrana za matice u vrijeme intenzivnog polaganja jajašaca.

BIOLOŠKA SVOJSTVA MATIČNE MLIJEČI

Ublažava uznemirenost i nesanicu, podiže raspoloženje, povećava izdržljivost i pamćenje te jača imunološki sustav.
 

Najvažnije svojstvo matične mliječi jest usmjeravanje razvoja ličinki u maticu ili u pčelu radilicu. Prvih par dana mlade pčele radilice hrane sve ličinke s mliječi. Od trećeg dana ličinke, iz kojih će se razviti matica, nastavljaju se hraniti samo s mliječi, a ličinke budućih radilica i trutova sa smjesom mliječi, meda i peluda. Pouzdano se zna da je ovaj razvoj povezan s načinom ishrane u kojoj ključnu ulogu ima matična mliječ. Zanimljivo je da je matica oko 42% duža, 60% teža, a životni vijek 40 do 50 puta duži od normalne pčele radilice. Zapanjujuće je da matica može dati oko 2.000 jajašaca dnevno čija je masa 2 puta veća od njene težine. U jednoj sezoni daje u prosjeku oko 200.000 jajašaca. Mliječ je odgovorna za zadivljujuću  plodnost, vitalnost i dugovječnost matice.
 

Antibiotska svojstva. Ona pokazuje antibakterijska, antigljivična i antivirusna.
Potiče rad spolnog sustava i liječi neplodnost.
 

Mliječ jača živčani sustav i pomaže poboljšanju koncentracije, pamćenja, zapažanja i fizičke izdržljivosti kod ljudi.

Mliječ jača imunološki sustav

Tjelesna izdržljivost. Saznanje da povećava tjelesnu izdržljivost i smanjuje zamor ukazuje da bi trebala biti zastupljena kao dodatak prehrani kod ljudi koji obavljaju težak tjelesni rad, a posebno kod sportaša u pripremnom i natjecateljskom periodu, ne samo radi veće izdržljivosti, nego i bržeg oporavka.
 
Spriječava stvaranje ugrušaka.

Potiče brže zarastanje slomljenih kostiju i zatvaranje dijabetičnih rana (rane nastale kod šećerne bolesti zbog loše cirkulacije krvi).
Potiče obnavljanje jetre i štiti njene stanice od oštećenja.

PELUD

Pelud pčele sakupljaju na različitim cvjetovima. One mijenjaju njegov sastav time što ga vlaže nektarom, medenom rosom ili sadržajem mednoga mjehura, te ga pri tom obogaćuju enzimima vlastitog tijela. Sitne tovare unose na svojim nožicama u košnicu gdje im služi kao hrana.

Pelud povećava broj leukocita (bijelih krvnih stanica) i eritrocita (crvenih krvnih stanica), poboljšava cirkulaciju krvi, usporava starenje, djeluje regenerativno na jetru, pomaže kod probavnih smetnji, povećava otpornost na bolesti, poboljšava vid i rast kose, jača srce i krvne žile, povećava plodnost.

Cilj eko projektnog dana je razviti svijest o ekološkoj važnosti pčela i zdravlju meda.

Učenici predmetne nastave izrađivali su proijekte na temu meda i pčela. 

Učenici razredne nastave izrađivali su likovne radove s motivima pčela. U holu škole bila je izložba radova i predstavljanje projekata.

U posjet školi došla je i pčelarica,  gđa Anita Dragić, koja je učenicima podjelila med i slikovnice vezane uz pčele i pčelarstvo. 

PROJEKT  PČELE 

MATIČNA MLIJEČ

U košnici svaka pčela prema svojoj starosti obavlja određen posao, pa tako razlikujemo: pčele hraniteljice (0-3 dana starosti) - hrane mlade pčele i leglo pčele graditeljice (3-10 dana starosti) - grade sače (luče vosak i matičnu mliječ) pčele čistačice (10-15) čiste košnicu iznoseći trunje i mrtve ličinke ili pčele, te lepećući krilima na ulazu u košnicu ubacuju zrak u košnicu, čime u košnici stalno održavaju potrebnu temperaturu (oko 25 ° C) pčele stražarnice (15-20 dana starosti) - čuvaju košnicu od neprijatelja.

Radilica je ženka, ali njezini su jajnici zakržljali i nije sposobna za razmnožavanje, tu zadaću u pčelinjoj zajednici obavlja matica. Maticu zovemo kraljicom pčela, ali kao i svaka kraljica ona se najprije u zajednici u kojoj živi mora izboriti za taj položaj. Riječ "Matica" preuzeta je iz riječnika slavenskih naroda gdje je matica majka, što je i pčelinja matica u zajednici pčela. Zanimljivo je da kod pčela matica nastaje iz istog jajašca-zametka kao i radilica, s razlikom da buduću maticu pčele hraniteljice hrane drugačije od ostalih hrane je - matičnom mliječi. Nakon 17-og dana od položenog jajeta mlada matica izlazi iz matičnjaka i njezin prvi zadatak je da pronađe ostale moguće matičnjake u košnici i ukloni buduće matice u njima prije nego što se izlegu. Ukoliko u tome ne uspije dolazi do borbe matica u košnici dok ne ostane samo jedna. No to nije kraj, još mora izletjeti iz košnice na oplodnju s trutovima i sretno se vratiti u košnicu. Ukoliko se u košnici kojim slučajem pojave dvije matice jedna uvijek sa dijelom pčela napušta košnicu u potrazi za novim smještajem. To se u pčelarstvu naziva rojenje. 

Matična mliječ je pčelinje "mlijeko" za ličinke pčela i hrana za matice u vrijeme intenzivnog polaganja jajašaca.

BIOLOŠKA SVOJSTVA MATIČNE MLIJEČI

Ublažava uznemirenost i nesanicu, podiže raspoloženje, povećava izdržljivost i pamćenje te jača imunološki sustav.
 

Najvažnije svojstvo matične mliječi jest usmjeravanje razvoja ličinki u maticu ili u pčelu radilicu. Prvih par dana mlade pčele radilice hrane sve ličinke s mliječi. Od trećeg dana ličinke, iz kojih će se razviti matica, nastavljaju se hraniti samo s mliječi, a ličinke budućih radilica i trutova sa smjesom mliječi, meda i peluda. Pouzdano se zna da je ovaj razvoj povezan s načinom ishrane u kojoj ključnu ulogu ima matična mliječ. Zanimljivo je da je matica oko 42% duža, 60% teža, a životni vijek 40 do 50 puta duži od normalne pčele radilice. Zapanjujuće je da matica može dati oko 2.000 jajašaca dnevno čija je masa 2 puta veća od njene težine. U jednoj sezoni daje u prosjeku oko 200.000 jajašaca. Mliječ je odgovorna za zadivljujuću  plodnost, vitalnost i dugovječnost matice.
 

Antibiotska svojstva. Ona pokazuje antibakterijska, antigljivična i antivirusna.
Potiče rad spolnog sustava i liječi neplodnost.
 

Mliječ jača živčani sustav i pomaže poboljšanju koncentracije, pamćenja, zapažanja i fizičke izdržljivosti kod ljudi.

Mliječ jača imunološki sustav

Tjelesna izdržljivost. Saznanje da povećava tjelesnu izdržljivost i smanjuje zamor ukazuje da bi trebala biti zastupljena kao dodatak prehrani kod ljudi koji obavljaju težak tjelesni rad, a posebno kod sportaša u pripremnom i natjecateljskom periodu, ne samo radi veće izdržljivosti, nego i bržeg oporavka.
 
Spriječava stvaranje ugrušaka.

Potiče brže zarastanje slomljenih kostiju i zatvaranje dijabetičnih rana (rane nastale kod šećerne bolesti zbog loše cirkulacije krvi).
Potiče obnavljanje jetre i štiti njene stanice od oštećenja.

PELUD

Pelud pčele sakupljaju na različitim cvjetovima. One mijenjaju njegov sastav time što ga vlaže nektarom, medenom rosom ili sadržajem mednoga mjehura, te ga pri tom obogaćuju enzimima vlastitog tijela. Sitne tovare unose na svojim nožicama u košnicu gdje im služi kao hrana.

Pelud povećava broj leukocita (bijelih krvnih stanica) i eritrocita (crvenih krvnih stanica), poboljšava cirkulaciju krvi, usporava starenje, djeluje regenerativno na jetru, pomaže kod probavnih smetnji, povećava otpornost na bolesti, poboljšava vid i rast kose, jača srce i krvne žile, povećava plodnost.

Cilj eko projektnog dana je razviti svijest o ekološkoj važnosti pčela i zdravlju meda.

Učenici predmetne nastave izrađivali su proijekte na temu meda i pčela. 

Učenici razredne nastave izrađivali su likovne radove s motivima pčela. U holu škole bila je izložba radova i predstavljanje projekata.

U posjet školi došla je i pčelarica,  gđa Anita Dragić, koja je učenicima podjelila med i slikovnice vezane uz pčele i pčelarstvo. 

PROJEKT  PČELE 

MATIČNA MLIJEČ

U košnici svaka pčela prema svojoj starosti obavlja određen posao, pa tako razlikujemo: pčele hraniteljice (0-3 dana starosti) - hrane mlade pčele i leglo pčele graditeljice (3-10 dana starosti) - grade sače (luče vosak i matičnu mliječ) pčele čistačice (10-15) čiste košnicu iznoseći trunje i mrtve ličinke ili pčele, te lepećući krilima na ulazu u košnicu ubacuju zrak u košnicu, čime u košnici stalno održavaju potrebnu temperaturu (oko 25 ° C) pčele stražarnice (15-20 dana starosti) - čuvaju košnicu od neprijatelja.

Radilica je ženka, ali njezini su jajnici zakržljali i nije sposobna za razmnožavanje, tu zadaću u pčelinjoj zajednici obavlja matica. Maticu zovemo kraljicom pčela, ali kao i svaka kraljica ona se najprije u zajednici u kojoj živi mora izboriti za taj položaj. Riječ "Matica" preuzeta je iz riječnika slavenskih naroda gdje je matica majka, što je i pčelinja matica u zajednici pčela. Zanimljivo je da kod pčela matica nastaje iz istog jajašca-zametka kao i radilica, s razlikom da buduću maticu pčele hraniteljice hrane drugačije od ostalih hrane je - matičnom mliječi. Nakon 17-og dana od položenog jajeta mlada matica izlazi iz matičnjaka i njezin prvi zadatak je da pronađe ostale moguće matičnjake u košnici i ukloni buduće matice u njima prije nego što se izlegu. Ukoliko u tome ne uspije dolazi do borbe matica u košnici dok ne ostane samo jedna. No to nije kraj, još mora izletjeti iz košnice na oplodnju s trutovima i sretno se vratiti u košnicu. Ukoliko se u košnici kojim slučajem pojave dvije matice jedna uvijek sa dijelom pčela napušta košnicu u potrazi za novim smještajem. To se u pčelarstvu naziva rojenje. 

Matična mliječ je pčelinje "mlijeko" za ličinke pčela i hrana za matice u vrijeme intenzivnog polaganja jajašaca.

BIOLOŠKA SVOJSTVA MATIČNE MLIJEČI

Ublažava uznemirenost i nesanicu, podiže raspoloženje, povećava izdržljivost i pamćenje te jača imunološki sustav.
 

Najvažnije svojstvo matične mliječi jest usmjeravanje razvoja ličinki u maticu ili u pčelu radilicu. Prvih par dana mlade pčele radilice hrane sve ličinke s mliječi. Od trećeg dana ličinke, iz kojih će se razviti matica, nastavljaju se hraniti samo s mliječi, a ličinke budućih radilica i trutova sa smjesom mliječi, meda i peluda. Pouzdano se zna da je ovaj razvoj povezan s načinom ishrane u kojoj ključnu ulogu ima matična mliječ. Zanimljivo je da je matica oko 42% duža, 60% teža, a životni vijek 40 do 50 puta duži od normalne pčele radilice. Zapanjujuće je da matica može dati oko 2.000 jajašaca dnevno čija je masa 2 puta veća od njene težine. U jednoj sezoni daje u prosjeku oko 200.000 jajašaca. Mliječ je odgovorna za zadivljujuću  plodnost, vitalnost i dugovječnost matice.
 

Antibiotska svojstva. Ona pokazuje antibakterijska, antigljivična i antivirusna.
Potiče rad spolnog sustava i liječi neplodnost.
 

Mliječ jača živčani sustav i pomaže poboljšanju koncentracije, pamćenja, zapažanja i fizičke izdržljivosti kod ljudi.

Mliječ jača imunološki sustav

Tjelesna izdržljivost. Saznanje da povećava tjelesnu izdržljivost i smanjuje zamor ukazuje da bi trebala biti zastupljena kao dodatak prehrani kod ljudi koji obavljaju težak tjelesni rad, a posebno kod sportaša u pripremnom i natjecateljskom periodu, ne samo radi veće izdržljivosti, nego i bržeg oporavka.
 
Spriječava stvaranje ugrušaka.

Potiče brže zarastanje slomljenih kostiju i zatvaranje dijabetičnih rana (rane nastale kod šećerne bolesti zbog loše cirkulacije krvi).
Potiče obnavljanje jetre i štiti njene stanice od oštećenja.

PELUD

Pelud pčele sakupljaju na različitim cvjetovima. One mijenjaju njegov sastav time što ga vlaže nektarom, medenom rosom ili sadržajem mednoga mjehura, te ga pri tom obogaćuju enzimima vlastitog tijela. Sitne tovare unose na svojim nožicama u košnicu gdje im služi kao hrana.

Pelud povećava broj leukocita (bijelih krvnih stanica) i eritrocita (crvenih krvnih stanica), poboljšava cirkulaciju krvi, usporava starenje, djeluje regenerativno na jetru, pomaže kod probavnih smetnji, povećava otpornost na bolesti, poboljšava vid i rast kose, jača srce i krvne žile, povećava plodnost.

Cilj eko projektnog dana je razviti svijest o ekološkoj važnosti pčela i zdravlju meda.

Učenici predmetne nastave izrađivali su proijekte na temu meda i pčela. 

Učenici razredne nastave izrađivali su likovne radove s motivima pčela. U holu škole bila je izložba radova i predstavljanje projekata.

U posjet školi došla je i pčelarica,  gđa Anita Dragić, koja je učenicima podjelila med i slikovnice vezane uz pčele i pčelarstvo. 

PROJEKT  PČELE 

MATIČNA MLIJEČ

U košnici svaka pčela prema svojoj starosti obavlja određen posao, pa tako razlikujemo: pčele hraniteljice (0-3 dana starosti) - hrane mlade pčele i leglo pčele graditeljice (3-10 dana starosti) - grade sače (luče vosak i matičnu mliječ) pčele čistačice (10-15) čiste košnicu iznoseći trunje i mrtve ličinke ili pčele, te lepećući krilima na ulazu u košnicu ubacuju zrak u košnicu, čime u košnici stalno održavaju potrebnu temperaturu (oko 25 ° C) pčele stražarnice (15-20 dana starosti) - čuvaju košnicu od neprijatelja.

Radilica je ženka, ali njezini su jajnici zakržljali i nije sposobna za razmnožavanje, tu zadaću u pčelinjoj zajednici obavlja matica. Maticu zovemo kraljicom pčela, ali kao i svaka kraljica ona se najprije u zajednici u kojoj živi mora izboriti za taj položaj. Riječ "Matica" preuzeta je iz riječnika slavenskih naroda gdje je matica majka, što je i pčelinja matica u zajednici pčela. Zanimljivo je da kod pčela matica nastaje iz istog jajašca-zametka kao i radilica, s razlikom da buduću maticu pčele hraniteljice hrane drugačije od ostalih hrane je - matičnom mliječi. Nakon 17-og dana od položenog jajeta mlada matica izlazi iz matičnjaka i njezin prvi zadatak je da pronađe ostale moguće matičnjake u košnici i ukloni buduće matice u njima prije nego što se izlegu. Ukoliko u tome ne uspije dolazi do borbe matica u košnici dok ne ostane samo jedna. No to nije kraj, još mora izletjeti iz košnice na oplodnju s trutovima i sretno se vratiti u košnicu. Ukoliko se u košnici kojim slučajem pojave dvije matice jedna uvijek sa dijelom pčela napušta košnicu u potrazi za novim smještajem. To se u pčelarstvu naziva rojenje. 

Matična mliječ je pčelinje "mlijeko" za ličinke pčela i hrana za matice u vrijeme intenzivnog polaganja jajašaca.

BIOLOŠKA SVOJSTVA MATIČNE MLIJEČI

Ublažava uznemirenost i nesanicu, podiže raspoloženje, povećava izdržljivost i pamćenje te jača imunološki sustav.
 

Najvažnije svojstvo matične mliječi jest usmjeravanje razvoja ličinki u maticu ili u pčelu radilicu. Prvih par dana mlade pčele radilice hrane sve ličinke s mliječi. Od trećeg dana ličinke, iz kojih će se razviti matica, nastavljaju se hraniti samo s mliječi, a ličinke budućih radilica i trutova sa smjesom mliječi, meda i peluda. Pouzdano se zna da je ovaj razvoj povezan s načinom ishrane u kojoj ključnu ulogu ima matična mliječ. Zanimljivo je da je matica oko 42% duža, 60% teža, a životni vijek 40 do 50 puta duži od normalne pčele radilice. Zapanjujuće je da matica može dati oko 2.000 jajašaca dnevno čija je masa 2 puta veća od njene težine. U jednoj sezoni daje u prosjeku oko 200.000 jajašaca. Mliječ je odgovorna za zadivljujuću  plodnost, vitalnost i dugovječnost matice.
 

Antibiotska svojstva. Ona pokazuje antibakterijska, antigljivična i antivirusna.
Potiče rad spolnog sustava i liječi neplodnost.
 

Mliječ jača živčani sustav i pomaže poboljšanju koncentracije, pamćenja, zapažanja i fizičke izdržljivosti kod ljudi.

Mliječ jača imunološki sustav

Tjelesna izdržljivost. Saznanje da povećava tjelesnu izdržljivost i smanjuje zamor ukazuje da bi trebala biti zastupljena kao dodatak prehrani kod ljudi koji obavljaju težak tjelesni rad, a posebno kod sportaša u pripremnom i natjecateljskom periodu, ne samo radi veće izdržljivosti, nego i bržeg oporavka.
 
Spriječava stvaranje ugrušaka.

Potiče brže zarastanje slomljenih kostiju i zatvaranje dijabetičnih rana (rane nastale kod šećerne bolesti zbog loše cirkulacije krvi).
Potiče obnavljanje jetre i štiti njene stanice od oštećenja.

PELUD

Pelud pčele sakupljaju na različitim cvjetovima. One mijenjaju njegov sastav time što ga vlaže nektarom, medenom rosom ili sadržajem mednoga mjehura, te ga pri tom obogaćuju enzimima vlastitog tijela. Sitne tovare unose na svojim nožicama u košnicu gdje im služi kao hrana.

Pelud povećava broj leukocita (bijelih krvnih stanica) i eritrocita (crvenih krvnih stanica), poboljšava cirkulaciju krvi, usporava starenje, djeluje regenerativno na jetru, pomaže kod probavnih smetnji, povećava otpornost na bolesti, poboljšava vid i rast kose, jača srce i krvne žile, povećava plodnost.