preskoči na sadržaj

Osnovna škola Dore Pejačević Našice

Login
UPISI U 1. RAZRED

DIGITALNI HERBARIJ

      Digitalni herbarij-

       Priroda se budi

PROJEKTI

     

   ŠKOLSKI JELOVNIK

  

 

   

Priloženi dokumenti:
Kratak opis projekta- za WEB.docx

OTVORENA VRATA

       20. PROSINCA 2023.

VRT BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI

ZIMSKI STEM VRT

eTwinning škola

NAŠA ŠKOLA NOSI IME:

            

MEĐUNARODNI PROGRAM

            

ZAŠTITA U SLUČAJU POTRESA

TU SMO ZA VAS!

 

 

    VIRTUALNA KNJIŽNICAsmiley

     NOVINARSKI KUTAK

KORISNO

           

Kalendar
« Rujan 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

ŠKOLSKI DOKUMENTI

 

 

 

PRAVILNICI

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Veterinarska stanica Našice
Autor: Mihaela Zec, 3. 5. 2015.

VRIJEME RADNJE: 17. Travnja 2015.

MJESTO RADNJE: Veterinarska stanica Našice


Kao točku na kraju rečenice, Ivan Damjanović zatražio je direktora našičke Veterinarske stanice da pobliže objasni stanje s ribom i mlađi u našičkom kraju  te objasni za što su veterinari zaduženi po pitanju života u vodi te koje su bolesti zapravo najraširenije. Stručno objašnjenje  dao nam je dr. med. vet.  Darko Damjanović:

- "U posao veterinara, vezan za dio vašeg istraživanja, ubraja se kontrola zdravstvenog stanja ribe i mlađi te provođenje državnog programa kontrole zaraznih bolesti riba u slatkovodnim vodama. Prije same kontrole, važno je biti upoznat s fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima vode te uvjetima tog staništa koje proizlazi iz tih svojstava. Tek tada je moguće odrediti izvore zaraze. Vrlo važnu ulogu u svemu tome imaju ovlaštenici ribolovnog prava, odnosno ribari i ribočuvari koji su dužni provoditi redovitu kontrolu ribe i svojstava voda kako ne bi došlo do promjene uvjeta nekog staništa. Najčešći izvor bolesti je vodotok koji puni stanište. Uzročnik bolesti se također može prenijeti preko životinja koje žive u vodi ili uz vodu. U Hrvatskoj nisu česte zaraze riba u slatkovodnim vodama zbog čestih i temeljitih kontrola veterinara, ribara i ribočuvara. Bolest koja se najčešće pojavljuje u obližnjim mjestima Našica je eritrodermatitis šarana. Bolest se manifestira oštećenima kože šarana, a liječi se propisanim lijekovima veterinara. Lijekovi se u tekućem obliku stavljaju u vodu. Jedan od najvećih izvora bolesti riba je pokvarena hrana, hrana s greškom koja dovodi to trovanja riba. Veliki broj uginuća tada može dovesti do niza drugih bolesti. Takvi slučajevi kod nas nisu česti ili ih uopće nema. Slavonija, u odnosu na ostatak Hrvatske, ne razlikuje se puno. Bolesti riba nisu česte, a ukoliko do zaraze dođe, poduzimaju se intervencije veterinara."





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Veterinarska stanica Našice
Autor: Mihaela Zec, 3. 5. 2015.

VRIJEME RADNJE: 17. Travnja 2015.

MJESTO RADNJE: Veterinarska stanica Našice


Kao točku na kraju rečenice, Ivan Damjanović zatražio je direktora našičke Veterinarske stanice da pobliže objasni stanje s ribom i mlađi u našičkom kraju  te objasni za što su veterinari zaduženi po pitanju života u vodi te koje su bolesti zapravo najraširenije. Stručno objašnjenje  dao nam je dr. med. vet.  Darko Damjanović:

- "U posao veterinara, vezan za dio vašeg istraživanja, ubraja se kontrola zdravstvenog stanja ribe i mlađi te provođenje državnog programa kontrole zaraznih bolesti riba u slatkovodnim vodama. Prije same kontrole, važno je biti upoznat s fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima vode te uvjetima tog staništa koje proizlazi iz tih svojstava. Tek tada je moguće odrediti izvore zaraze. Vrlo važnu ulogu u svemu tome imaju ovlaštenici ribolovnog prava, odnosno ribari i ribočuvari koji su dužni provoditi redovitu kontrolu ribe i svojstava voda kako ne bi došlo do promjene uvjeta nekog staništa. Najčešći izvor bolesti je vodotok koji puni stanište. Uzročnik bolesti se također može prenijeti preko životinja koje žive u vodi ili uz vodu. U Hrvatskoj nisu česte zaraze riba u slatkovodnim vodama zbog čestih i temeljitih kontrola veterinara, ribara i ribočuvara. Bolest koja se najčešće pojavljuje u obližnjim mjestima Našica je eritrodermatitis šarana. Bolest se manifestira oštećenima kože šarana, a liječi se propisanim lijekovima veterinara. Lijekovi se u tekućem obliku stavljaju u vodu. Jedan od najvećih izvora bolesti riba je pokvarena hrana, hrana s greškom koja dovodi to trovanja riba. Veliki broj uginuća tada može dovesti do niza drugih bolesti. Takvi slučajevi kod nas nisu česti ili ih uopće nema. Slavonija, u odnosu na ostatak Hrvatske, ne razlikuje se puno. Bolesti riba nisu česte, a ukoliko do zaraze dođe, poduzimaju se intervencije veterinara."





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Veterinarska stanica Našice
Autor: Mihaela Zec, 3. 5. 2015.

VRIJEME RADNJE: 17. Travnja 2015.

MJESTO RADNJE: Veterinarska stanica Našice


Kao točku na kraju rečenice, Ivan Damjanović zatražio je direktora našičke Veterinarske stanice da pobliže objasni stanje s ribom i mlađi u našičkom kraju  te objasni za što su veterinari zaduženi po pitanju života u vodi te koje su bolesti zapravo najraširenije. Stručno objašnjenje  dao nam je dr. med. vet.  Darko Damjanović:

- "U posao veterinara, vezan za dio vašeg istraživanja, ubraja se kontrola zdravstvenog stanja ribe i mlađi te provođenje državnog programa kontrole zaraznih bolesti riba u slatkovodnim vodama. Prije same kontrole, važno je biti upoznat s fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima vode te uvjetima tog staništa koje proizlazi iz tih svojstava. Tek tada je moguće odrediti izvore zaraze. Vrlo važnu ulogu u svemu tome imaju ovlaštenici ribolovnog prava, odnosno ribari i ribočuvari koji su dužni provoditi redovitu kontrolu ribe i svojstava voda kako ne bi došlo do promjene uvjeta nekog staništa. Najčešći izvor bolesti je vodotok koji puni stanište. Uzročnik bolesti se također može prenijeti preko životinja koje žive u vodi ili uz vodu. U Hrvatskoj nisu česte zaraze riba u slatkovodnim vodama zbog čestih i temeljitih kontrola veterinara, ribara i ribočuvara. Bolest koja se najčešće pojavljuje u obližnjim mjestima Našica je eritrodermatitis šarana. Bolest se manifestira oštećenima kože šarana, a liječi se propisanim lijekovima veterinara. Lijekovi se u tekućem obliku stavljaju u vodu. Jedan od najvećih izvora bolesti riba je pokvarena hrana, hrana s greškom koja dovodi to trovanja riba. Veliki broj uginuća tada može dovesti do niza drugih bolesti. Takvi slučajevi kod nas nisu česti ili ih uopće nema. Slavonija, u odnosu na ostatak Hrvatske, ne razlikuje se puno. Bolesti riba nisu česte, a ukoliko do zaraze dođe, poduzimaju se intervencije veterinara."





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
DIGITALNI OBRAZOVNI SADRŽAJ - Molekule života

DOS naziva Molekule života prati međupredmetne sadržaje biologije, matematike i informatike za učenike 8. razreda. U DOS-u se pojavljuju i sadržaji iz kemije ( za one koji žele više). Predviđene se aktivnosti mogu ostvariti u predviđenom slijedu, ali funkcioniraju i zasebno. Ukoliko se aktivnosti odvijaju prema predloženom scenariju za njih je potrebno 12  školskih sati. Možebitne se ocjene mogu upisati u nastavne predmete biologiju, informatiku i matematiku. Naš je prijedlog da se pri ocjenjivanju rukovodi  predloženom  tablicom na kraju teksta.

Voditeljica radionice: 

Leopoldina Vitković, prof biologije i kemije 

 

Priloženi dokumenti:
DOS - Molekule zivota.pdf

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Veterinarska stanica Našice
Autor: Mihaela Zec, 3. 5. 2015.

VRIJEME RADNJE: 17. Travnja 2015.

MJESTO RADNJE: Veterinarska stanica Našice


Kao točku na kraju rečenice, Ivan Damjanović zatražio je direktora našičke Veterinarske stanice da pobliže objasni stanje s ribom i mlađi u našičkom kraju  te objasni za što su veterinari zaduženi po pitanju života u vodi te koje su bolesti zapravo najraširenije. Stručno objašnjenje  dao nam je dr. med. vet.  Darko Damjanović:

- "U posao veterinara, vezan za dio vašeg istraživanja, ubraja se kontrola zdravstvenog stanja ribe i mlađi te provođenje državnog programa kontrole zaraznih bolesti riba u slatkovodnim vodama. Prije same kontrole, važno je biti upoznat s fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima vode te uvjetima tog staništa koje proizlazi iz tih svojstava. Tek tada je moguće odrediti izvore zaraze. Vrlo važnu ulogu u svemu tome imaju ovlaštenici ribolovnog prava, odnosno ribari i ribočuvari koji su dužni provoditi redovitu kontrolu ribe i svojstava voda kako ne bi došlo do promjene uvjeta nekog staništa. Najčešći izvor bolesti je vodotok koji puni stanište. Uzročnik bolesti se također može prenijeti preko životinja koje žive u vodi ili uz vodu. U Hrvatskoj nisu česte zaraze riba u slatkovodnim vodama zbog čestih i temeljitih kontrola veterinara, ribara i ribočuvara. Bolest koja se najčešće pojavljuje u obližnjim mjestima Našica je eritrodermatitis šarana. Bolest se manifestira oštećenima kože šarana, a liječi se propisanim lijekovima veterinara. Lijekovi se u tekućem obliku stavljaju u vodu. Jedan od najvećih izvora bolesti riba je pokvarena hrana, hrana s greškom koja dovodi to trovanja riba. Veliki broj uginuća tada može dovesti do niza drugih bolesti. Takvi slučajevi kod nas nisu česti ili ih uopće nema. Slavonija, u odnosu na ostatak Hrvatske, ne razlikuje se puno. Bolesti riba nisu česte, a ukoliko do zaraze dođe, poduzimaju se intervencije veterinara."





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Veterinarska stanica Našice
Autor: Mihaela Zec, 3. 5. 2015.

VRIJEME RADNJE: 17. Travnja 2015.

MJESTO RADNJE: Veterinarska stanica Našice


Kao točku na kraju rečenice, Ivan Damjanović zatražio je direktora našičke Veterinarske stanice da pobliže objasni stanje s ribom i mlađi u našičkom kraju  te objasni za što su veterinari zaduženi po pitanju života u vodi te koje su bolesti zapravo najraširenije. Stručno objašnjenje  dao nam je dr. med. vet.  Darko Damjanović:

- "U posao veterinara, vezan za dio vašeg istraživanja, ubraja se kontrola zdravstvenog stanja ribe i mlađi te provođenje državnog programa kontrole zaraznih bolesti riba u slatkovodnim vodama. Prije same kontrole, važno je biti upoznat s fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima vode te uvjetima tog staništa koje proizlazi iz tih svojstava. Tek tada je moguće odrediti izvore zaraze. Vrlo važnu ulogu u svemu tome imaju ovlaštenici ribolovnog prava, odnosno ribari i ribočuvari koji su dužni provoditi redovitu kontrolu ribe i svojstava voda kako ne bi došlo do promjene uvjeta nekog staništa. Najčešći izvor bolesti je vodotok koji puni stanište. Uzročnik bolesti se također može prenijeti preko životinja koje žive u vodi ili uz vodu. U Hrvatskoj nisu česte zaraze riba u slatkovodnim vodama zbog čestih i temeljitih kontrola veterinara, ribara i ribočuvara. Bolest koja se najčešće pojavljuje u obližnjim mjestima Našica je eritrodermatitis šarana. Bolest se manifestira oštećenima kože šarana, a liječi se propisanim lijekovima veterinara. Lijekovi se u tekućem obliku stavljaju u vodu. Jedan od najvećih izvora bolesti riba je pokvarena hrana, hrana s greškom koja dovodi to trovanja riba. Veliki broj uginuća tada može dovesti do niza drugih bolesti. Takvi slučajevi kod nas nisu česti ili ih uopće nema. Slavonija, u odnosu na ostatak Hrvatske, ne razlikuje se puno. Bolesti riba nisu česte, a ukoliko do zaraze dođe, poduzimaju se intervencije veterinara."





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Veterinarska stanica Našice
Autor: Mihaela Zec, 3. 5. 2015.

VRIJEME RADNJE: 17. Travnja 2015.

MJESTO RADNJE: Veterinarska stanica Našice


Kao točku na kraju rečenice, Ivan Damjanović zatražio je direktora našičke Veterinarske stanice da pobliže objasni stanje s ribom i mlađi u našičkom kraju  te objasni za što su veterinari zaduženi po pitanju života u vodi te koje su bolesti zapravo najraširenije. Stručno objašnjenje  dao nam je dr. med. vet.  Darko Damjanović:

- "U posao veterinara, vezan za dio vašeg istraživanja, ubraja se kontrola zdravstvenog stanja ribe i mlađi te provođenje državnog programa kontrole zaraznih bolesti riba u slatkovodnim vodama. Prije same kontrole, važno je biti upoznat s fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima vode te uvjetima tog staništa koje proizlazi iz tih svojstava. Tek tada je moguće odrediti izvore zaraze. Vrlo važnu ulogu u svemu tome imaju ovlaštenici ribolovnog prava, odnosno ribari i ribočuvari koji su dužni provoditi redovitu kontrolu ribe i svojstava voda kako ne bi došlo do promjene uvjeta nekog staništa. Najčešći izvor bolesti je vodotok koji puni stanište. Uzročnik bolesti se također može prenijeti preko životinja koje žive u vodi ili uz vodu. U Hrvatskoj nisu česte zaraze riba u slatkovodnim vodama zbog čestih i temeljitih kontrola veterinara, ribara i ribočuvara. Bolest koja se najčešće pojavljuje u obližnjim mjestima Našica je eritrodermatitis šarana. Bolest se manifestira oštećenima kože šarana, a liječi se propisanim lijekovima veterinara. Lijekovi se u tekućem obliku stavljaju u vodu. Jedan od najvećih izvora bolesti riba je pokvarena hrana, hrana s greškom koja dovodi to trovanja riba. Veliki broj uginuća tada može dovesti do niza drugih bolesti. Takvi slučajevi kod nas nisu česti ili ih uopće nema. Slavonija, u odnosu na ostatak Hrvatske, ne razlikuje se puno. Bolesti riba nisu česte, a ukoliko do zaraze dođe, poduzimaju se intervencije veterinara."





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
Biologija
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Veterinarska stanica Našice
Autor: Mihaela Zec, 3. 5. 2015.

VRIJEME RADNJE: 17. Travnja 2015.

MJESTO RADNJE: Veterinarska stanica Našice


Kao točku na kraju rečenice, Ivan Damjanović zatražio je direktora našičke Veterinarske stanice da pobliže objasni stanje s ribom i mlađi u našičkom kraju  te objasni za što su veterinari zaduženi po pitanju života u vodi te koje su bolesti zapravo najraširenije. Stručno objašnjenje  dao nam je dr. med. vet.  Darko Damjanović:

- "U posao veterinara, vezan za dio vašeg istraživanja, ubraja se kontrola zdravstvenog stanja ribe i mlađi te provođenje državnog programa kontrole zaraznih bolesti riba u slatkovodnim vodama. Prije same kontrole, važno je biti upoznat s fizikalnim, kemijskim i biološkim svojstvima vode te uvjetima tog staništa koje proizlazi iz tih svojstava. Tek tada je moguće odrediti izvore zaraze. Vrlo važnu ulogu u svemu tome imaju ovlaštenici ribolovnog prava, odnosno ribari i ribočuvari koji su dužni provoditi redovitu kontrolu ribe i svojstava voda kako ne bi došlo do promjene uvjeta nekog staništa. Najčešći izvor bolesti je vodotok koji puni stanište. Uzročnik bolesti se također može prenijeti preko životinja koje žive u vodi ili uz vodu. U Hrvatskoj nisu česte zaraze riba u slatkovodnim vodama zbog čestih i temeljitih kontrola veterinara, ribara i ribočuvara. Bolest koja se najčešće pojavljuje u obližnjim mjestima Našica je eritrodermatitis šarana. Bolest se manifestira oštećenima kože šarana, a liječi se propisanim lijekovima veterinara. Lijekovi se u tekućem obliku stavljaju u vodu. Jedan od najvećih izvora bolesti riba je pokvarena hrana, hrana s greškom koja dovodi to trovanja riba. Veliki broj uginuća tada može dovesti do niza drugih bolesti. Takvi slučajevi kod nas nisu česti ili ih uopće nema. Slavonija, u odnosu na ostatak Hrvatske, ne razlikuje se puno. Bolesti riba nisu česte, a ukoliko do zaraze dođe, poduzimaju se intervencije veterinara."





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
"Našičke vode pod utjecajem današnjeg svijeta"

 Jednostavnost za koju mislite da se krije iza formule H2O samo je prividna.

Formula je to za najvažniju tekućinu koja postoji i bez koje život na Zemlji ne bi bio moguć.

Nažalost, čovjek  će njen značaj shvatiti tek kad presuši posljednji  izvor pitke vode.

 

 

preskoči na navigaciju