Objavljujemo poziv za dostavu ponuda udžbenika u školskoj godini 2024./2025.
« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Snježana Šulentić, edukacijski rehabilitator - savjetnik
telefon i mobitel dostupni u radnom vremenu
031/615-417, 091 413 3742
RADNO VRIJEME
Ponedjeljak 13.00 - 19.00
17.30 - 18.30
Savjetodavni sat s roditeljima
Utorak 8.00 - 11.00 PŠ Vukojevci
11.30 - 14.00 škola
Srijeda 13.00 - 19.00
Četvrtak 8.00 - 14.00
Petak 8.00 - 14.00
Tko je edukacijski rehabilitator i koja je njegova uloga?
Svima nam je poznato koliko su često roditelji zbunjeni raznim stručnjacima koji rade s njihovom djecom ili nisu upoznati o tome tko što radi i za čijim savjetom je potrebno posegnuti.
Zbog nedovoljnih informacija, često su izloženi lutanju kako bi pronašli odgovarajuću terapiju, vježbe, savjet, procjenu i sl.
Jedan od stručnjaka koji radi s djecom koja imaju teškoće u razvoju je i edukacijski rehabilitator. Edukacijski rehabilitator ranije je poznat pod nazivom defektolog. Naziv defektolog 1998. godine mijenja naziv u edukacijski rehabilitator (magistar edukacijske rehabilitacije (mag. rehab. educ.)).
Razlog promjene je što raniji naziv defektolog ukazuje na „deficit” tj. teškoću koju dijete ima, samim tim je stigmatizirajući. Cilj nije stigmatizirati dijete, nego dati mu prostora i stvarati okolinu za njegovo napredovanje i osjećaj pripadnosti. Važno je istaknuti djetetove jake strane i mogućnosti.
Kada tražiti pomoć edukacijskog rehabilitatora?
Dječji razvoj može imati odstupanja na različitim područjima razvoja. Pomoć edukacijskog rehabilitatora potražit ćete ukoliko dijete ima odstupanja na pojedinom području.
Također, nedovoljna spremnost djeteta za školu, teškoće u učenju te socijalna izoliranost znak su da pomoć potražite kod istog stručnjaka.
Uloga edukacijskog rehabilitatora
Edukacijski rehabilitator prepoznaje i uočava potrebe svakog djeteta, teškoće u razvoju koje se mogu pojaviti te faktore rizika u ranom razvoju djeteta. Kroz odabir primjerenih tehnika procjene, edukacijski rehabilitatori provode procjenu, integriraju podatke iz različitih izvora procjene te rade na praćenju ishoda procjene za izradu individualiziranih odgojno-obrazovnih programa. Samostalno i timski kreiraju, primjenjuju i vrednuju plan podrške u ranom razvoju, odgoju i obrazovanju, zapošljavanju i uključivanju osoba s teškoćama u život socijalne zajednice.
Pored rada s djecom, važno područje rada su i roditelji djece s teškoćama u razvoju. Uloga edukacijskog rehabilitatora je upoznati roditelja s vrstom i stupnjem teškoće kod djeteta, te pružiti podršku u prihvaćanju i razumijevanju djetetove teškoće. Također, edukacijski rehabilitator daje smjernice kako i na koji način roditelji mogu pomoći djetetu i olakšati mu razvoj u obiteljskom okruženju. Suradnja i zdrava komunikacija roditelja i stručnjaka je važna karika u razvoju djeteta.
Dragi roditelji, ukoliko primijetite da vaše dijete ima odstupanja na pojedinom razvojnom području potražite pomoć stručne osobe. Ponekad procjena može pokazati da nema razloga za zabrinutost, ali možete dobiti odgovarajuće smjernice i informacije kako i na koji način poticati dječji razvoj.
Stručni suradnik stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila u redovitoj školi planira i programira rad, priprema se i obavlja poslove u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima, savjetuje i pomaže u radu učiteljima i stručnim suradnicima te ostalim zaposlenicima škole u svezi s postupcima u radu s djecom s posebnim potrebama, pomaže učiteljima u izradi primjerenih programa, didaktičkih i nastavnih sredstva, surađuje, savjetuje i pomaže roditeljima učenika s teškoćama u razvoju, analizira i vrednuje djelotvornost odgojno-obrazovnog rada, stručno se usavršava, surađuje s ustanovama, vodi odgovarajuću pedagošku dokumentaciju i učeničke dosjee, sudjeluje u radu povjerenstva za upis djece u osnovnu školu, obavlja poslove na prevenciji poremećaja u ponašanju, izrađuje i provodi preventivne programe te obavlja druge poslove na unapređivanju i razvoju odgojno-obrazovne djelatnosti škole.
(Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi
NN 34/2014 )
Odluku o proglašenju 1. ožujka Nacionalnim danom edukacijskih rehabilitatora, Hrvatski je sabor donio 26. siječnja 2018. godine. Ovaj posebni datum obilježava se u spomen na dan kada je preminuo profesor Tomislav Špoljar, čija je važna uloga u razvoju podrške djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom u Hrvatskoj ostavila trajan pečat. Profesor Špoljar početkom je 20. stoljeća u Varaždinu pokrenuo osnivanje i rad prvih pomoćnih odjeljenja za učenike s teškoćama u razvoju.
Kao jedan od rezultata njegovog rada, 1963. godine osnovana je Visoka defektološka školu pri Sveučilištu u Zagrebu. U to vrijeme, ova je škola bila prva i jedina visokoškolska ustanova za sveučilišni studij edukacijske rehabilitacije (tada defektologije) u Hrvatskoj, ali i u cijeloj tadašnjoj državi. Visoka defektološka škola kasnije je promovirana u Fakultet, a profesor Špoljar preuzeo je ulogu prvog dekana. Njegova predanost razvoju edukacijske rehabilitacije ostavila je dubok trag, a Nacionalni dan edukacijskih rehabilitatora predstavlja priznanje i sjećanje na njegovu iznimnu ulogu u unapređenju obrazovanja i podrške djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom u Hrvatskoj.
Nastavljajući viziju profesora Špoljara, generacije edukacijskih rehabilitatora stvorile su struku koja je danas zakonski regulirana, koja djeluje u više sustava, u njima je nezaobilazna, te je prva promovirala ideju integracije, inkluzije i izjednačavanja mogućnosti za djecu s teškoćama i osobe s invaliditetom. Uz sve te činjenice, danas naša struka nije priznata do razine koju zaslužuje i suočavamo se sa novim izazovima na koje odgovaramo u skladu s duhom vremena u kojem živimo.
Edukacijski rehabilitatori imaju znanje, iskustvo i želju za prikupljanjem novih znanja koja koriste u svakodnevnom radu. Bazična ideja naše struke još je uvijek vrlo živa i imamo snage da je ponovno uzdignemo do razine na koju pripada.
Upravo je 1. ožujka, kao Nacionalni dan edukacijskih rehabilitatora, jedinstvena prilika da se okupimo, pričamo o našoj struci i upoznajemo širu javnost s našom vizijom, misijom i ulogom koju imamo u društvu.
Snježana Šulentić, edukacijski rehabilitator