« Prosinac 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
Razredna nastava
1. 08:00 - 08:45
Doručak 10 min
2. 08:55 - 09:45
odmor 5 min
3. 09:45- 10:30
Rekreacijska pauza 15 min
4. 10:45- 11:30
odmor 5 min
5. 11:35- 12:20
Ručak 20 min
6. 12:40 - 13:25
odmor 5 min
7. 13.30 - 14.15, A2N i B1
14.20 - 15.05, A2N i B1
Predmetna nastava
1. 08:00 - 08:45
odmor 5 min
2. 08:50 - 09:35
Doručak 10 min
3. 09:45- 10:30
Rekreacijska pauza 15 min
4. 10:45- 11:30
odmor 5 min
5. 11:35- 12:20
odmor 5 min
6. 12:25- 13:10
Ručak 20 min
7. 13.30 - 14.15
odmor 5 min
8. 14.20 - 15.05
odmor 5 min
15.10 - 15.55, A2N i B1
16.00 - 16.45, A2N i B1
Ove školske godine naša škola uključena je u Erasmus + projekt pod nazivom „Digitalna dimenzija unaprjeđuje zeleni život“. Osim naše škole iz Hrvatske, u projekt su uključene još i škole iz Poljske, Turske i s Malte (koja je ujedno i koordinator cijelog projekta). Projekt traje od 1.veljače 2022. do 31.12.2024. godine i uključuje 4 mobilnosti – 2 studijska putovanja učenika (u Tursku i u Hrvatsku) te 2 edukacije učitelja (na Malti i u Poljskoj). U OŠ Draganići projekt provode psihologinja Adriana Sladić, pedagoginja Snježana Tomačić te učiteljica Engleskog jezika, Viktorija Tomšić, a uključeni su pojedini učenici 7. i 8. razreda.
Način života, rizična ponašanja i nejednakost mogućnosti u obrazovanju mlade generacije predstavljaju rizik za održivi život. Područja u kojima su ti rizici minimizirani su škole. Jednake mogućnosti koje se stvaraju u području obrazovanja i razvoja ključnih kompetencija pojedinaca prilika su za održivi život. Aktivnosti u školama važan su čimbenik u sprječavanju klimatskih promjena. Ovaj projekt sastoji se od 5 glavnih faza. Zeleni gradovi, zelene škole, zeleni umovi, zeleno građanstvo, zeleni život. Ovih 5 glavnih tema bavi se sadržajem ciljeva održivog razvoja (SDG). Ciljeve održivog razvoja (SDG) postavila je 2015. međunarodna zajednica kao dio UN-ove agende 2030 za održivi razvoj.
Globalni ciljevi projekta su raditi na ostvarenju "Ciljeva održivog razvoja (SDG)" na koje su ciljali Komisija UN-a i EU-a. Kao građani EU-a, moramo biti svjesni opasnosti za održivi život i pridonijeti rješenju probleme vezane uz klimatske promjene. Uspjeh u obrazovanju uključuje osposobljavanje naših učenika za razvoj kritičkog mišljenja. Moraju biti u stanju poboljšati vještine rješavanja problema i donošenja odluka. Za to je potrebno da su aktivno uključeni u vlastiti proces učenja. Naš je zadatak, kao učitelja, dati im alate za to i usmjeriti ih u pravom smjeru.
U projektu sudjeluju škole iz različitih dijelova Europe. Zajednički rad različitih tipova škola, uključujući općeobrazovne, srednje strukovne i višeprogramske, uvelike će doprinijeti projektu. Nastavni planovi i programi i metode rada različitih vrsta škola stvorit će nove mogućnosti za postizanje postavljenih ciljeva za održivi okoliš. Geografski različite regije pružit će priliku za prepoznavanje dobrih praksi u studijama o klimatskim promjenama prema regijama. Naš inovativni rad postavio bi primjer za borbu protiv klimatskih promjena.
Program se sastoji od 5 različitih područja rada sa svojim različitim zelenim akcijama:
Zeleni gradovi: cilj je usporediti gradove, zelene akcije, zelene propise s tvrtkama i nevladinim organizacijama
Zelene škole: cilj je proučavati razmjenu dobrih praksi, radionice o tome kako napraviti zelenu školu, školu bez papira
Zeleni umovi: cilj je voditi treninge za razvoj zelenih umova za mlade generacije
Zeleni građani : cilj je otkriti e-građanstvo, digitalne platforme za građane, digitalne aplikacije za građane.
Zeleni život : cilj je učiti o sportu i zdravoj prehrani za održivu budućnost.
Ostali ciljevi projekta su međunarodna suradnja, usavršavanje znanja stranih jezika, bolja kvaliteta obrazovanja, pružanje jednakih mogućnosti učenicima i nastavnicima, neformalne obrazovne metode, održivo školsko okruženje, međusobno poštovanje, poštovanje prema prirodi.
Adriana Sladić, psihologinja