Osnovna škola Draž

Svoditi algebarske probleme na geometrijske bilo je uobičajeno još od antičkog doba, ali kasnije su postojali ne baš uspješni pokušaji obrnutog pristupa. Najbliže otkriću analitičke geometrije došao je Marin Getaldić.("Prvi hrvatski matematičar europskog formata")

Glavni problem i prepreka uvođenju analitičke geometrije bilo je interpretiranje veličina na standardni fizikalni način, prva potencija je dužina, druga je površina a treća volumen.

Descartesu x² nije površina već broj kojem geometrijski odgovara parabola. Ovime su i jednadžbe s xⁿ , kad je n veći od 3, dobile smisao.

Descartes postiže konačni korak i otkriće analitičke geometrije u svom djelu La Géométrie iz 1637. godine. Prema anegdoti, promatrao je muhu na stropu i dobio ideju za uvođenje koordinatne ravnine.  Ideja je da se svaka točka u ravnini može jednoznačno prikazati kao uređen par realnih brojeva x i y koji predstavljaju udaljenosti te točke od dva međusobno okomita pravca.

Svoditi algebarske probleme na geometrijske bilo je uobičajeno još od antičkog doba, ali kasnije su postojali ne baš uspješni pokušaji obrnutog pristupa. Najbliže otkriću analitičke geometrije došao je Marin Getaldić.("Prvi hrvatski matematičar europskog formata")

Glavni problem i prepreka uvođenju analitičke geometrije bilo je interpretiranje veličina na standardni fizikalni način, prva potencija je dužina, druga je površina a treća volumen.

Descartesu x² nije površina već broj kojem geometrijski odgovara parabola. Ovime su i jednadžbe s xⁿ , kad je n veći od 3, dobile smisao.

Descartes postiže konačni korak i otkriće analitičke geometrije u svom djelu La Géométrie iz 1637. godine. Prema anegdoti, promatrao je muhu na stropu i dobio ideju za uvođenje koordinatne ravnine.  Ideja je da se svaka točka u ravnini može jednoznačno prikazati kao uređen par realnih brojeva x i y koji predstavljaju udaljenosti te točke od dva međusobno okomita pravca.