Svjetski dan oralnog zdravlja obilježava se svake godine 12. rujna, a cilj je internacionalnih, nacionalnih i lokalnih aktivnosti, koje se provode na ovaj dan, upozoriti na važnost oralnog zdravlja u općem zdravlju te promovirati oralnu higijenu. Prvi put ga je obilježila FDI - Svjetska udruga dentalne medicine, 12. rujna 2008. godine uz svojih 191 članica - nacionalnih udruga širom svijeta.

Svjetska udruga dentalne medicine objavila je alat za pripremu priopćenja za javnost i postupaka u obilježavanju Svjetskog dana oralnoga zdravlja 2011. godine. Glavna tema Dana ove godine posvećena je "nezaraznim (kroničnim) bolestima". Paradontalne bolesti povezane su s kardiovaskularnim, plućnim bolestima, karcinomima te moždanim udarom, a upravo su stomatolozi oni koji na njih mogu prvi ukazati.

U mnogim zemljama, karijes je učestala kronična bolest, koja osobito zahvaća djecu i siromašniju populaciju. Čak i danas, loše je oralno zdravlje široko rasprostranjen globalni zdravstveni problem. Prema novim procjenama u svijetu više od milijarde ljudi ne koristi zubnu pastu s fluoridima, a više od tri milijarde ne pere zube dvaput na dan. U slabije razvijenim zemljama čak 90% zubnih bolesti ostaje neliječeno, a procjenjuje se kako se i u razvijenim zemljama samo 5-10% od ukupnih troškova za zdravstvo odnosi na troškove povezane s oralnim zdravljem.

Većina zubnih bolesti danas može se spriječiti. Dosad provedena klinička istraživanja pokazala su kako djeca koja četkaju zube uz zubnu pastu s fluoridima dvaput na dan, imaju za 50% manju vjerojatnost pojave karijesa od djece koja četkaju zube samo jednom dnevno.

Pranje zuba (četkanje uz uporabu paste za zube s fluoridima) u trajanju od dvije minute uz čišćenje zubnih međuprostora zubnim koncem predstavlja najbolju metodu održavanja zubne higijene. Naravno, ne smiju se zanemariti ni redoviti kontrolni posjeti stomatologu (najmanje jednom u šest mjeseci).

Zanimljivo je da 12-godišnjaci u Hrvatskoj u prosjeku imaju 3,5 zubnih karijesa, dok je u razvijenim zemljama poput Švedske taj broj znatno niži. Slično je i s osobama treće dobi,od kojih je kod nas više od 30% bezubo, dok se istovremeno u Švedskoj još 2003. godine njihov postotak kretao oko 1%.

Vijest je prenesena s internetskih stranica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije te internetskih stranica grada Rijeke.