Svi uočavamo da se klima na našem planetu Zemlji mijenja. Neki dijelovi svijeta postaju sve topliji, negdje su kiše češće, a negdje ih gotovo nema. Klima (prosječno vrijeme u nekom području) se mijenja u vremenu i te promjene zovemo klimatske promjene.
Učiteljica matematike i fizike Dubravka Despoja održala je, povodom Dana klimatskih promjena, koji obilježavamo 4. studenog, edukaciju za učenike osmih razreda. Učenici su primijetili da zime nisu više tako hladne kao nekada, a ljeta su sve toplija. Upravo to je jedan od znakova promjena klime. Drugi znakovi su topljenje leda na polovima, porast razine mora i sve više oluja i suša.
Znanstvenici su otkrili da se Zemlja zagrijava brže nego ikad prije. Od kraja 19. stoljeća, temperatura na našem planetu porasla je za više od jednog stupnja. Iako se to ne čini puno, ta mala promjena ima velik utjecaj na biljke, životinje i ljude. Jedan od glavnih razloga zagrijavanja Zemlje su plinovi koji zagrijavaju atmosferu na način da zadržavaju toplinu oko Zemlje (staklenički plinovi). Oni dolaze iz tvornica, automobila, spaljivanja nafte, plina i ugljena, ali i iz uzgoja životinja. Ti plinovi stvaraju tzv. učinak staklenika. Ljudi imaju veliki utjecaj na te promjene. Kad siječemo šume, vozimo automobile ili trošimo puno energije, povećavamo količinu stakleničkih plinova. Npr., kada putujemo automobilom sagorijeva se gorivo i u zrak odlazi ugljikov dioksid ili kada jedemo hranu koja je stigla s drugog kraja svijeta za njezin prijevoz također je potrošeno gorivo.
Učiteljica je upoznala učenike kako možemo izračunati svoj ugljični otisak. To je mjera koliko plinova ispuštamo u zrak svojim svakodnevnim aktivnostima. Učenici su zaključili da možemo manje štetiti klimi ako više recikliramo, štedimo energiju i češće idemo pješice ili biciklom.
Naša Zemlja je naš dom. Ako se svi potrudimo, možemo je učiniti boljim i zdravijim mjestom za život.
