Svjetlost je oblik elektromagnetskog zračenja koji je vidljiv ljudskom oku, s valnim duljinama otprilike između 380 i 750 nanometara. Glavni prirodni izvor svjetlosti je Sunce, dok su umjetni izvori žarulje, LED rasvjeta, svijeće, reflektori . Svjetlost se u vakuumu širi brzinom od približno 300 000 km/h. Glavni prirodni izvor svjetlosti je Sunce, dok su umjetni izvori žarulje, svijeće, LED rasvjeta. Svjetlost omogućuje vid, fotosintezu i mnoge svakodnevne aktivnosti. Ovisno o valnoj duljini, svjetlost može imati različite boje – od ljubičaste do crvene.
Svjetlost je važna u svakodnevnom životu jer mi vidimo ljude i predmete kada se svjetlost odbije od njih. Sunčeva svjetlost omogućuje fotosintezu (proces kojim biljke stvaraju kisik i hranu) koja je temelj života na Zemlji. Svjetlost utječe na naš unutarnji biološki sat, pomaže nam da se budimo, osjećamo zdravo i puni energije. Umjetna rasvjeta omogućuje nam rad, kretanje i sigurnost noću npr. u prometu, kući ili školi. Također, svjetlost se koristi u mnogim tehnologijama, od lasera u medicini do komunikacije putem svjetlovoda.
Svjetlosno onečišćenje je pretjerano, nepotrebno ili pogrešno usmjereno svjetlo koje narušava prirodni mrak. Dijelimo ga na nekoliko oblika:
- Prekomjerna rasvjeta – korištenje više svjetla nego što je potrebno
- Svjetlosno rasipanje (odsjaj) – difuzno raspršivanje svjetla koje ometa vid
- Svjetlosno prodiranje – kada svjetlost ulazi u prostorije u kojima nije poželjna (npr. prozori spavaćih soba)
- Svjetlosna kupola (nebo koje svijetli) – svjetlost gradova osvjetljava noćno nebo i smanjuje vidljivost zvijezda
Premda naizgled bezazleno, svjetlosno onečišćenje ima brojne negativne učinke. Ljudima narušava biološki ritam, smanjuje kvalitetu sna jer utječe na hormon melatonin dok u okolišu ometa navigaciju ptica selica, utječe na ponašanje životinja te smanjuje bioraznolikost. Svjetlosno onečišćenje onemogućuje promatranje zvjezdanog neba i utječe na rad astronomskih opservatorija. Također utječe i na energetsku učinkovitost jer se troši više električne energije nego što je nužno, što znači veće troškove i emisiju CO₂.
Međunarodni dan tamnog neba, u organizaciji International Dark-Sky Association (IDA), ne obilježava se na točno određen dan, već je to kampanja koja se provodi u određenom razdoblju. Ove godine International Dark Sky Week održava od 21. do 28. Travnja 2025. Cilj je podići svijest o važnosti očuvanja noćnog neba i potaknuti zajednice da preispitaju način na koji koriste rasvjetu. Učiteljica fizike je sa učenicima osmih razreda razgovarala o odgovornom osvjetljenju s ciljem razvijanja svijesti o važnosti očuvanja prirodnog noćnog okoliša. Organizirala je izradu plakata s temom svjetlosnog onečišćenja. Učenici su uočili primjere dobre i loše rasvjete, komentirali razlike te osmisliti prijedloge za poboljšanje rasvjete u svojoj kući, školi ili naselju.
Dubravka Despoja
