Klimatske promjene

Svi uočavamo da se klima na našoj planeti Zemlji  mijenja. Neki dijelovi svijeta  postaju sve topliji i kiše su sve rjeđe, dok su negdje kiše obilnije  i nastaju poplave. Klima (prosječno vrijeme u nekom području) se mijenja u vremenu i te promijene zovemo klimatske promjene.

Učiteljica matematike i fizike Dubravka Despoja održala je, povodom Dana klimatskih promjena koji obilježavamo 4.studenog, radionicu za učenike osmih razreda. Učenici  su  primijetili da zime nisu više tako hladne kao nekada, a ljeta su sve toplija. Upravo to je jedan od znakova promjena klime. Drugi znakovi su topljenje leda na polovima, porast razine mora i sve više oluja i suša.

Znanstvenici su otkrili da se Zemlja zagrijava brže nego ikad prije. Od kraja 19. stoljeća, temperatura na našem planetu porasla je za više od jednog  stupnja. Iako se to ne čini puno, ta mala promjena ima velik utjecaj na biljke, životinje i ljude.  Jedan od glavnih razloga zagrijavanja Zemlje su plinovi koji zagrijavaju atmosferu na način da zadržavaju toplinu oko Zemlje (staklenički plinovi). Oni dolaze iz tvornica, automobila, spaljivanja nafte, plina i ugljena, ali i iz uzgoja životinja. Ti plinovi stvaraju tzv. učinak staklenika. Ljudi imaju veliki utjecaj na te promjene. Kad siječemo šume, vozimo automobile ili trošimo puno  energije, povećavamo količinu stakleničkih plinova. Npr., kada putujemo autom sagorijeva se gorivo i u zrak odlazi ugljikov dioksid ili  kada jedemo hranu koja je stigla s drugog kraja svijeta  za njezin prijevoz također je potrošeno gorivo.

Učiteljica je učenike uputila da na stranici Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) pronađu temperature u Zagrebu po godinama te su učenici saznali da prosječna godišnja temperatura u Zagrebu bilježi pozitivni trend tj. grad se postupno zagrijava. Prosječna godišnja  temperatura zraka porasla je s približno 10,5 °C (razdoblje 1900.–1999.) na 11,7 °C (razdoblje 2000.–2018.) što čini  rast od oko +1,2 °C. Najtopliji mjesec  zabilježen je u srpnju 2024. kada je prosječna temperatura iznosila  29,6 °C. Najviša ikad izmjerena temperatura u Zagrebu dosegnula je čak 38,8 °C u kolovozu 2013.



Učiteljica je upoznala učenike kako možemo izračunati svoj  ugljični otisak. To je mjera koliko plinova ispuštamo u zrak svojim svakodnevnim aktivnostima. Učenici su zaključili da možemo manje štetiti klimi ako više recikliramo, štedimo energiju i češće idemo pješice ili biciklom.

Naša Zemlja je naš dom. Ako se svi potrudimo, možemo je učiniti boljim i zdravijim mjestom za život.

Dobrodošli prvašići! 2021

Raspored zvona