Osnovna škola "Fran Koncelak" Drnje

ZAŠTO BIOLOŠKA RAZNOLIKOST?

• 2010. godina je godina biološke raznolikosti
• Mjesec hrvatske knjige (15. listopada – 15. studenog) je bio u znaku bioraznolikosti
• 29. prosinca je Međunarodni dan biološke raznolikosti

BIORAZNOLIKOST

• sveukupnost života na Zemlji
• više od 3 milijuna vrsta
• 1,5 milijuna životinjskih vrsta
• 500 000 biljnih vrsta
• svaka vrsta ima svoje mjesto i svoju ulogu u nekom ekološkom sustavu

TEME

1.    EKOLOŠKI SUSTAVI

                Hrvoje Novačić i Marko Benjak, 6. b

2.    ELEMENTARNE NEPOGODE (ČOVJEK – VRSTA POPUT DRUGIH)

Martina Zlatar, 6. a

3.    ODNOS ČOVJEKA PREMA PRIRODI (ČOVJEK – VRSTA IZNAD DRUGIH)

Ines Bravar, Ivan Balog, Josipa Đelekovčan, Dijana Đelekovčan i Valerija Premec, 6. a

4.    ŽIVOTINJE U LJUDSKOJ PREHRANI

               Maja Udorović i Ana Maria Turi, 6. b

5.    BILJKE U LJUDSKOJ PREHRANI

                Goran Galović, 6. b

6.    KUĆNI LJUBIMCI

               Ivona Perić i Ivana Perić, 6. b

7.    PTICE PJEVICE

                Monika Mlinarić i Željka Kalavarić, 6. b

8.    ISKORIŠTAVANJE PRIRODNIH BOGATSTAVA

                Petra Jedvajić, Martina Širić i Katarina Šestak, 6. a

9.    KUKCI

                Karla Franjkić, Mirta Ilić i Lucija Begić, 6. B

• POTRAŽI: časopis Geo 12/10

 Bioraznolikost za razvoj, str. 20.

 Upoznajmo da bismo zaštitili, str. 21.

U prirodi nema korisnih i štetnih vrsta. Podjelu na štetne i korisne vrste napravio je čovjek. Mnoge su vrste sustavno uništavane, čime se smanjila biološka raznolikost. Kad bi postojale štetne i korisne vrste, kamo bi čovjek uvrstio sebe?

Osmislili i vodili: Ivan Pikivača, učitelj prirode i biologije

                     Stjepana Kadić, školska knjižničarka

ZAŠTO BIOLOŠKA RAZNOLIKOST?

• 2010. godina je godina biološke raznolikosti
• Mjesec hrvatske knjige (15. listopada – 15. studenog) je bio u znaku bioraznolikosti
• 29. prosinca je Međunarodni dan biološke raznolikosti

BIORAZNOLIKOST

• sveukupnost života na Zemlji
• više od 3 milijuna vrsta
• 1,5 milijuna životinjskih vrsta
• 500 000 biljnih vrsta
• svaka vrsta ima svoje mjesto i svoju ulogu u nekom ekološkom sustavu

TEME

1.    EKOLOŠKI SUSTAVI

                Hrvoje Novačić i Marko Benjak, 6. b

2.    ELEMENTARNE NEPOGODE (ČOVJEK – VRSTA POPUT DRUGIH)

Martina Zlatar, 6. a

3.    ODNOS ČOVJEKA PREMA PRIRODI (ČOVJEK – VRSTA IZNAD DRUGIH)

Ines Bravar, Ivan Balog, Josipa Đelekovčan, Dijana Đelekovčan i Valerija Premec, 6. a

4.    ŽIVOTINJE U LJUDSKOJ PREHRANI

               Maja Udorović i Ana Maria Turi, 6. b

5.    BILJKE U LJUDSKOJ PREHRANI

                Goran Galović, 6. b

6.    KUĆNI LJUBIMCI

               Ivona Perić i Ivana Perić, 6. b

7.    PTICE PJEVICE

                Monika Mlinarić i Željka Kalavarić, 6. b

8.    ISKORIŠTAVANJE PRIRODNIH BOGATSTAVA

                Petra Jedvajić, Martina Širić i Katarina Šestak, 6. a

9.    KUKCI

                Karla Franjkić, Mirta Ilić i Lucija Begić, 6. B

• POTRAŽI: časopis Geo 12/10

 Bioraznolikost za razvoj, str. 20.

 Upoznajmo da bismo zaštitili, str. 21.

U prirodi nema korisnih i štetnih vrsta. Podjelu na štetne i korisne vrste napravio je čovjek. Mnoge su vrste sustavno uništavane, čime se smanjila biološka raznolikost. Kad bi postojale štetne i korisne vrste, kamo bi čovjek uvrstio sebe?

Osmislili i vodili: Ivan Pikivača, učitelj prirode i biologije

                     Stjepana Kadić, školska knjižničarka