« Listopad 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
Sat | Početak sata | Kraj sata |
1. | 8,00 | 8,45 |
2. | 8,50 | 9,35 |
3. | 9,40 | 10,25 |
Veliki odmor | ||
4. | 10,45 | 11,30 |
5. | 11,35 | 12,20 |
6. | 12,25 | 13,10 |
U suvremenome društvu sve smo više usmjereni na ekrane, a sve manje imamo istinskog doticaja s prirodom. Promatranje prirode i njezinih pojava preduvjet je za razvoj znanstvenog načina razmišljanja jer „nema stvari koja bi bila tako vrijedna poučavanja kao priroda” (Nikola Tesla).
Potaknuti tim idejama te u želji da interdisciplinarno povežu različita područja u rješavanju problema, učiteljice Biologije, Kemije i Fizike Jasminka Munivrana, Tea Jurić i Katja Gusić održale su 24. i 25. svibnja radionice s učenicima u sklopu STEM projekta „Mali znanstvenici”. Učenici 7. i 8. razreda u prostoru su se škole našli u ulozi demonstratora te su učenicima 2., 3. i 4. razreda objašnjavali složene pojave u prirodi na jednostavan i njima razumljiv način. Učenici su nižih razreda pritom imali ulogu malih istraživača koji su radili u manjim skupinama te tako ujedno razvijali vještine suradničkoga učenja.
Pri tome su ostvarili ove odgojno-obrazovne ishode:
- razvijati interes prema prirodnim znanostima
- razvijati interes prema znanstveno– istraživačkoj nastavi
- promatrati prirodu oko nas
- prenijeti vlastiti doživljaj prirode kroz jednostavne pokuse
- javno nastupati
Neke su od provedenih aktivnosti: promatranje kovanica kroz optičku leću gdje se iz prve ruke može proučiti lom svjetlosti, izrada slonove paste koja nakon provedenog eksperimenta izlazi iz bočice poput paste za zube u količinama koje bi bile dovoljne za pranje zuba jednoga slona, pisanje tajne poruke, pretvaranje vode u vino (indikator crvene boje) te simulacija udisaja i izdisaja pluća.
Aktivnosti su potpuno zaokupile učenike kojima je testiranje svijeta i postavljanje hipoteza domaći teren. Pokretač je znanosti upravo znatiželja, a poznato je da su djeca po prirodi znatiželjna bića koja imaju velike oči za sve pojave te s velikim entuzijazmom istražuju svijet oko sebe. Učenje i razmišljanje znanstvenika u velikoj je mjeri povezano s razmišljanjem djece u ranoj dobi, što se najbolje može vidjeti u dječjoj igri. Na odraslima je tek da učenicima stvore poticajno okruženje u kojemu će moći postavljati pitanja i promatrati nove pojave. Suvremenomu društvu više su nego ikad potrebni pojedinci koji razmišljaju kao znanstvenici i koji svrhovito znanstveno rješavanje problema primjenjuju u svim područjima života. Ovakav način popularizacije STEM područja kod najmlađih generacija izvrsna je motivacija da se učenici uključe u istraživanja i bavljenje znanošću te da se jednoga dana uključe u poslove iz ovoga područja koje je neophodno za razvoj nacionalnoga gospodarstva.
Ovim se radionicama škola u punoj mjeri pretvorila u „zajednicu koja uči” jer su se njima jednako obogatili učenici (najmlađe i starije dobi) koji su imali priliku javno nastupati, otvoreno postavljati pitanja, razvijati komunikacijske vještine, slušati jedni druge, gledati problem iz različitih perspektiva i povezati ga s prethodnim iskustvom te rješavati problemske situacije, ali i njihove učiteljice koje su imale uvid u učeničke interese i mogućnosti, što će im poslužiti za planiranje budućih aktivnosti. Pozitivne reakcije svih sudionika svakako nalažu da bi ovakvih projekata koji hrane dječje interese trebalo biti što više.