« Listopad 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 | 3 |
4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
Sat | Početak sata | Kraj sata |
1. | 8,00 | 8,45 |
2. | 8,50 | 9,35 |
3. | 9,40 | 10,25 |
Veliki odmor | ||
4. | 10,45 | 11,30 |
5. | 11,35 | 12,20 |
6. | 12,25 | 13,10 |
Dan bez kupovine je međunarodni dan prosvjeda protiv konzumerizma čiji učinci mogu biti dalekosežni i s trajnim posljedicama na okoliš i ljude. Pokrenuo ga je umjetnik Ted Dave u Vancouveru. Prvi Dan bez kupovine je organiziran u Meksiku u rujnu 1992. godine kao prosvjed protiv ekstremnog komzumerizma. Već 1997. godine obilježavanje ovog dana je premješteno na petak nakon američkog Dana zahvalnosti. Taj petak se naziva i „crni petak“ i jedan je od najužurbanijih dana za kupovinu u Sjedinjenim američkim državama. Danas se ovaj dan obilježava u 65 država među kojima su Velika Britanija, Izrael, Austrija, Njemački, Novi Zeland, Japan, Nizozemska, Francuska, Norveška i brojne druge.
Bombardirani zamamnim reklamama, koje direktno sugeriraju na kupnju, redovito budeći potrebu za najčešće nepotrebnim stvarima, društvo se pomalo pretvara u zajednicu nezahvalnih pojedinaca, koji zaboravljaju odavno utvrđenu činjenicu kako su one najljepše stvari zapravo besplatne.
S obzirom da su u tim okolnostima ljudi zaboravili što i zašto kupuju te kako tolike gomile otpada utječu na okoliš, u Europi, ali i mnogim drugim zemljama širom svijeta na današnji se dan obilježava Međunarodni dan nekupovanja.
Taj dan na neki način predstavlja detoksikaciju od nerazumne potrošnje, ali kao slika u negativu obilježava i nadolazeće predblagdansko “divljanje” po trgovinama, kad se većina ljudi žrtvuje agresivnim promidžbenima porukama doslovce otupjevši pred promišljanjem je li nešto zaista potrebno. Vrijeme je to kad malo tko razmišlja o izrabljivanju radne snage te ne shvaća kako se šopingholizmom produbljuje jaz između bogatih i siromašnih zemalja.
Svjetski antišoperi ističu kako nije bit u tome da posve prestanemo kupovati, nego da razmišljamo kritički i ne popuštamo marketinškom pritisku i pranju mozga. Također, poziva se na davanje prednosti ekološkim proizvodima i ljudskosti.
Današnji uzorak ponašanja, radi više – zarađuj više – kupuj više, nije prihvatljiv, jer se na taj način sebično zanemaruju problemi koje on uzrokuje.
Samo je jedan način da izbjegnemo izrazito negativne posljedice za naš planet – moramo početi konzumirati mnogo manje, jer danas trošimo brzinom većom od one koja je Zemlji potrebna da obnovi svoja prirodna bogatstva, stoji u njihovu priopćenju.
STAVI I TI PAUZU NA TROŠENJE!
http://www.ss-privatna-skola-futura.skole.hr
http://www.alfa-portal.com