Osnovna škola "Đuro Ester" Koprivnica

U sklopu Erasmus+ mobilnosti posjetila sam tri škole u Reykjaviku te stekla uvid u islandski obrazovni sustav koji se prilično razlikuje od hrvatskog obrazovnog sustava. Obavezno školovanje traje od 1. do 10. razreda te uključuje osnovnu školu za učenike od 6 do 12 godina i nižu srednju školu od 13 do 16 godina. Nakon toga učenici mogu upisati višu srednju školu koja traje tri godine, a dijeli se na srednje i obrtničke škole te gimnazije. Prema statistikama visokih 99,9 % učenika upisuje srednju školu te također velika većina odlazi na studij s 20 godina.

Nastava je organizirana u dva semestra – jesenski i proljetni te uvijek počinje i završava u isto vrijeme. U nižim razredima učenici imaju jednog nastavnika iz svih predmeta, osim glazbenog likovnog i tjelesnog.

Od 8. do 10. razreda svaki predmet predaje drugi nastavnik. Osnovni predmeti u svim školama su islandski jezik, književnost, matematika, prirodne znanosti, društvene znanosti, likovna i glazbena kultura te tjelesni. U 4. razredu uvodi se engleski kao prvi strani jezik te domaćinstvo koje se dijeli na satove kuhanja, šivanja i obrade drva. U 7. razredu učenici počinju učiti danski kao drugi strani jezik s obzirom da ga polažu na maturi kad završavaju srednju školu. 

Učenici također imaju mogućnost izabrati predmete kao što su joga i meditacija, ples, drama i slično. U svim školama plivanje je dio nastave tjelesnog. Građanski odgoj dio je svakog predmeta, a posebno društvenih znanosti koje uključuju povijest i geografiju.

U prva tri razreda ocjene su opisne dok se u 4. razredu učenici ocjenjuju samo iz nekih predmeta. Ocjenjivanje iz svih predmeta počinje u 5. razredu čak i iz kuhanja i šivanja. Prilikom ocjenjivanja uzima se u obzir odnos učenika prema radu, suradnja s drugim učenicima i općenito funkcioniranje u razredu. Učenici se ocjenjuju slovima A, B, C i D umjesto brojčanih ocjena od 1 do 10 koje su imali do nedavno. U razgovoru s učenicima saznala sam da im se više sviđalo ocjenjivanje brojkama jer je raspon ocjena bio veći, dok sada, ako žele upisati dobru srednju školu ili fakultet, poželjna je samo ocjena A. Učenici isključivo pišu testove, a usmeno provjeravanje provodi se rijetko i to samo na satovima jezika. Knjige većinom ostaju u školi, osim kad učenici imaju domaću zadaću. U osnovnim školama nastoji se da zadaća bude jednom tjedno, najčešće nešto pročitati.

Islandsko ministarstvo obrazovanja propisuje osnovne principe po kojima rade sve škole, a to su: pismenost, održivost, zdravi način života, demokracija, poštivanje ljudskih prava, jednakost i kreativnost. Sve škole imaju te principe ugrađene u svoje školske kurikulume no mogu samostalno odlučivati na koji će ih način primjenjivati. Također, nastavnici mogu samostalno odlučivati što će raditi s učenicima te se mogu prilagođavati potrebama učenika. Islandski obrazovni sustav usmjeren je na učenike te se sve podređuje njihovom osobnom razvoju. Vrlo često učenici istog razreda imaju različite rasporede ili tijekom jednog nastavnog sata rade različite predmete.

Naglasak u radu s učenicima je na iskustvenom učenju, projektnom i timskom radu. Svi učenici imaju besplatne udžbenike te sve materijale potrebne za rad u školi. Sve namirnice potrebne za kuhanje, materijale za šivanje i drvo za obradu kupuje škola. U svakom razredu učenicima su dostupni iPadi za rad.

Nastavnici veliki dio svojeg vremena nakon nastave posvećuju komunikaciji s roditeljima. Obavezno ih jednom tjedno izvještavaju putem e-pošte ili u Facebook grupi za roditelje što su taj tjedan radili te kako se njihovo dijete ponašalo.

Prva škola koju sam posjetila osnovna je škola Melaskóli za učenike od 6 do 16 godina. Osnovana je 1946. te se ubraja među najstarije škole na Islandu. Školu polazi 630 učenika 26 različitih nacionalnosti s kojima radi 60 nastavnika. U prosjeku razredi imaju od 20 do 22 učenika, maksimalno 25.

Niži razredi imaju nastavu svaki dan od 8:30 do 13:40 dok viši razredi ostaju u školi od 8:30 do 14:20. U periodu od 9:50 do 10:30 svi učenici odmor provode vani bez obzira na vremenske prilike.

Od 12:10 do 13:00 učenici imaju pauzu za ručak. Roditelji plaćaju školski obrok, a ako učenici donose svoj obrok od kuće dozvoljeno je donijeti isključivo zdravu hranu. U svim školama zabranjeno je konzumirati slatkiše, grickalice i gazirane sokove pune šećera. Škole imaju veliku podršku roditelja vezano uz zdravu prehranu kao i zabranu korištenja mobitela u školi.

Učenici su u ovoj, kao i u ostalim školama na Islandu, bosi kao i roditelji koji dolaze u školu iz bilo kojeg razloga. U svim školama prvi sat počinje čitanjem koje traje od 15 do 30 minuta u svim razredima. Učenici mogu otići u knjižnicu ili ponijeti svoju knjigu te u tišini čitaju. Nakon toga nastavnici provjeravaju razumijevanje pročitanog, svaki puta kod nekoliko učenika. Svi nastavnici i učenici s kojima sam razgovarala rekli su da jako vole čitati i da je vještina čitanja s razumijevanjem izuzetno bitna i temelj osobnog razvoja svakog pojedinca. Istovremeno, čitanje na početku radnog dana omogućuje učenicima da se smire i pripreme za radni dan u školi.

U svakom razredu učenicima su dostupne slušalice koje mogu uzeti u bilo kojem trenutku ako im smetaju zvukovi oko njih i ne mogu se koncentrirati.

U svim školama koje sam posjetila vlada opuštena atmosfera i prijateljski odnos između učenika i nastavnika. Učenici nastavnike zovu imenom jer je to dio islandske kulture. Nitko ne koristi titule i prezimena. U učionicama se nalaze tepisi, sofe, fotelje te se učenici tijekom nastave mogu slobodno kretati i pratiti nastavu u kojem im god položaju to odgovara, čak i u ležećem ili nogama na stolu. Unatoč tome, postoji disciplina i red na nastavi te veliko poštovanje između učenika i nastavnika kao i nastavnika međusobno. Radni dan učenici završavaju pospremanjem svojeg radnog mjesta.

Druga osnovna škola koju sam posjetila je Háaleitisskóli koja ima 510 učenika 20 različitih nacionalnosti i 65 nastavnika.

U razredima s većim brojem učenika zapošljavaju jednog nastavnika na puno radno vrijeme i jednog na pola radnog vremena te oni zajedno poučavaju učenike tog razreda. Školska zgrada prostrana je i moderna. Po hodnicima su sofe na kojima se učenici odmaraju ili čitaju tijekom odmora.

Svi učenici imaju besplatan wi-fi. Prioriteti ove škole su čitanje s razumijevanjem, timski rad, zdravi životni stil te ekološka osviještenost. I u ovoj školi dan započinje čitanjem i razgovorom o pročitanom. Prisustvovala sam satima engleskog, geografije, biologije, glazbenog, likovnog, tehničkog, joge, kuhanja i pletenja te na svima primijetila da učenici rade u parovima ili manjim grupama, istražujući ili radeći nešto praktično. U nekim razredima svirala je glazba, a nastavnici su samo povremeno usmjeravali rad učenika. I ovdje, kao i u prijašnjoj školi sve se odvijalo bez buke i vrlo opušteno.

Učenici završnog 10. razreda u zimi imaju 4 tjedna za rad na svojem projektu. Rade samostalno u grupama kad i koliko žele, a kad zatrebaju pomoć mogu potražiti bilo kojeg nastavnika. U potpunosti preuzimaju odgovornost za sve što rade te sami kažu da se nikad ne dogodi da netko u grupi ne želi raditi. Na kraju 10. razreda učenici prezentiraju svoje radove pred ostalim učenicima, nastavnicima i roditeljima. Ta prezentacija dio je završne ocjene uz ocjenu iz završnog ispita. Nakon 10. razreda učenici po prvi puta dobivaju diplomu.

Posljednja škola koju sam posjetila škola je za posebne potrebe, jedna od samo dvije takve na Islandu.

Zove se Klettaskóli i koristi najnovije metode i tehnologiju za rad s učenicima s različitim poteškoćama. Osoblje škole čine nastavnici, pedagozi, socijalni pedagozi, razni terapeuti i asistenti. Nastavu za 130 učenika pokriva 125 stručnjaka što omogućuje u velikoj mjeri individualan rad sa skoro svakim djetetom. Posebnost škole je rad s računalom koje registrira pokrete oka te pomaže učenicima koji imaju probleme s pažnjom.

Također, u školi se nalazi i soba za opuštanje s vodenim krevetom te su svi nastavnici educirani za masažu što najviše treba učenicima s ADHDom.

Za učenike koji imaju probleme s ponašanjem opremljena je posebna učionica s brojnim igračkama i pomagalima koje im pomažu da uz nagrade korak po korak usvajaju različite vještine.

Škola često organizira tematske aktivnosti na otvorenom kao što su festival posvećen proljeću, dan igranja, ribolov, sanjkanje i slično. Tijekom našeg boravka učenici i nastavnici imali su dan čišćenja okoliša škole u kojem su sudjelovali svi učenici, od najmanjih do najvećih. Svatko je imao neki zadatak u skladu sa svojim mogućnostima.

Sve tri škole oduševile su me svojim posebnostima kao i cijeli islandski sustav obrazovanja koji funkcionira po principu handmade-headmade-homemade.

Mirjana Mihalec, nastavnica engleskog jezika

Informacije navedene u članku odražavaju isključivo stajalište autora. Europska Komisija nije odgovorna za uporabu informacija koje su u članku navedene.

U sklopu Erasmus+ mobilnosti posjetila sam tri škole u Reykjaviku te stekla uvid u islandski obrazovni sustav koji se prilično razlikuje od hrvatskog obrazovnog sustava. Obavezno školovanje traje od 1. do 10. razreda te uključuje osnovnu školu za učenike od 6 do 12 godina i nižu srednju školu od 13 do 16 godina. Nakon toga učenici mogu upisati višu srednju školu koja traje tri godine, a dijeli se na srednje i obrtničke škole te gimnazije. Prema statistikama visokih 99,9 % učenika upisuje srednju školu te također velika većina odlazi na studij s 20 godina.

Nastava je organizirana u dva semestra – jesenski i proljetni te uvijek počinje i završava u isto vrijeme. U nižim razredima učenici imaju jednog nastavnika iz svih predmeta, osim glazbenog likovnog i tjelesnog.

Od 8. do 10. razreda svaki predmet predaje drugi nastavnik. Osnovni predmeti u svim školama su islandski jezik, književnost, matematika, prirodne znanosti, društvene znanosti, likovna i glazbena kultura te tjelesni. U 4. razredu uvodi se engleski kao prvi strani jezik te domaćinstvo koje se dijeli na satove kuhanja, šivanja i obrade drva. U 7. razredu učenici počinju učiti danski kao drugi strani jezik s obzirom da ga polažu na maturi kad završavaju srednju školu. 

Učenici također imaju mogućnost izabrati predmete kao što su joga i meditacija, ples, drama i slično. U svim školama plivanje je dio nastave tjelesnog. Građanski odgoj dio je svakog predmeta, a posebno društvenih znanosti koje uključuju povijest i geografiju.

U prva tri razreda ocjene su opisne dok se u 4. razredu učenici ocjenjuju samo iz nekih predmeta. Ocjenjivanje iz svih predmeta počinje u 5. razredu čak i iz kuhanja i šivanja. Prilikom ocjenjivanja uzima se u obzir odnos učenika prema radu, suradnja s drugim učenicima i općenito funkcioniranje u razredu. Učenici se ocjenjuju slovima A, B, C i D umjesto brojčanih ocjena od 1 do 10 koje su imali do nedavno. U razgovoru s učenicima saznala sam da im se više sviđalo ocjenjivanje brojkama jer je raspon ocjena bio veći, dok sada, ako žele upisati dobru srednju školu ili fakultet, poželjna je samo ocjena A. Učenici isključivo pišu testove, a usmeno provjeravanje provodi se rijetko i to samo na satovima jezika. Knjige većinom ostaju u školi, osim kad učenici imaju domaću zadaću. U osnovnim školama nastoji se da zadaća bude jednom tjedno, najčešće nešto pročitati.

Islandsko ministarstvo obrazovanja propisuje osnovne principe po kojima rade sve škole, a to su: pismenost, održivost, zdravi način života, demokracija, poštivanje ljudskih prava, jednakost i kreativnost. Sve škole imaju te principe ugrađene u svoje školske kurikulume no mogu samostalno odlučivati na koji će ih način primjenjivati. Također, nastavnici mogu samostalno odlučivati što će raditi s učenicima te se mogu prilagođavati potrebama učenika. Islandski obrazovni sustav usmjeren je na učenike te se sve podređuje njihovom osobnom razvoju. Vrlo često učenici istog razreda imaju različite rasporede ili tijekom jednog nastavnog sata rade različite predmete.

Naglasak u radu s učenicima je na iskustvenom učenju, projektnom i timskom radu. Svi učenici imaju besplatne udžbenike te sve materijale potrebne za rad u školi. Sve namirnice potrebne za kuhanje, materijale za šivanje i drvo za obradu kupuje škola. U svakom razredu učenicima su dostupni iPadi za rad.

Nastavnici veliki dio svojeg vremena nakon nastave posvećuju komunikaciji s roditeljima. Obavezno ih jednom tjedno izvještavaju putem e-pošte ili u Facebook grupi za roditelje što su taj tjedan radili te kako se njihovo dijete ponašalo.

Prva škola koju sam posjetila osnovna je škola Melaskóli za učenike od 6 do 16 godina. Osnovana je 1946. te se ubraja među najstarije škole na Islandu. Školu polazi 630 učenika 26 različitih nacionalnosti s kojima radi 60 nastavnika. U prosjeku razredi imaju od 20 do 22 učenika, maksimalno 25.

Niži razredi imaju nastavu svaki dan od 8:30 do 13:40 dok viši razredi ostaju u školi od 8:30 do 14:20. U periodu od 9:50 do 10:30 svi učenici odmor provode vani bez obzira na vremenske prilike.

Od 12:10 do 13:00 učenici imaju pauzu za ručak. Roditelji plaćaju školski obrok, a ako učenici donose svoj obrok od kuće dozvoljeno je donijeti isključivo zdravu hranu. U svim školama zabranjeno je konzumirati slatkiše, grickalice i gazirane sokove pune šećera. Škole imaju veliku podršku roditelja vezano uz zdravu prehranu kao i zabranu korištenja mobitela u školi.

Učenici su u ovoj, kao i u ostalim školama na Islandu, bosi kao i roditelji koji dolaze u školu iz bilo kojeg razloga. U svim školama prvi sat počinje čitanjem koje traje od 15 do 30 minuta u svim razredima. Učenici mogu otići u knjižnicu ili ponijeti svoju knjigu te u tišini čitaju. Nakon toga nastavnici provjeravaju razumijevanje pročitanog, svaki puta kod nekoliko učenika. Svi nastavnici i učenici s kojima sam razgovarala rekli su da jako vole čitati i da je vještina čitanja s razumijevanjem izuzetno bitna i temelj osobnog razvoja svakog pojedinca. Istovremeno, čitanje na početku radnog dana omogućuje učenicima da se smire i pripreme za radni dan u školi.

U svakom razredu učenicima su dostupne slušalice koje mogu uzeti u bilo kojem trenutku ako im smetaju zvukovi oko njih i ne mogu se koncentrirati.

U svim školama koje sam posjetila vlada opuštena atmosfera i prijateljski odnos između učenika i nastavnika. Učenici nastavnike zovu imenom jer je to dio islandske kulture. Nitko ne koristi titule i prezimena. U učionicama se nalaze tepisi, sofe, fotelje te se učenici tijekom nastave mogu slobodno kretati i pratiti nastavu u kojem im god položaju to odgovara, čak i u ležećem ili nogama na stolu. Unatoč tome, postoji disciplina i red na nastavi te veliko poštovanje između učenika i nastavnika kao i nastavnika međusobno. Radni dan učenici završavaju pospremanjem svojeg radnog mjesta.

Druga osnovna škola koju sam posjetila je Háaleitisskóli koja ima 510 učenika 20 različitih nacionalnosti i 65 nastavnika.

U razredima s većim brojem učenika zapošljavaju jednog nastavnika na puno radno vrijeme i jednog na pola radnog vremena te oni zajedno poučavaju učenike tog razreda. Školska zgrada prostrana je i moderna. Po hodnicima su sofe na kojima se učenici odmaraju ili čitaju tijekom odmora.

Svi učenici imaju besplatan wi-fi. Prioriteti ove škole su čitanje s razumijevanjem, timski rad, zdravi životni stil te ekološka osviještenost. I u ovoj školi dan započinje čitanjem i razgovorom o pročitanom. Prisustvovala sam satima engleskog, geografije, biologije, glazbenog, likovnog, tehničkog, joge, kuhanja i pletenja te na svima primijetila da učenici rade u parovima ili manjim grupama, istražujući ili radeći nešto praktično. U nekim razredima svirala je glazba, a nastavnici su samo povremeno usmjeravali rad učenika. I ovdje, kao i u prijašnjoj školi sve se odvijalo bez buke i vrlo opušteno.

Učenici završnog 10. razreda u zimi imaju 4 tjedna za rad na svojem projektu. Rade samostalno u grupama kad i koliko žele, a kad zatrebaju pomoć mogu potražiti bilo kojeg nastavnika. U potpunosti preuzimaju odgovornost za sve što rade te sami kažu da se nikad ne dogodi da netko u grupi ne želi raditi. Na kraju 10. razreda učenici prezentiraju svoje radove pred ostalim učenicima, nastavnicima i roditeljima. Ta prezentacija dio je završne ocjene uz ocjenu iz završnog ispita. Nakon 10. razreda učenici po prvi puta dobivaju diplomu.

Posljednja škola koju sam posjetila škola je za posebne potrebe, jedna od samo dvije takve na Islandu.

Zove se Klettaskóli i koristi najnovije metode i tehnologiju za rad s učenicima s različitim poteškoćama. Osoblje škole čine nastavnici, pedagozi, socijalni pedagozi, razni terapeuti i asistenti. Nastavu za 130 učenika pokriva 125 stručnjaka što omogućuje u velikoj mjeri individualan rad sa skoro svakim djetetom. Posebnost škole je rad s računalom koje registrira pokrete oka te pomaže učenicima koji imaju probleme s pažnjom.

Također, u školi se nalazi i soba za opuštanje s vodenim krevetom te su svi nastavnici educirani za masažu što najviše treba učenicima s ADHDom.

Za učenike koji imaju probleme s ponašanjem opremljena je posebna učionica s brojnim igračkama i pomagalima koje im pomažu da uz nagrade korak po korak usvajaju različite vještine.

Škola često organizira tematske aktivnosti na otvorenom kao što su festival posvećen proljeću, dan igranja, ribolov, sanjkanje i slično. Tijekom našeg boravka učenici i nastavnici imali su dan čišćenja okoliša škole u kojem su sudjelovali svi učenici, od najmanjih do najvećih. Svatko je imao neki zadatak u skladu sa svojim mogućnostima.

Sve tri škole oduševile su me svojim posebnostima kao i cijeli islandski sustav obrazovanja koji funkcionira po principu handmade-headmade-homemade.

Mirjana Mihalec, nastavnica engleskog jezika

Informacije navedene u članku odražavaju isključivo stajalište autora. Europska Komisija nije odgovorna za uporabu informacija koje su u članku navedene.