Osnovna škola "Đuro Ester" Koprivnica

Elizabeta i David Potroško, učenici Osnovne škole „Đuro Ester“ su koprivnički ambasadori čitanja.

Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ iz Koprivnice odabrala je upravo naše učenike za svoj novi projekt u Godini čitanja – Ambasadori čitanja.

S obzirom da puno čitaju i sudjeluju u mnogim događanjima u gradskoj knjižnici, Elizabeta i David odabrani su za promoviranje čitanja u zajednici te su uključeni u donošenje odluka o novim knjižničnim programima i uslugama.

Elizabeta ide u 5. razred, a David u 6. razred. Oboje vole glazbu, sviraju, vole crtati i družiti se s prijateljima. Braću povezuje i čitanje koje im je jako važno, baš kao i cijeloj njihovoj obitelji. Oboje smatraju da čitanjem možemo puno naučiti te da je ono važno radi proširenja vokabulara, mašte i podizanja samopouzdanja.

Omiljene knjige naših ambasadora

Iz mnoštva pročitanih knjiga imaju i svoje omiljene. David kao omiljene knjige ističe serije knjiga Warrior cats i Gregov dnevnik te knjigu Kandidat autora Bobbia Peersea. Njegova sestra Elizabeta najviše voli seriju knjiga Darcy Burdock. Naglasila je da joj se te knjige sviđaju radi glavne junakinje Darcy koja radi ono što voli. Odijeva se u ono u čemu se osjeća najzadovoljnije i radi što želi bez obzira na mišljenja drugih.

Što bi mladi trebali čitati

.   David kaže da čitati treba različite knjige, znanstvene knjige, enciklopedije, informativne tekstove, one koje nam pomažu u razumijevanju današnjice i prošlosti, omogućavaju stjecanje i primjenu novih znanja. Oko 40 %  znanja o Egiptu, koja sam stekao čitajući enciklopedije, mogao sam primijeniti na satima povijesti. Mladi bi trebali čitati tekstove na hrvatskim narječjima i tekstove koji sadrže malo zahtjevnije riječi radi širenja vokabulara – smatra David.

U lektiru bi trebalo uvrstiti suvremena djela, ali i klasike

Da imaju priliku, naši ambasadori čitanja bi u školsku lektiru uvrstili neke od svojih omiljenih knjiga. David preporuča seriju knjiga Warrior cats. Otkriva da je to priča o nekoliko mačjih plemena koja međusobno ne surađuju. No, priče su metafora za tipične ljudske osjećaje i pojave kao primjerice tajne ljubavi, sastanci, ratovi, tajna suradnja između plemena i slično. Vjerujem da bi, kada bi pročitali te knjige, moji vršnjaci također uživali kao i ja - kaže David.

Ja bih u školsku lektiru uvrstila knjigu Matilda zato što govori o iznimno nadarenoj djevojčici koja je zanemarena u obitelji, ali odlučna u borbi za sebe. A što je najvažnije, pročitala je sve knjige u gradskoj i školskoj knjižnici. I odrasle i dječje. Knjiga je po mom mišljenju jako motivirajuća i korisna jer potiče u djeci želju da uče, kao djevojčica Matilda, jer je znanje blago koje ti nitko ne može oduzeti – ističe Elizabeta.

Knjige mijenjaju pogled na svijet

David ističe da mu je čitanje važno zbog stjecanja novih znanja, razumijevanja odnosa u društvu, vježbanja izražavanja vlastitog mišljenja. Kada mi je dosta tehnologije i kada mi je mozak gladan novih znanja, udaljim se od tehnologije i sve što mi treba su kauč, knjiga i bakine pogačice – kaže David. Prepoznaje da knjige pozitivno utječu na njegov socijalni i emocionalni razvoj.

Elizabeta voli učiti nove riječi i proživljavati razne pustolovine čitajući knjige. Neke knjige su promijenile moj odnos s prijateljima, a neke su mi čak dale samopouzdanje. Ponekad kada pročitam neku knjigu, dobijem drugačiji pogled na svijet. Većinom je to razlog zašto čitam – ističe Elizabeta.

Što čitaju vršnjaci i čitaju li uopće

David svjedoči da većina njegovih vršnjaka čita tekstove male informativne vrijednosti. Najčešće čitaju vijesti na e-portalima ili pročitaju tek nešto malo iz udžbenika. Čitanjem „treniramo mozak“. Što više čitamo, čitamo bolje, brže i s više razumijevanja. Pri učenju je čitanje s razumijevanjem vrlo važno upravo zbog vježbanja dobrog pamćenja i samostalnog izražavanja – ističe David.  

Kako potaknuti mlade na čitanje i osvježiti nastavu književnosti

Učenike bi se u školi moglo poticati na čitanje održavanjem radionica i sastanaka gdje se razgovara o knjigama te uvođenjem tzv. „sati čitanja“ gdje bi se kod djece razvijala navika redovitog čitanja – predlaže David. Također smatra da bi gradske bi knjižnice, u dogovoru sa školama, mogle održavati predavanja stručnjaka o važnosti čitanja i susrete s piscima. Knjižničari bi anketiranjem mogli saznati što učenike najviše zanima i davati svoje preporuke za čitanje. Kada bismo svi ozbiljno zacrtali taj cilj i kada bismo svi surađivali, knjige i čitanje bi se opet populariziralo – smatra David.

   Elizabeta predlaže da bi se školske lektire mogle obraditi uz neke igre. Mogli bismo izraditi krune od papira i na njih napisati imena likova iz knjige. Dijete koje ima krunu na glavi, mora pogađati koji je lik dok ga drugi opisuju.