« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
18. travnja 2012. učenici 8-ih razreda (8.a, 8.b, 8.c, 8.d i 8.e), zajedno sa svojim razrednicima, knjižničarkom i učiteljima pratiteljima, posjetili su jedan od najpoznatijih hrvatskih mjuzikala Jalta, Jalta u Kazalištu Komedija u Zagrebu.
Planirani programski sadržaji ostvareni su u neposrednom doživljaju kulturno-umjetničkog glazbeno-scenskog djela, za koji je libreto napisao Milan Grgić, redatelj je Vlado Štefanić, a autor glazbe poznati hrvatski skladatelj Alfi Kabiljo. Na temelju interdisciplinarnog povezivanja odgojno-obrazovnih sadržaja iz nastavnih predmeta glazbene kulture, hrvatskog jezika i povijesti učenici su upoznali osnovne značajke mjuzikla kao glazbeno-scenskog djela zabavnog karaktera s govorenim dijalozima, glazbenim i plesnim točkama. Pripremajući se za posjetu predstavi, na satima hrvatskoga jezika ponovili su tko sudjeluje u postavi i izvedbi kazališne predstave, naučili što je libreto, tko je pisac libreta, skladatelj, izvođači, orkestar, glumci-pjevači, zbor, baletna postava. Učenici su tijekom gledanja imali zadatak prepoznati kazališna izražajna sredstva: govor, glumu, scenografiju, kostimografiju, što su po povratku analizirali na nastavi hrvatskoga jezika. Radnja mjuzikla odvija se na Jalti, u veljači 1945. g., za vrijeme održavanja glasovite konferencije na kojoj su Staljin, Churchill i Roosevelt dijelili svijet, a o čemu su učenici učili iz povijesti. Dramski zaplet stvara se oko podjele čuvene „zelene livade“ na Antartiku, koja još ne pripada ni jednoj od triju svjetskih velesila. Generali odlučuju neka na svijetu ostane komadić zemlje koji nikome ne pripada i kojega nitko neće dijeliti. Svi požele otići na zelenu livadu na kojoj raste cvijeće, trava leptiri… A možda jednog dana cijeli svijet postane zelena livada… Oduševljenje svih posjetitelja i utisak koji je predstava ostavila na učenike daju zaključiti da je učenje na temelju neposrednog iskustvenog doživljaja od neprocjenjive važnosti za ostvarivanje ciljeva školskog poučavanja.
Nikolina Sabolić, prof., dipl. knjižničar