Osnovna škola Gola

U petak 1.10 obilježili smo dan Drave…Odabrani učenici su ostali u školi,a ostali su išli na Dravu …Učenici na Dravi su smišljali slogane za dan Drave.Ostali učenici koji su ostali u školi su crtali na raznim likovnim umjetnostima…Na kraju je bila prezentacija učenika koji su bili na Dravi i učenika koji su bili u školi ….

 Slogan Drave :

Kroz Podravinu Drava brzo teče život se okreče.

Drava je bogatstvo,a voda život… 

                                                                Dora Bogadi i Martina Lončar 8.a

http://www.youtube.com/watch?v=lRMltRh9R9U&feature=related 

odravina (starije-kajkavski Podravje): u stvarnomu zemljopisnom pogledu je nizinski dio dravske doline na sjeveru i sjeveroistoku Hrvatske duž magjarske granice. Gornja Podravina ili kajkavsko Podravje obuhvaća dravsku nizinu od Varaždina do Pitomače, a donja ili danas štokavska Podravina je od Pitomače pa do Belišča, dok se na sjevernoj strani Drave pruža magjarsko Prekodravje s još desetak preostalih kajkavskih sela u južnoj Magjarskoj: vidi Kajkavsko Prekodravje. Prije u srednjem vijeku je cijela Podravina, od Medjimorja pa sve do ušća Drave u Dunav, uglavnom po govoru bila kajkavska, ali su nakon turskih provala u Magjarsku ovi raniji donjopodravski kajkavci uglavnom potisnuti na sjeverozapad, a umjesto njih su većinom s juga doseljeni štokavci. Od tih bivših kajkavaca nizvodno uz Dravu su preostala tek malobrojna prekodravska sela i niz kajkavskih toponima izmedju Pitomače i Belišča (čije je ime takodjer još kajkavsko: umjesto štokavskoga "Bjelišće").

Gornja Podravina

Područje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma po Wikipediji obuhvaća uže područje, tj. kajkavska područja koja gravitiraju gradovima Ludbreg, Koprivnica i Đurđevec. Zapadniji varaždinski prostor naziva se »varaždinština« ili Varaždinska podravina, a tamošnji stanovnici se regionalno ne osjećaju Podravcima. Istočnije od Đurđevca, po prilici od općine Pitomača na istok, nalazi se Slavonija koja obuhvaća veliki dio pridravskog prostra, na kojem se stanovnici izjašnjavaju kao Slavonci, a taj se kraj često naziva i Podravljem. right|thumb|220px|Koprivnica

Podravina obuhvaća prostor između rijeke Drave na sjeveru i gorja (Bilogora) odnosno sjevernih ogranaka Kalničkog gorja (Kalnik) na jugu. Podravina kao kulturno-povijesni pojam nastaje u kasnom srednjem vijeku. Stariji i danas potpuno potisnuti regionalni pojam identičan Podravini je bio Komarnica. Do sredine 14. stoljeća je na prostoru koji danas obuhvaća pojam Podravine postojala Komarnička županija koja je kasnije uključena u sastav Križevačke županije. Kasnije je ostao pojam Komarničkog arhiđakonata (dio prostora koji je obuvaćala Zagrebačka biskupija).

Povijest Podravine

Najkasnije do početka 16. st. administrativni i kulturni pojam Komarnice pretvara se u pojam Podravine. Npr. student na sveučilištu Beč, Stjepan iz Struge se 1516. deklarira kao «Podrawiczs», što ukazuje na početno stvaranje kulturno-povijesnog pojma Podravine i Podravaca, a istim su pojmom zapravo obuhvaćeni sjeverni odnosno pridravski teritoriji koje je obuhvaćala srednjovjekovna Križevačka županija (tj. nekadašnje prostore Komarničke županije). Istočne granice Podravine očuvane su habsburško-osmanskim ratovima tj. pojam P. obuhvaća danas samo ona područja koja su ostala u sastavu Vojne krajine (Varaždinski generalat), čija je istočna granica bila identična srednjovjekovnoj granici između Križevačke i Virovitičke županije. Istovremeno se prostor dijela Križevačke županije (južno od prostora kojim teče rijeka Drava) (okolica grada Ludbreg) naziva podravskim distriktom. Time je na kraju srednjega i na početku ranoga novog vijeka formirana Podravina u današnjem smislu riječi. Ona u 16. stoljeću na krajiškom području obuhvaća Koprivničku i Đurđevačku kapetaniju, a u provincijalnom dijelu podravski distrikt Križevačke županije. I danas se stanovnici regionalno osjećaju Podravcima gotovo isključivo na ovim područjima.

U krajiškom dijelu su od 16. stoljeća glavna središta bili grad Koprivnca i utvrda te ujedno trgovište Đurđevec, a u provincijalnom se kao središte formira Ludbreg. Time su još prije više od četiri stoljeća utemeljena tri temeljna nodalno-funkcionalna središta Podravine pa stoga do danas govorimo o Ludbreškoj, Koprivničkoj i Đurđevečkoj Podravini. Meandriranjem toka rijeke Drave 1710. Legrad kao važno trgovište prelazi fizički iz Međimurja u Podravinu, no Legrad se ne razvija u četvrto podravsko središte već počinje nazadovati što je na kraju rezultiralo njegovim pretvaranjem iz gradskog u seosko naselje. U 17. stoljeću je Podravina gotovo u cijelosti bila pograničnom regijom prema Osmanskom Carstvu jer je istočne prostore (oko Virovitice) obuhvaćao Požeški, a teritorije sjeverno od rijeke Drave (oko Nagykanizse) Kaniški sandžak. Potpisivanjem Karlovačkog mira 1699. Podravina prestaje biti pograničnom regijom, ali zadržava zasebni regionalni identitet u odnosu na susjedna područja. Sredinom 18. stoljeća Koprivnica prestaje biti dijelom Slavonske vojne krajine (Varaždinskog generalata), a na preostalom vojnokrajiškom teritoriju se utemeljuje Đurđevečka pukovnija. Tako se sve do razvojačenja Đurđevečke pukovnije 1871. zadržao dvojni kulturni, gospodarski i društveni razvoj dviju Podravina – vojnokrajiške i civilne. Nakon 1871. Podravina se nastavlja razvijati u jedinstvenom društvenom i gospodarskom sustavu Banske Hrvatske. Zanimljivo je da regija P. od kasnoga srednjega vijeka kasnije više nikada nije obuhvaćala jedinstvenu političku ili adminstrativnu cjelinu već je «podravski» regionalni identitet građen na kulturno-povijesnoj osnovici te prirodno-geografskoj odrednici pridravske nizine tj. prostora između rijeke Drave i bilogorsko-kalničkih pobrđa.