Odobrila Europa! Poljički soparnik u društvu dalmatinskog pršuta i baranjskog kulena
Autor: Daniela Jasprica, 6. 4. 2016.
Poljički soparnik novi je hrvatski prehrambeni proizvod koji je dobio zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije. Na ovaj način dosad je zaštićen slavonski kulen, baranjski kulen, dalmatinski pršut, drniški pršut, kraški pršut, lički krumpir i zagorski puran.
Poljički soparnik je pekarski proizvod izrađen od mekog pšeničnog brašna, blitve, luka, maslinovog i suncokretova ulja, češnjaka, soli i vode, a sada je registriran kao zaštićeni proizvod na razini EU-a pod nazivom 'Poljički soparnik', 'Poljički zeljanik' i 'Poljički uljenak'.
U svakodnevnom govoru najčešće se koristi poljički soparnik, dok su nazivi 'Poljički zeljanik' i 'Poljički uljenak' u uporabi većinom među stanovnicima poljičkog kraja.
Zemljopisno područje Poljica omeđeno je rijekom Cetinom na sjeveroistoku, rijekom Žrnovnicom na zapadu i Jadranskim morem na jugu. Poljica se sastoje od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica i imaju ukupno 21 naselje.
Konačni proizvod je razvaljeno tijesto oblika pogače ispunjeno blitvom i crvenim lukom ili kapulom, ispečeno u užarenom otvorenom ognjištu 'kominu' u žeravi s lugom (na žaru posut pepelom).
Okruglog je oblika, promjera od 90 do 110 centimetara. Površina je namazana maslinovim uljem i tučenim ili sitno isjeckanim češnjakom. Ispečen i namazan reže se na komade ili fete u obliku romboida – pašajice.
Zaštita Poljičkog soparnika se temelji na dugoj tradiciji proizvodnje. To je obredni svečani pekarski proizvod, namijenjen za siromašne, s područja nekadašnje Poljičke Republike čija proizvodnja datira još iz doba turskih pohoda na priobalje i Dalmatinsku zagoru.
