Osnovna škola Gradina

Učiteljica hrvatskoga jezika provela je anketu o čitanju među učenicima predmetne nastave naše škole. U anketiranju je sudjelovalo 60 djevojčica te 63 dječaka.
Rezultati ankete govore da učenici većinu svog vremena provode pred računalom ili se koriste mobitelima. Čak 62 % naših učenika tvrdi da ne voli čitati, a djevojčice su te koje u čitanju uživaju nešto više nego dječaci.
Podatak koji pomalo plaši jest taj da 42 % smatra kako čitanje uopće ni nije bitno. Kao razloge navode činjenicu da imaju mobitele i na taj način mogu pronaći sve ono što ih zanima. Također, još jedan od glavnih je razloga i to što nitko u njihovoj blizini ne čita. Ako dijete vidi roditelja kako čita, velika je vjerojatnost da će i samo posegnuti za knjigom. Isto to vrijedi i obrnuto. Nažalost, 40 % učenika izjasnilo se kako u njihovoj obitelji nitko ne čita, a 34 % naših učenika u svojoj kući ima manje od 5 knjiga, dok 7 % nema nijednu knjigu.
Samo 10 % učenika čita u slobodno vrijeme. Dječaci su se češće izjasniti kako redovito u slobodno vrijeme čitaju. U svim anketiranim razredima učenici su svjesni da ponekad čitaju točno, a ponekad netočno pa ponavljaju čitanje. 40 % učenika smatra kako treba poboljšati svoje čitanje.
                Na pitanje čitaju li radije tiskane ili elektroničke knjige, učenički se odgovori u velikoj mjeri razlikuju s obzirom na spol. Dječaci radije čitaju elektroničke, čak njih 71 %, dok isto to govori 37 % djevojčica.  

Više o svemu pročitajte u "opširnije".

Kakav je stav prema lektiri?

               U 5. razredima osmero učenika reklo je kako pročita svih devet lektira tijekom nastavne godine, dok se u 8. razredima pročita najviše četiri lektire i to samo troje učenika. Svi ostali pročitaju i manje od toga. S godinama učenici sve manje čitaju. Čak 85 % učenika tvrdi kako bi više čitali lektire kada bi im sadržaji bili zanimljiviji. Međutim, 21 % dječaka tvrdi kako ne bi više čitali sve kad bi im i sadržaj bio bliži. 54 % učenika čita lektiru isključivo jer mora, a samo 23 % čitanje shvaća kao mogućnost učenja novoga. Ostali postotak učenika ne čita. Učenici nakon pročitane knjige najčešće o sadržaju razgovaraju s učiteljima i prijateljima. U nešto manjoj mjeri s roditeljima. 82 % učenika do knjiga dolazi isključivo u školskoj knjižnici, a mali broj učenika kupuje knjige, 10 %.  Također, 22 % učenika učlanjeno je i u gradsku knjižnicu.

Što osnovnoškolci vole čitati?

                Djevojke vole čitati modne časopise te kuharice. Osobito djevojke u višim razredima. Kod dječaka situacija je ipak drukčija. 23 % reklo je kako ne čita ništa, a oni koji čitaju, čitaju znanstvene časopise i dnevne novine. Također, 39 % dječaka voli čitati knjige ratne tematike te 12 % knjige znanstveno-fantastične tematike. Djevojke najviše uživaju čitajući knjige s likovima koji su njihovih godina (21 %) te ljubavne romane (19 %).  
Svega 33 % učenika ima svoju najdražu knjigu, a dječaci su ti koji se u ipak nešto većoj mjeri mogu odlučiti za svoju najdražu knjigu.
                Bez obzira koliko vam se ponekad čitanje činilo zamorno, ono ima i raznih pozitivnih strana. Prije svega obogaćujemo svoj rječnik, smirujemo svoj um, jačamo svoje pamćenje pa nam čitanje može pomoći i prilikom učenja nekih drugih predmeta, ali i učimo što je ono što nam se sviđa, a što ne.

Donosimo neke naslove i autore koji vam možda mogu učiniti zanimljivijim ovo ljeto.

1. R. L. Stine, Ulica straha (Fear Street), serijal
2.Enid Blyton, Pet prijatelja, serijal
3. Waris Dirie, Pustinjski cvijet
4. Miro Gavran, Zaboravljeni sin
5. Anto Gardaš, Ljubičasti planet
6. Milena Mandić, Pokajnik
7. Christiane Vera Felscherinow, Mi djeca s kolodvora Zoo
8. Miro Gavran, Ljeto za pamćenje
9. Julijana Matanović, One misle za smo male
10. Emily Barr, Jedino sjećanje Flore Banks

Učiteljica Marija Juren