OŠ grofa Janka Draškovića

   KBC Rebro već neko vrijeme (od Uskrsa 2021. godine) provodi projekt putem kojeg svaki mališan koji dođe k njima na pregled dobije na poklon plišanu igračku. Svaka od njih je donirana. One su oprane, osušene i zapakirane u prozirni papir tako da izgledaju kao pravi poklon. 

Učenici četvrtih razreda posjetili su Hrvatski sabor. Domaćin je bio gospodin Dario Kovačić.

Fotografije pogledajte u nastavku.

Dragi roditelji,

svakodnevno svjedočimo činjenici da je sve više mladih ljudi kod kojih se uočava usamljenost, nemogućnost sklapanja prijateljstava i emotivnih veza. Svoje vrijeme provode uglavnom sami ili pred ekranima, pokušavajući nekako nadoknaditi stvarnu povezanost s drugima. O razlozima i posljedicama ovih stanja bit će govora na tribini „NITKO ME NE VIDI – usamljenost i izoliranost kod mladih“.

Tribinu „NITKO ME NE VIDI – usamljenost i izoliranost kod mladih“,

možete pratiti online u srijedu, 31. svibnja 2023. godine, s početkom u 18 sati,

putem službenog YouTube kanala NZZJZ-a „Dr. Andrija Štampar“.

Vodit će je mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. socijalna pedagoginja. Molimo da se prijavite putem elektronske pošte na adresu:  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .

Veselimo se vašem sudjelovanju!

Drage učenice i učenici,

u predvorju naše škole možete pronaći Sandučić povjerenja.

Ako imate problem u školi ili izvan nje i ne znate kako ga riješiti, napišite što vas muči i ubacite u sandučić. Slobodno prijavite ponašanja za koja mislite da nisu u redu – primjerice nasilničko ponašanje, neki oblik ovisnosti ili bilo koji drugi problem koji vas muči. Također možete poslati svoje prijedloge ili pohvale vezane uz školu.

Podijelite sve što vas muči jer ono što napišete ostaje anonimno. Ako ipak želite da vam se javi netko od stručne službe škole, ostavite svoje ime i prezime – odluka je na vama!

Sandučić se nalazi na zidu pokraj knjižare „Grof“ u predvorju škole, a ako svoje misli, ideje, strahove ili probleme koji vas muče radije želite podijeliti virtualno, to možete učiniti pomoću Virtualnoga sandučića povjerenja koji je također anoniman, a dostupan je na poveznici.

   Marijini obroci jednostavna su ideja za glad u svijetu – pružanjem svakodnevnog toplog obroka na mjestu obrazovanja privlače se kronično siromašna djeca u učionice gdje dobivaju obrazovanje koje će im u budućnosti biti izlaz iz siromaštva. To je globalni pokret kojeg podržava mnogo ljudi različitih religija i načina života.

   Pročitajte opširnije o samoj akciji i kako se u nju možete uključiti.

U 2023. suglasnost za provedbu dodatne provjere ishodilo je samo osam škola, sve su u Zagrebu. Prijemni će se većinom provoditi za upise prirodoslovno-matematičkih smjerova gimnazija i općih gimnazija, a u većini slučajeva provjerava dosad stečeno znanje iz matematike i hrvatskog jezika. Iz Ministarstva na naš upit odgovaraju kako će ove godine prijemni za upis provoditi sljedeće škole za ove smjerove:

Na mrežnim stranicama Hrvatskog matematičkog društva objavljeni su službeni rezultati međunarodnog matematičkog natjecanja „Klokan bez granica“ u kojem su sudjelovali i učenici naše škole.

Ponosni smo jer u dvije kategorije imamo  „zlato“ .

• Žeželj Jerko (3. razred) je riješio 100% ispit i osvojio prvi rang u kategoriji Leptirići.
• Jakov Ceronja (5. razred) je prvi u kategoriji Ecolier.
• Imamo i  „broncu“. Tian Kadliček (5.razred) u kategoriji Ecolier osvoji je 3. rang

Zaputili smo se prema Grazu u 7:30. Prošli smo kroz Sloveniju i imali kratak odmor na odmaralištu kod Maribora. U Graz smo došli oko 11 sati.

  Prvo što smo išli vidjeti u Grazu je bila njihova katedrala. Nažalost, u njoj se odvijalo neko događanje pa je nismo mogli razgledati iznutra. Popeli smo se na brdo Schlossberg, a na njemu smo mogli vidjeti veliki toranj sa satom i predivni pogled na cijeli Graz.

Da bismo sebi, za ostvarenje potencijala, planirali slavlje, 

moramo osigurati preduvjet - naše mentalno zdravlje.

Uredno mentalno funkcioniranje ne podrazumijeva odsustvo neugodnih emocija poput tuge i ljutnje, koje su nezaobilazne u životnom spektru emocija. Dobro mentalno zdravlje temelj je uspješnog nošenja s istima, a čine ga uredna slika o sebi, samopouzdanje, samopoštovanje, prepoznavanje i prihvaćanje svojih emocija uz sposobnost da se mijenjamo, prilagođavamo, primjereno suočavamo sa stresom te nosimo s teškoćama. Ono nadalje uključuje urednu socijalizaciju (vještina adekvatnog rješavanja sukoba, uspostavljanje i održavanje vršnjačkih odnosa, poštivanje pravila i normi ponašanja,..) te bavljenje produktivnim aktivnostima sa svrhom daljnjeg osobnog rasta i razvoja. Osnovni zadatak školskog psihologa briga je o očuvanju i unapređenju mentalnog zdravlja učenika, koji pored neposrednog rada s djetetom, podrazumijeva suradnju s roditeljima, učiteljima te vanjskim institucijama ukoliko je dijete u iste tretmanski uključeno. U duhu navedenoga, nadam se uspješnoj suradnji.

Školska psihologinja: Ana Kljajo, mag. psych.

Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda: 13:00 - 19:00 sati; utorak, četvrtak: 8:00 - 14:00 sati, petak: parni turnus 08:00 - 14:00 sati, neparni turnus 13:00 - 19:00 sati.

Otvoreni sat za:

• učenike: ponedjeljkom od 13:00 do 14:00 sati
•  učitelje: srijedom od 13:00 do 14:00 sati
•  roditelje: petkom od 13:00 do 14:00 sati

Poštovani roditelji/skrbnici,

vjerujemo da je tragični događaj iz nama susjedne države u svakome od vas izazvao neugodne emocije iz kojih osjećate nesigurnost vezanu za pristup ovoj temi u razgovoru sa svojim djetetom. Nelagoda, nesigurnost, uz strah „da ne napravimo veći problem“ krivo nas odvedu do zaključka da je bolje ne izlagati se razgovoru uopće, a upravo time uskraćujemo pomoć. Strah koji se pobudi tijekom razgovora o zastrašujućoj temi je prolazan pod uvjetom da osoba zna što sama može učiniti da se smanji rizik od opasnosti. Strah nas prati i ne odlazi ako uporno pokušavamo pobjeći od njega i ne suočimo se s njim.

 Uz izbjegavanje razgovora o događaju, od pomoći nam nije ni negiranje da je dijete doživjelo osobnu nesigurnost („Pa nije se dogodilo u tvojoj školi“), ponašanje kao da se ništa nije dogodilo (djeca imaju pravo na informacije, pružene u skladu s dobi i osobnošću djeteta), požurivanje oporavka/prorade događaja, kao ni zamjeranje djetetu zbog mogućih promjena u ponašanju (socijalno povlačenje, promjene u ponašanju u odnosu na Vas, nastavnike i vršnjake, promjene svakodnevne rutine,…). Ukoliko primijetite navedeno, ponudite djetetu da zajedno odete porazgovarati sa psihologom.

Kako voditi razgovor s djetetom na aktualnu temu vršnjačkog nasilja?

Djeci nižih razreda naglasite da postoje ljudi koji brinu o njihovoj sigurnosti (roditelji, učitelji, stručna služba, policija) te da su svi tu za njih. Učenici viših razreda i adolescenti mogu imati različita pitanja, kao i kritičke osvrte na situaciju. Otvoreno ih pitajte što znaju o incidentu i kako se u odnosu na saznanja osjećaju. Kod njih su mogući intenzivniji emocionalni odgovori (ljutnja, ideje o zadovoljenju pravde,…), pri čemu je važno da im dozvolite da izraze svoje mišljenje, no ujedno ih mirno i čvrsto vraćajte na činjenicu da to nije ispravan način postupanja. Neka djeca osvetu izjednačavaju za samozaštitom, pa će, uz informaciju da je dječak koji je počinio nasilje ujedno i žrtva vršnjačkog nasilja, nastojati naći opravdanje za njegovo nasilno postupanje. Važno im je naglasiti da osveta nikada ne dovede do nečeg dobrog, uvijek ima za posljedicu pogoršanje situacije, te da koliko god nam bilo teško u životu, možemo naći izlaz, a da nikoga ne povrijedimo. Ponekad to ide lako, a ponekad treba vremena i novih pokušaja, pri čemu je važno dozvoliti sebi podršku i pomoć drugih. Uslijed razgovora na ovu temu, iskoristite priliku da djeci ukažete na moguće opasnosti služenja internetom. Preosjetljivi pojedinci koji se teško nose sa svojim okolnostima često bježe od stvarnosti koju doživljavaju preteškom. Jedan od načina bijega je prekomjerno boravljenje na različitim stranicama interneta gdje se mogu naći korisni, no i opasni sadržaji koje usvajaju, no nerijetko i proizvode pojedinci koji nemaju dovoljno zrelosti i mudrosti da procijene što je dobro, zdravo, a što može biti štetno. Sadržaji poput nasilnih igrica, različitih obreda, izazova i slično čine se privlačnima jer osobi daju osjećaj lažne snage i posebnosti. Tu se mogu dobiti ideje za ponašanja koja su opasna po osobu i druge osobe, ali ih pojedinci kopiraju jer vjeruju da će tako zadobiti poštovanje drugih. Međutim, svaki postupak kojim se netko može povrijediti, psihički ili fizički, je neprihvatljiv i pogrešan, a to je poruka koju učestalo trebamo ponavljati našoj djeci.

I za kraj – imajte na umu da vaša djeca uče po modelu vaših ponašanja, odnosno po modelu osoba od važnosti. Navedeno neka bude podsjetnik svima nama koji smo dionici dječjeg rasta i razvoja. Pored verbaliziranja, važno je i živjeti ono što promoviramo kao ispravna uvjerenja i vrijednosti, a mi vas pozdravljamo s onima na koje Škola svakodnevno podsjeća:

Prema drugima se ponašati onako kako želimo da se drugi ponašaju prema nama (ne činiti drugome ono što nama samima smeta);

Kada nam postupci drugih smetaju, NE trpjeti i NE vraćati istom mjerom, nego pokušati riješiti problem ukazivanjem drugoj strani na neugodne osjećaje i stanja u kojima jesmo zbog ponašanja druge strane, uz molbu za prestankom istih. Ukoliko komunikacija ne rezultira dogovorom, važno je potražiti vanjsku podršku.

Kada imamo problema, neugodne osjećaje, razgovarati s osobom od povjerenja. Ako to nije dovoljno, a neugodni osjećaji traju duže vrijeme (dva tjedna ili duže) obratiti se za pomoć stručnoj osobi.

Kada primijetimo neobičnu promjenu u ponašanju osobe koju poznajemo, možemo joj prići, iskazati brigu te ponuditi razgovor. Ako nam se osoba povjeri, o tome nećemo pričati drugima. Ako ne želi razgovarati, to ćemo poštovati i dati joj do znanja da smo tu za nju ako nam se poželi povjeriti, a ujedno ju informirati/podsjetiti na mogućnost razgovora sa stručnjakom.

I molimo vas da zajedno s nama podsjećate djecu na važnost prijave znakova samoozljeđivanja, kao i sumnje da netko ima oružje ili planira osvetu nekome. Čak i da je u pozadini „samo“ privlačenje pažnje, i to je nerijetko pokazatelj djetetovih narušenih okolnosti življenja, te jedan od načina pozivanja u pomoć.

Vaša Škola

   U Poreču se od 24. do 26. travnja 2023. održalo 64. državno Natjecanje iz matematike. Na njemu su sudjelovali učenici osnovnih škola od 5. do 8. razreda te učenici srednjih škola iz cijele Hrvatske koji su ostvarili potreban plasman na županijskim natjecanjima.

   Ja sam predstavljao našu školu i natjecao se s još 22 učenika petih razreda. Pod mentorstvom prof. Verice Savić ostvario sam dobar uspjeh osvojivši 9. mjesto, odnosno treću nagradu.

   Osim samog natjecanja, imali smo vremena i za razgledavanje i šetnju gradom Porečom, međusobno upoznavanje i druženje te odmor.  Tako sam stekao i nove prijatelje.

   Bio je to jedan lijep izlet i zanimljivo i uzbudljivo iskustvo koje bih rado volio ponoviti.

                                                                                     Jakov Ceronja, 5.d

Čestitamo našem Jakovu na postignutom uspjehu!

Upitnik profesionalnih sklonosti http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/upitnik/upitnik.htm

Stranica E-Usmjeravanje daje mogućnost informiranja u vidu upitnika i pomoći pri odabiru srednje škole http://e-usmjeravanje.hzz.hr

Za izračun bodova slobodno isprobajte kalkulator izračuna bodova: https://ucenici.com/kalkulator-bodova-za-upis-u-srednju/

https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Dokumenti-ZakonskiPodzakonski-Akti/Jedinstveni%20popis%20zdravstvenih%20kontraindikacija%20srednjo%C5%A1kolskih%20obrazovnih%20programa%20u%20svrhu%20upisa%20u%20I.%20razred%20srednje%20%C5%A1kole%20-%20MZOS%202015..pdf

                U četvrtak, 27. travnja, učenici sedmih i osmih razreda koji pohađaju nastavu njemačkoga jezika uputili su se na terensku nastavu u Klagenfurt i Minimundus, a njihove dojmove možete pročitati u nastavku.