preskoči na sadržaj

Osnovna škola "Grohote" Grohote

Ekoškole

29. studenog 2017. u prostoru školske knjižnice/čitaonice s početkom u 10:20 sati održana je 1. (prva) konstituirajuća sjednica Eko odbora naše škole. Time smo započeli s realizacijom 7 koraka do Eko zastave i statusa Ekoškole.


VODENA ZRCALA OTOKA ŠOLTE

Ove školske godine, 2022./23. središnja tema Školskog kurikuluma je istraživanje utjecaja klimatskih promjena na obnovljive zalihe pitke vode te i obnavljanje i zaštita ekosustava povezanih s vodom u užoj zajednici s ciljem poticanja učenika i lokalnog stanovništva na promišljanje i poduzimanje aktivnosti kojima bi se očuvala lokalna i globalna biološka raznolikost.

Kroz središnju temu Vodena zrcala otoka Šolte bavit ćemo se  Globalnim ciljevima održivog razvoja usvojenim na 69. sjednici Opće skupštine UN-a 2015. godine te svoja istraživanja posebno usmjeriti na lokve i druga vlažna staništa na Šolti kao prirodna sakupljališta vode i specifične ekosustave te promišljanje o mogućnostima preuzimanjem tradicijskih, nekonvencionalnih oblika prikupljanja vode  na otoku uvjetima klimatskih promjena i to kroz obnovu i ponovnu upotrebu gustirni.

Navedeni cilj planiramo realizirati kroz problemsku, istraživačku i terensku nastavu, međupredmetnim planiranjem i  provođenjem projekata kao što  su -  Vodena zrcala otoka Šolte: Čuvajmo svoj dom od malih nogu! Ekoškole i Procter&Gamble za očuvanje biološke raznolikosti, Međunarodne Eko-škole, Mali poduzetnici za zeleni Otok – Erasmus+, Školski volonteri - Mladi za stare, stari za mlade, Budi Internet genijalac (BIG), Zasadi stablo ne budi panj! i Erastotenov ekperiment.

Kontekstualizacija:

Otok Šolta je otok bez tekuće vode te je do nedavno ovisio isključivo o vodi prikupljenoj u gustirnama – kamenim cisternama koje su se dijelom gradile kao mještanske, a dijelom su ih imala i pojedina kućanstva. Dodatna voda za napajanje stoke i navodnjavanje polja crpljena je  iz prirodnih kamenih udubljenja u kojima većim dijelom godine nije presušivala. Dovođenjem tekuće vode iz rijeke Cetine na Otok, posve su zanemarene gustirne, a osobito lokve koje su nepristupačne, zagađene različitim vrstama otpada, naseljene nepripadajućim biovrstama te obrasle gustim neodržavanim raslinjem.

Te vode, lokve i more danas zrcale čovjekovu nebrigu o prirodi,  kao i ignoriranje  klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja koje utječe na količinu dostupnih vodenih resursa, osobito pitke vode. Ugroženost biološke raznolikosti vodenih površina zrcale neodgovoran odnos čovjeka  prema prirodi te neosvještenost utjecaja globalnog zatopljenja izazvanog svojom utjecajem kao i mogućnosti  djelovanja kojim mogu očuvati biološku ravnotežu kako za sebe tako i za biološke zajednice o kojima ovise.

Promjenom odnosa prema ovim važnim vodenim resursima promijenit ćemo i vlastitu refleksiju u Vodenim zrcalima otoka Šolte.


 

Upoznajmo se s kornjačama u Lokvi

Autor: Ivana Benussi Šavorić, 6. 5. 2023.

U okviru projekta Vodena zrcala otoka Šolte članovi Pirodoslovne grupe i njihovi gosti, u prvom tjednu mjeseca svibnja, proveli su istraživanje populacije kornjača koje žive na staništu Lokva Grohote, a koja je ove godine poseban predmet naše pažnje.

Kako bi proveli aktivnost bilo je potrebno istraživanje podataka o kornjačama, prije svega, kako je njihova prisutnost u lokvi moguća, a dio je istraživanja o stanju bioraznolikosti Lokve. Naravno, trebalo je pripremiti opremu za lov i analizu.

Na teren su ponijeli:

  • veći špurtil (mrežica na drški)
  • kutije za držanje ulovljenih kornjača
  • silikonsko ravnalo za mjerenje duljine oklopa
  • dinamometar za vaganje,
  • voće i povrće
  • rukavice
  • flomaster
  • slike i tablice za upisivanje podataka i u slučaju potrebe
  • povećala i pincete

Dio opreme za terenski rad

Pretragom online izvora te na temelju promatranja pri prethodnim posjetima Lokvi  pretpostavili su da u njoj žive unesene, invazivne vrste Crvenouhe kornjače koje su se razmnožile u većem broju.

Silazak na Lokvu i priprema za vađenje jedinke vodene kornjače

Učenici su ovom prilikom naučili kako je teško u pripremi procijeniti sve što nas očekuje na terenu te kako je na terenskom radu bitna brzina, spretnost i domišljatost.

Očekivali su da će s lakoćom uloviti  više jedinki budući su primjetili kako su jako gladne jer su im prilikom prijašnjih mjerenja temperature pokušale pojesti termometar kojeg su jedva  obranili.

Kada su stigli na teren situacija je bila sasvim drugačija. Od mnogobrojnih jedinki viđeno je samo 6. Prilikom hranjenja nije im se osobito povećao broj niti su bile osobito zainteresirane za hranu. To je uvelike otežalo lov. Uz mnogo napora, uspjeli su uloviti dvije jedinke.

Tada su uslijedili novi problemi. Kornjače su bile ogromne, neustrašive i ratoborne. Nisu se umirile i povukle u oklop kako su očekivali. Jako ih je bilo teško staviti u mrežicu za vaganje. Dinamometri nisu bili dovoljni, kornjače su bile preteške te se moralo paziti da ne ugrizu, a kada bi ih okrenuli na leđa spretno su se vraćale u prvotni položaj.

Iako su ulovili samo dvije jedinke saznali su mnogo podataka.

1. jedinka

  • vrsta: Trachemys scripta subspecies scripta (žutouha kornjača, invazivna strana vrsta)
  • spol:  mužjak
  • težina:  ≈ 2000 g
  • dužina donje strane oklopa: 17 cm

Radi se o odrasloj muškoj jedinki staroj oko 20 g.

 

2. jedinka

  • vrsta: Trachemys scripta subspecies elegans (crvenouha kornjača, invazivna strana vrsta)
  • spol:  ženka
  • težina:  ≈ 1200 g
  • dužina donje strane oklopa: 18,5 cm

Radi se o odrasloj ženskoj jedinki staroj oko 15 g.

Zaključak:

U vodenom staništu Lokva žive dvije podvrste invazivne strane vrste Trachemys scripta poznatije pod nazivom crvenouha i žutouha kornjača.

Kornjače su inače u ponudi naših trgovina kućnim ljubimcima. Nemarnim ponašanjem vlasnika, a u želji da im osiguraju dobar život puštene su u Lokvu gdje su se jako dobro snašle.

Analizirane jedinke su odrasle, spolno zrele, različitog spola što ukazuje na veliku mogućnost postojanja treće podvrste u našem staništu. To je hibrid navedenih podvrsta Trachemys scripta troostii.

Ovakve kornjače predstavljaju problem u čitavoj Evropi pa tako i u Hrvatskoj  jer su prilagodljive i proždrljive. Time stradaju i nestaju domaće vrste kukci, račići, školjkaši, vodozemci i alge, a  hranidbeni  lanci se remete i nepovratno brišu.

Napomena: 

Nakon mjerenja i analize, obje kornjače su, žive i zdrave, vraćene u svoje "novo/staro" prebivalište.

 

 




Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
RASPORED SATI
ZBORNICA

Virtualna učionice

 

e-Dnevnik

 

Oglasna ploča
SIGURNOST U PROMETU
Prevencija
Safetynet

LINKOVI ZA IGRU I UČENJE
Kalendar
« Svibanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

ZANIMLJIVOSTI
DOKUMENTI
Korisni linkovi
Brojač posjeta
Ispis statistike od 6. 4. 2011.

Ukupno: 5391437
Ovaj mjesec: 380
Ovaj tjedan: 655
Danas: 54
CMS za škole logo
Osnovna škola "Grohote" Grohote / Podkuća 28, HR-21430 Grohote - Šolta / os-grohote-solta.skole.hr / ured@os-grohote-solta.skole.hr
preskoči na navigaciju