Ove školske godine, 2022./23. središnja tema Školskog kurikuluma je istraživanje utjecaja klimatskih promjena na obnovljive zalihe pitke vode te i obnavljanje i zaštita ekosustava povezanih s vodom u užoj zajednici s ciljem poticanja učenika i lokalnog stanovništva na promišljanje i poduzimanje aktivnosti kojima bi se očuvala lokalna i globalna biološka raznolikost.
Kroz središnju temu Vodena zrcala otoka Šolte bavit ćemo se Globalnim ciljevima održivog razvoja usvojenim na 69. sjednici Opće skupštine UN-a 2015. godine te svoja istraživanja posebno usmjeriti na lokve i druga vlažna staništa na Šolti kao prirodna sakupljališta vode i specifične ekosustave te promišljanje o mogućnostima preuzimanjem tradicijskih, nekonvencionalnih oblika prikupljanja vode na otoku uvjetima klimatskih promjena i to kroz obnovu i ponovnu upotrebu gustirni.
Navedeni cilj planiramo realizirati kroz problemsku, istraživačku i terensku nastavu, međupredmetnim planiranjem i provođenjem projekata kao što su - Vodena zrcala otoka Šolte: Čuvajmo svoj dom od malih nogu! Ekoškole i Procter&Gamble za očuvanje biološke raznolikosti, Međunarodne Eko-škole, Mali poduzetnici za zeleni Otok – Erasmus+, Školski volonteri - Mladi za stare, stari za mlade, Budi Internet genijalac (BIG), Zasadi stablo ne budi panj! i Erastotenov ekperiment.
Kontekstualizacija:
Otok Šolta je otok bez tekuće vode te je do nedavno ovisio isključivo o vodi prikupljenoj u gustirnama – kamenim cisternama koje su se dijelom gradile kao mještanske, a dijelom su ih imala i pojedina kućanstva. Dodatna voda za napajanje stoke i navodnjavanje polja crpljena je iz prirodnih kamenih udubljenja u kojima većim dijelom godine nije presušivala. Dovođenjem tekuće vode iz rijeke Cetine na Otok, posve su zanemarene gustirne, a osobito lokve koje su nepristupačne, zagađene različitim vrstama otpada, naseljene nepripadajućim biovrstama te obrasle gustim neodržavanim raslinjem.
Te vode, lokve i more danas zrcale čovjekovu nebrigu o prirodi, kao i ignoriranje klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja koje utječe na količinu dostupnih vodenih resursa, osobito pitke vode. Ugroženost biološke raznolikosti vodenih površina zrcale neodgovoran odnos čovjeka prema prirodi te neosvještenost utjecaja globalnog zatopljenja izazvanog svojom utjecajem kao i mogućnosti djelovanja kojim mogu očuvati biološku ravnotežu kako za sebe tako i za biološke zajednice o kojima ovise.
Promjenom odnosa prema ovim važnim vodenim resursima promijenit ćemo i vlastitu refleksiju u Vodenim zrcalima otoka Šolte.
Biljke močvarice
Autor: Ivana Benussi Šavorić, 27. 5. 2023.
Prilikom svakog posjeta Lokvi učenici su uočili biljke koje rastu iz vode bez obzira na godišnje doba te ih odlučili proučiti. Na teren su otišli šestaši u okviru nastave prirode kako bi istražili dominantne biljne vrste na lokvi te nadopunili svoje spoznaje o bioraznolikosti tog područja.
Tijekom proljeća, kada je vegetacija bujna i zelena, odlučili su saznati koje su to točno biljke.
Prva im je zapela za oko visoka biljka ravnih listova koja zauzima vrlo malo područje na istočnom i zapadnom dijelu Lokve. Bio je to rogoz. Rogoz je na Šoltu donesen s kopna i nije autohtona vrsta otoka.
Typha latifolia, bijeli rogoz (razvijene sjemenke)
Učenici su ga lako uočili na terenu zbog karakterističnih valjkastih cvatova koji upravo razvijaju sjeme sa brojnim brojnim dlačicama, a služe kao padobran. Brzo su zaključili kako se rasprostranjuje vjetrom. Iako je atraktivan saznali su kako ima negativan utjecaj na Lokvu jer potiče isparavanje vode Lokve.
Pomoću aplikacije učenici su saznali kako se radi o vrsti Typha latifolia, bijeli rogoz.
Još podataka o rogozu pronašli su na internetu:
″Rogoz (Typha) je rod zeljastih trajnica iz porodice Typhaceae. Ubraja oko 30 vrsta od kojih je najraširenija i najznačajnija vrsta Typha latifolia. Naraste do 3 metra visine i na vrhu nosi prepoznatljive smeđe skupine cvatova u obliku klipova. U gornjem dijelu smješteni su muški, u donjem dijelu ženski cvjetovi. Listovi su naizmjenični, plavkastozeleni, dugi do 2 metra i nalaze se na jednostavnoj stabljici. Plod je jednosjemeni oraščić.″ Izvor: Rogoz https://www.plantea.com.hr/rogoz (22.5.2023.)
Druga biljna vrsta koja raste iz vode obrubljuje oko 85 % obale lokve i mnogo je niža od rogoza. Dio učenika je pretpostavio da se radi o „trstiki“. Ovdje PlantNet nije bio od koristi. Rezultati pretrage nisu bili logični.
Učenici su uzeli uzorak sa cvatom za naknadno istraživanje u učionici, a od učiteljice su saznali kako se radi vjerojatno o nekoj vrsti stitova (rod Juncus).
Scirpus maritimus L., primorski rančić, ševarika
Uspoređujući slike različitih vrsta roda Juncus zaključili su kako po obliku cvata možemo reći da se radi o vrsti Scirpus maritumus L., primorski rančić, ševarika.
Busenasta trajnica, visine do 1 m s gomoljastim korijenjem, vrsta je koja prati vlažna i močvarna staništa i trpi dulji nedostatak vode. Raste u slatkim vodama , ali trpi i boćate vode. Široko je rasprostranjena vrsta
Phragmites communis, obična trstika
Uz pomoć učiteljice učenici su pronašli i treću močvarnu biljnu vrstu.
Uočili su je na dvije točke, jugozapadni dio Lokve (slobodnom procjenom su zaključili kako zauzima oko 5 m2) i sjeverozapadni dio Lokve (slobodnom procjenom su zaključili kako zauzima oko 2,5 m2). Biljka je vrlo visoka, oko 2m, i trenutno ne cvate. Pojedini dobrovoljci su se namučili doprijeti kroz nesiguran teren do uzorka. Odmah su uvidjeli kako je stabljika šuplja, a pazušci listova obuhvaćaju stabljiku. Učiteljica im je objasnila kako se radi upravo o „njihovoj dugo traženoj trstici“, točnije Phragmites communis, koristi se i naziv Phragmites australis (obična trska). To je vrsta koja inače raste na šoltanskim lokvama.
Phragmites communis, obična trstika
Zaključak:
Biljke močvarice rastu u gustim sastojinama čime mogu pružiti skrovište i dobre uvjete za razmnožavanje brojnim životinjskim vrstama. Njihov obilni rast ima i negativan učinak jer potiče isparavanje čime se ugrožava volumen vode u lokvi te snažno doprinosi prirodnom zarastanju lokve i njenom budućem nestanku.
Biljke močvarice su dobrodošle jer potiču bioraznolikost na staništu, ali je potrebno kontrolirati i ograničiti pretjeran rast.
Raspored sati 5.-8.r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored sati 1.-4. r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored PRIJEVOZA učenike u šk.g.2023./24.
Raspored dežurstva u vrijeme velikog odmora 2023./24.
Dnevno dežurstvo učitelja i administrativno-tehničkog osoblja 2023./24.
Konzultacije i informacije za roditelje 2023./24._18.9.2023.
Sa Zebrom sigurno školu_slikovnica
Letak_Page1. za roditelje_Ponašanje u prometu
Letak_Page2. za vozače_Ponašanje u prometu
Letak_Page3. za djecu_Ponašanje u prometu
.jpg)
| « Svibanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| Obavijesti |  |
 |
| Obrazovni i e-časopisi | |
|
| Dnevni tisak | |
|
Ukupno: 5391437
Ovaj mjesec: 380
Ovaj tjedan: 655
Danas: 54
