Ove školske godine, 2022./23. središnja tema Školskog kurikuluma je istraživanje utjecaja klimatskih promjena na obnovljive zalihe pitke vode te i obnavljanje i zaštita ekosustava povezanih s vodom u užoj zajednici s ciljem poticanja učenika i lokalnog stanovništva na promišljanje i poduzimanje aktivnosti kojima bi se očuvala lokalna i globalna biološka raznolikost.
Kroz središnju temu Vodena zrcala otoka Šolte bavit ćemo se Globalnim ciljevima održivog razvoja usvojenim na 69. sjednici Opće skupštine UN-a 2015. godine te svoja istraživanja posebno usmjeriti na lokve i druga vlažna staništa na Šolti kao prirodna sakupljališta vode i specifične ekosustave te promišljanje o mogućnostima preuzimanjem tradicijskih, nekonvencionalnih oblika prikupljanja vode na otoku uvjetima klimatskih promjena i to kroz obnovu i ponovnu upotrebu gustirni.
Navedeni cilj planiramo realizirati kroz problemsku, istraživačku i terensku nastavu, međupredmetnim planiranjem i provođenjem projekata kao što su - Vodena zrcala otoka Šolte: Čuvajmo svoj dom od malih nogu! Ekoškole i Procter&Gamble za očuvanje biološke raznolikosti, Međunarodne Eko-škole, Mali poduzetnici za zeleni Otok – Erasmus+, Školski volonteri - Mladi za stare, stari za mlade, Budi Internet genijalac (BIG), Zasadi stablo ne budi panj! i Erastotenov ekperiment.
Kontekstualizacija:
Otok Šolta je otok bez tekuće vode te je do nedavno ovisio isključivo o vodi prikupljenoj u gustirnama – kamenim cisternama koje su se dijelom gradile kao mještanske, a dijelom su ih imala i pojedina kućanstva. Dodatna voda za napajanje stoke i navodnjavanje polja crpljena je iz prirodnih kamenih udubljenja u kojima većim dijelom godine nije presušivala. Dovođenjem tekuće vode iz rijeke Cetine na Otok, posve su zanemarene gustirne, a osobito lokve koje su nepristupačne, zagađene različitim vrstama otpada, naseljene nepripadajućim biovrstama te obrasle gustim neodržavanim raslinjem.
Te vode, lokve i more danas zrcale čovjekovu nebrigu o prirodi, kao i ignoriranje klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja koje utječe na količinu dostupnih vodenih resursa, osobito pitke vode. Ugroženost biološke raznolikosti vodenih površina zrcale neodgovoran odnos čovjeka prema prirodi te neosvještenost utjecaja globalnog zatopljenja izazvanog svojom utjecajem kao i mogućnosti djelovanja kojim mogu očuvati biološku ravnotežu kako za sebe tako i za biološke zajednice o kojima ovise.
Promjenom odnosa prema ovim važnim vodenim resursima promijenit ćemo i vlastitu refleksiju u Vodenim zrcalima otoka Šolte.
Autohtono, samoniklo bilje i poduzetničke aktivnosti
Autor: Dragana Đurić, 19. 6. 2023.
Povezujući aktivnosti kroz više projekata (Vodena zrcala otoka Šolte, Mali poduzetnici za zeleni Otok, Eko škole, Zasadi stablo, ne budi panj! te Mladi za stare, stari za mlade) i kroz UZ Buharica, ove su školske godine učenici proizveli niz eko-proizvoda.
Otok Šolta prepun je samoniklog bilja od kojih mnoge vrste imaju blagotvoran učinak na čovjekovo zdravlje. Mnoge se koriste u kulinarstvu, ali i za izradu raznih pripravaka kako što je npr. prirodni insekticid po kojem je naša Zadruga dobila ime.
Od samoniklog bilja mogu se koristiti različiti biljni dijelovi ovisno o vrsti korijen, stabljika, list, pup, cvijet, cvat ili plod. Biljni dijelovi se mogu sušiti, konzervirati kuhanjem ili kiseljenjem, koristiti za izradu macerata, tinktura, čajeva ili se destilirati kako bi se dobila eterična ulja i hidrolati.
Pakiranje lovora
Pakiranje buhača
Početna aktivnost u preradi biljaka sastojala se u sakupljanju samoniklog bilja u Šoltanskom polju te njegovu sušenju. Sušeni su listovi ružmarina i lovora i cvat buhača. Suhi ružmarin i lovor se mogu koristiti za kuhanje jela i čajeva dok se od suhog buhača po preciznoj recepturi stanovnika Šolte izrađuje prirodni insekticid. Osušene biljke su pakirane za čajeve i kao začinsko bilje.
Izrada melema
Od bilja korištenog u destilatoru odabrani su ružmarin, lišće masline i cvijet nevena od kojih su dobiveni aromatični hidrolati – Hidrolat ružmarina i Hidrolat lista masline i cvijeta nevena za njegu kože.
Hidrolati
Da se biljke mogu upotrijebiti i za proizvodnju uporabnih predmeta, učenici su pokazali izradom Torbi Sunčev poljubac i Razglednica Pozdrav s Lokve, služeći se tehnikom cijanotipije.
Istodobno su, osobito učenici nižih razreda, zasadili gredice lavande, smilja, vrijeska, ružmarina i buhača u školskom vrtu.
Rezultate svoga rada, učenici su predstavili na smotri učeničkih zadruga 26. svibnja 2023. u prodajnom centru Mall of Split.
Proučavajući svojstva samoniklog, autohtonog bilja, učenici svih razreda su, od svojih roditelja, šire obitelji i starijih susjeda, prikupili i zapisali recepte za liječenje biljem koji su se koristili u vrijeme kada je odlazak liječniku u Split bio otežan slabom povezanošću Otoka s kopnom. Na taj bi način pružili prvu pomoć bolesniku u svojoj obitelji. Da ne bi podlegli zaboravu prikupljene recepte smo tiskali u malom priručniku Lijekovi od davnina. Crteži ljekovitog bilja u priručniku su radovi učenika od 5. do 8. razreda.
Raspored sati 5.-8.r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored sati 1.-4. r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored PRIJEVOZA učenike u šk.g.2023./24.
Raspored dežurstva u vrijeme velikog odmora 2023./24.
Dnevno dežurstvo učitelja i administrativno-tehničkog osoblja 2023./24.
Konzultacije i informacije za roditelje 2023./24._18.9.2023.
Sa Zebrom sigurno školu_slikovnica
Letak_Page1. za roditelje_Ponašanje u prometu
Letak_Page2. za vozače_Ponašanje u prometu
Letak_Page3. za djecu_Ponašanje u prometu
« Svibanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Obavijesti |
Obrazovni i e-časopisi |
Dnevni tisak |
Ukupno: 5391437
Ovaj mjesec: 380
Ovaj tjedan: 655
Danas: 51