Osnovna škola "Grohote" Grohote - Knjižnica - Projekt Suhozid

> Knjižnica

Katalozi

Pretraživanje i istraživanje

"Tradicija" pretraživanja relativno je nova – svakako mlađa od jednog desetljeća. Koliko je god teško povjerovati, tek u posljednjih nekoliko godina možete utipkati što god tražite u mali okvir i, s bilo kojeg mjesta, dobiti sve moguće informacije koje se u svijetu besplatno nude na tu temu. Količina informacija je nevjerojatna. Međutim, kakvoća informacija, u većini slučajeva, nije osobito dobro naznačena.

Zato postoji "istraživanje" – što je posve druga priča od "pretraživanja". Tradicija "istraživanja" u školama ili akademskim sredinama duga je i važna te dobro utemeljena upravo u svrhu određivanja "kakvoće" informacije. Istraživačka tradicija obuhvaća zašto i kako citiramo naše izvore, koji se izvori smatraju primarnim, a koji sekundarnim, koji se tipovi i izvori informacija smatraju pouzdanijim, vjerodostojnijim ili točnijim te još mnogo toga.

Ako naši studenti ne znaju ili ne razumiju razliku, naša je nastavnička obaveza da ih tomu poučimo. Djeca moraju znati da pretraživanje uključuje samo gledanje, dok istraživanje obuhvaća čitavu disciplinu ponašanja."

Marc Prensky: Pretraživanje protiv istraživanja, 2006

VODENA ZRCALA OTOKA ŠOLTE

Ove školske godine 2022./23. središnja tema Školskog kurikuluma je istraživanje utjecaja klimatskih promjena na obnovljive zalihe pitke vode te i obnavljanje i zaštita ekosustava povezanih s vodom u užoj zajednici s ciljem poticanja učenika i lokalnog stanovništva na promišljanje i poduzimanje aktivnosti kojima bi se očuvala lokalna i globalna biološka raznolikost.

Kroz središnju temu Vodena zrcala otoka Šolte bavit ćemo se Globalnim ciljevima održivog razvoja usvojenim na 69. sjednici Opće skupštine UN-a 2015. godine te svoja istraživanja posebno usmjeriti na lokve i druga vlažna staništa na Šolti kao prirodna sakupljališta vode i specifične ekosustave te promišljanje o mogućnostima preuzimanjem tradicijskih, nekonvencionalnih oblika prikupljanja vode na otoku uvjetima klimatskih promjena i to kroz obnovu i ponovnu upotrebu gustirni.

Navedeni cilj planiramo realizirati kroz problemsku, istraživačku i terensku nastavu, međupredmetnim planiranjem i provođenjem projekata kao što su - Vodena zrcala otoka Šolte: Čuvajmo svoj dom od malih nogu! Ekoškole i Procter&Gamble za očuvanje biološke raznolikosti, Međunarodne Eko-škole, Mali poduzetnici za zeleni Otok – Erasmus+, Školski volonteri - Mladi za stare, stari za mlade, Budi Internet genijalac (BIG), Zasadi stablo ne budi panj! i Erastotenov ekperiment.

Kontekstualizacija:

Otok Šolta je otok bez tekuće vode te je do nedavno ovisio isključivo o vodi prikupljenoj u gustirnama – kamenim cisternama koje su se dijelom gradile kao mještanske, a dijelom su ih imala i pojedina kućanstva. Dodatna voda za napajanje stoke i navodnjavanje polja crpljena je iz prirodnih kamenih udubljenja u kojima većim dijelom godine nije presušivala. Dovođenjem tekuće vode iz rijeke Cetine na Otok, posve su zanemarene gustirne, a osobito lokve koje su nepristupačne, zagađene različitim vrstama otpada, naseljene nepripadajućim biovrstama te obrasle gustim neodržavanim raslinjem.

Te vode, lokve i more danas zrcale čovjekovu nebrigu o prirodi, kao i ignoriranje klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja koje utječe na količinu dostupnih vodenih resursa, osobito pitke vode. Ugroženost biološke raznolikosti vodenih površina zrcale neodgovoran odnos čovjeka prema prirodi te neosvještenost utjecaja globalnog zatopljenja izazvanog svojom utjecajem kao i mogućnosti djelovanja kojim mogu očuvati biološku ravnotežu kako za sebe tako i za biološke zajednice o kojima ovise.

Promjenom odnosa prema ovim važnim vodenim resursima promijenit ćemo i vlastitu refleksiju u Vodenim zrcalima otoka Šolte.

Vijesti iz svijeta knjige i knjižnica

Projekt Suhozid – gradnja bunje u školskom dvorištu

Autor: Mirela Mijić, 19. 5. 2018.

Učenici OŠ Grohote, uz vodstvo svojih učitelja i Udruge 4 GRADA Dragodid, a uz financijsku podršku Ministarstva kulture i stručnu pomoć Konzervatorskog odjela u Splitu započeli su gradnju bunje u školskom dvorištu. Izgradnja bunje je dio planiranog školskog kurikuluma u koji su uključeni svi učenici, učitelji i nastavni predmeti.

Foto-galerija

Cilj izgradnje bunje je njegovanje nematerijalne baštine svoga zavičaja s naglaskom na prenošenje vještine suhozidnog graditeljstva u kamenu bez upotrebe vezivnog sredstva. Razvojem praktičnih vještina kroz korelaciju svih nastavnih predmeta, učitelji OŠ Grohote ne čekaju kurikularnu reformu, nego je promjenama metoda svoga rada sami stvaraju.

Prva faza edukacijskog projekta je započela u ponedjeljak 14. svibnja 2018. i trajala je do petka, 18. svibnja, a nastavit će se početkom sljedeće školske godine.

1. dan

Interes učenika i učitelja za učenje je veliki, a suhozidno graditeljstvo vježbaju uz pomoć stručnih voditelja Udruge 4 GRADA Dragodid Filipa Bubala, Andriana Nigoevića i Mislava Tovarca.

XXXXXXXXXXXXXX

2. dan

Škola je pronašala i nekoliko šoltanskih majstora koji vladaju vještinom suhozidne gradnje, a gospodin Mijo Blagaić se i aktivno uključio.

Veliki je interes i roditelja polaznika radionice koji posjeduju iskustvo i ljubav prema suhozidnoj gradnji. Roditelji Mladen Cecić iz Grohota i Ivan Bezić iz Gornjeg Sela te Neno Blagaić iz Maslinice, koji je donirao i dio kamena, svoja iskustva u gradnji suhozida rado će prenijeti na mlade generacije od kojih su neki već pokazali zavidan interes.

3. dan

Nastavak je ovo prošlogodišnjeg projekta kojega su s učenicima OŠ Grohote provodili isti suradnici pri čemu su učenici, učitelji i roditelji iskazali veliki interes za nastavak suradnje i praktičnu provedbu.

Zahvaljujemo Udruzi Zlatna Šoltanka te dugogodišnjoj suradnici, voditeljici GKMM Knjižnica Grohote, Željki Alajbeg koji su nam omogućili kontakte sa starim šoltanskim majstorima suhozidne gradnje i otkrili mlade zaljubljenike u ovu vještinu među roditeljima naših učenika.