"Tradicija" pretraživanja relativno je nova – svakako mlađa od jednog desetljeća. Koliko je god teško povjerovati, tek u posljednjih nekoliko godina možete utipkati što god tražite u mali okvir i, s bilo kojeg mjesta, dobiti sve moguće informacije koje se u svijetu besplatno nude na tu temu. Količina informacija je nevjerojatna. Međutim, kakvoća informacija, u većini slučajeva, nije osobito dobro naznačena.
Zato postoji "istraživanje" – što je posve druga priča od "pretraživanja". Tradicija "istraživanja" u školama ili akademskim sredinama duga je i važna te dobro utemeljena upravo u svrhu određivanja "kakvoće" informacije. Istraživačka tradicija obuhvaća zašto i kako citiramo naše izvore, koji se izvori smatraju primarnim, a koji sekundarnim, koji se tipovi i izvori informacija smatraju pouzdanijim, vjerodostojnijim ili točnijim te još mnogo toga.
Ako naši studenti ne znaju ili ne razumiju razliku, naša je nastavnička obaveza da ih tomu poučimo. Djeca moraju znati da pretraživanje uključuje samo gledanje, dok istraživanje obuhvaća čitavu disciplinu ponašanja."
Marc Prensky: Pretraživanje protiv istraživanja, 2006
Ove školske godine 2022./23. središnja tema Školskog kurikuluma je istraživanje utjecaja klimatskih promjena na obnovljive zalihe pitke vode te i obnavljanje i zaštita ekosustava povezanih s vodom u užoj zajednici s ciljem poticanja učenika i lokalnog stanovništva na promišljanje i poduzimanje aktivnosti kojima bi se očuvala lokalna i globalna biološka raznolikost.
Kroz središnju temu Vodena zrcala otoka Šolte bavit ćemo se Globalnim ciljevima održivog razvoja usvojenim na 69. sjednici Opće skupštine UN-a 2015. godine te svoja istraživanja posebno usmjeriti na lokve i druga vlažna staništa na Šolti kao prirodna sakupljališta vode i specifične ekosustave te promišljanje o mogućnostima preuzimanjem tradicijskih, nekonvencionalnih oblika prikupljanja vode na otoku uvjetima klimatskih promjena i to kroz obnovu i ponovnu upotrebu gustirni.
Navedeni cilj planiramo realizirati kroz problemsku, istraživačku i terensku nastavu, međupredmetnim planiranjem i provođenjem projekata kao što su - Vodena zrcala otoka Šolte: Čuvajmo svoj dom od malih nogu! Ekoškole i Procter&Gamble za očuvanje biološke raznolikosti, Međunarodne Eko-škole, Mali poduzetnici za zeleni Otok – Erasmus+, Školski volonteri - Mladi za stare, stari za mlade, Budi Internet genijalac (BIG), Zasadi stablo ne budi panj! i Erastotenov ekperiment.
Kontekstualizacija:
Otok Šolta je otok bez tekuće vode te je do nedavno ovisio isključivo o vodi prikupljenoj u gustirnama – kamenim cisternama koje su se dijelom gradile kao mještanske, a dijelom su ih imala i pojedina kućanstva. Dodatna voda za napajanje stoke i navodnjavanje polja crpljena je iz prirodnih kamenih udubljenja u kojima većim dijelom godine nije presušivala. Dovođenjem tekuće vode iz rijeke Cetine na Otok, posve su zanemarene gustirne, a osobito lokve koje su nepristupačne, zagađene različitim vrstama otpada, naseljene nepripadajućim biovrstama te obrasle gustim neodržavanim raslinjem.
Te vode, lokve i more danas zrcale čovjekovu nebrigu o prirodi, kao i ignoriranje klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja koje utječe na količinu dostupnih vodenih resursa, osobito pitke vode. Ugroženost biološke raznolikosti vodenih površina zrcale neodgovoran odnos čovjeka prema prirodi te neosvještenost utjecaja globalnog zatopljenja izazvanog svojom utjecajem kao i mogućnosti djelovanja kojim mogu očuvati biološku ravnotežu kako za sebe tako i za biološke zajednice o kojima ovise.
Promjenom odnosa prema ovim važnim vodenim resursima promijenit ćemo i vlastitu refleksiju u Vodenim zrcalima otoka Šolte.
Arsen Kojdić i Ćikulota iz OŠ Bol, Bol osvojili su Dječji Pričigin 2019.
Autor: Mirela Mijić, 23. 3. 2019.
Split, 23.3.2019. U završnom danu splitskog Festivala pričanja priča Pričigin u Gradskom kazalištu mladih, u Splitu održan je 13. Dječji Pričigin. Dječji program pričanja priča na zavičajnom govoru Splitsko-dalmatinske županije je već tradicionalno otvorio direktor Festivala Petar Filipić pri čemu se zahvalio šoltanskim suradnicima iz OŠ Grohote iz Grohota i Gradske knjižnice Marka Marulića – Knjižnice Grohote koji već desetu godinu zaredom organiziraju dječji dio festivala.
Uhodani tročlani žiri u sastavu - Dunja Kalilić, Vedran Matošić i Damir Šarac proglasili su ovogodišnje pobjednike. Prvo mjesto pripalo je Arsenu Kojdiću, učeniku 5. razreda i mentorici Branki Šesnić iz OŠ Bol iz Bola s pričom Ćikulota. Drugo mjesto je osvojila Katrin Jerčić, učenica 6. razreda i mentorica Maja Ćapin iz OŠ Pučišća iz Pučišća, s pričom Da čela, osa!, Na trećem mjestu završila je Lara Pavela, učenica 3. razreda OŠ Lučac iz Splita i mentorica Nikica Sikirica s pričom Šušur o' vikleri.
Ostali finalisti koji su izborili svoje mjesto na ovogodišnjem Dječjem Pričiginu su redom: Mirena Derado, učenica 6. razreda OŠ Supetar, Supetar i mentorica Tea Fabris Matulić, Leona Težulat, učenica 3. razreda OŠ Bol, Split i mentorica Blanka Ljubenkov, Laura Dundić Ljubičić, učenica 8. razreda OŠ oca Petra Perice, Makarska i mentorica Gorana Babić, Marijela Tomaš, učenica 8. razreda OŠ dr. Franje Tuđmana, Brela i mentorica Vanja Sokol, Toni Vicenco Sinovčić, učenik 3. razreda OŠ Grohote iz Grohota i mentorica Senija Nejasmić, Luka Milatić, učenik 6. razreda OŠ Jelsa, Jelsa i mentorica Marina Ćurin te Domagoj Franetović, učenik 7. razreda OŠ Petra Hektorovića, Stari Grad i mentorica Leana Fredotović.
Uz deset učenika i mentora finalista program su dodatno začinili pjesmom i igrom Klapa Luč iz OŠ Lučac, Split i učenici OŠ Jelsa iz Jelse s igrokazom Jubavni razgovori.
U svijetu kojem glavnu riječ preuzima tehnologija, a tradicionalne vrijednosti i vještine polako padaju u zaborav, važnost Dječjeg Pričigina za poticanje pripovijedanja, povodom Svjetskog dana pripovijedanja koji se obilježava 20. ožujka, i njegovanje zavičajnog govora iz godine u godinu raste.
Svi radovi pristigli na Dječji Pričigin bit će tiskani u zborniku radova Ča-more-judi 2019, a 21. pjesnička manifestacija Ča-more-judi će se održati 26. travnja 2019. u Nečujmu na otoku Šolti, kao dio dječjeg dijela programa 29. Marulićevih dana, a u organizaciji OŠ Grohote i Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. Arsen Kojdić, sa svojom pobjedničkom pričom je počasni gost manifestacije.
https://www.youtube.com/watch?v=Q9lNQXad8zc
https://www.radiodalmacija.hr/arsen-kojdic-i-cikulota-iz-os-bol-osvojili-su-djecji-pricigin-2019/
Raspored sati 5.-8.r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored sati 1.-4. r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored PRIJEVOZA učenike u šk.g.2023./24.
Raspored dežurstva u vrijeme velikog odmora 2023./24.
Dnevno dežurstvo učitelja i administrativno-tehničkog osoblja 2023./24.
Konzultacije i informacije za roditelje 2023./24._18.9.2023.
Sa Zebrom sigurno školu_slikovnica
Letak_Page1. za roditelje_Ponašanje u prometu
Letak_Page2. za vozače_Ponašanje u prometu
Letak_Page3. za djecu_Ponašanje u prometu
« Svibanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Obavijesti |
Obrazovni i e-časopisi |
Dnevni tisak |
Ukupno: 5391462
Ovaj mjesec: 401
Ovaj tjedan: 674
Danas: 76