"Tradicija" pretraživanja relativno je nova – svakako mlađa od jednog desetljeća. Koliko je god teško povjerovati, tek u posljednjih nekoliko godina možete utipkati što god tražite u mali okvir i, s bilo kojeg mjesta, dobiti sve moguće informacije koje se u svijetu besplatno nude na tu temu. Količina informacija je nevjerojatna. Međutim, kakvoća informacija, u većini slučajeva, nije osobito dobro naznačena.
Zato postoji "istraživanje" – što je posve druga priča od "pretraživanja". Tradicija "istraživanja" u školama ili akademskim sredinama duga je i važna te dobro utemeljena upravo u svrhu određivanja "kakvoće" informacije. Istraživačka tradicija obuhvaća zašto i kako citiramo naše izvore, koji se izvori smatraju primarnim, a koji sekundarnim, koji se tipovi i izvori informacija smatraju pouzdanijim, vjerodostojnijim ili točnijim te još mnogo toga.
Ako naši studenti ne znaju ili ne razumiju razliku, naša je nastavnička obaveza da ih tomu poučimo. Djeca moraju znati da pretraživanje uključuje samo gledanje, dok istraživanje obuhvaća čitavu disciplinu ponašanja."
Marc Prensky: Pretraživanje protiv istraživanja, 2006
Ove školske godine 2022./23. središnja tema Školskog kurikuluma je istraživanje utjecaja klimatskih promjena na obnovljive zalihe pitke vode te i obnavljanje i zaštita ekosustava povezanih s vodom u užoj zajednici s ciljem poticanja učenika i lokalnog stanovništva na promišljanje i poduzimanje aktivnosti kojima bi se očuvala lokalna i globalna biološka raznolikost.
Kroz središnju temu Vodena zrcala otoka Šolte bavit ćemo se Globalnim ciljevima održivog razvoja usvojenim na 69. sjednici Opće skupštine UN-a 2015. godine te svoja istraživanja posebno usmjeriti na lokve i druga vlažna staništa na Šolti kao prirodna sakupljališta vode i specifične ekosustave te promišljanje o mogućnostima preuzimanjem tradicijskih, nekonvencionalnih oblika prikupljanja vode na otoku uvjetima klimatskih promjena i to kroz obnovu i ponovnu upotrebu gustirni.
Navedeni cilj planiramo realizirati kroz problemsku, istraživačku i terensku nastavu, međupredmetnim planiranjem i provođenjem projekata kao što su - Vodena zrcala otoka Šolte: Čuvajmo svoj dom od malih nogu! Ekoškole i Procter&Gamble za očuvanje biološke raznolikosti, Međunarodne Eko-škole, Mali poduzetnici za zeleni Otok – Erasmus+, Školski volonteri - Mladi za stare, stari za mlade, Budi Internet genijalac (BIG), Zasadi stablo ne budi panj! i Erastotenov ekperiment.
Kontekstualizacija:
Otok Šolta je otok bez tekuće vode te je do nedavno ovisio isključivo o vodi prikupljenoj u gustirnama – kamenim cisternama koje su se dijelom gradile kao mještanske, a dijelom su ih imala i pojedina kućanstva. Dodatna voda za napajanje stoke i navodnjavanje polja crpljena je iz prirodnih kamenih udubljenja u kojima većim dijelom godine nije presušivala. Dovođenjem tekuće vode iz rijeke Cetine na Otok, posve su zanemarene gustirne, a osobito lokve koje su nepristupačne, zagađene različitim vrstama otpada, naseljene nepripadajućim biovrstama te obrasle gustim neodržavanim raslinjem.
Te vode, lokve i more danas zrcale čovjekovu nebrigu o prirodi, kao i ignoriranje klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja koje utječe na količinu dostupnih vodenih resursa, osobito pitke vode. Ugroženost biološke raznolikosti vodenih površina zrcale neodgovoran odnos čovjeka prema prirodi te neosvještenost utjecaja globalnog zatopljenja izazvanog svojom utjecajem kao i mogućnosti djelovanja kojim mogu očuvati biološku ravnotežu kako za sebe tako i za biološke zajednice o kojima ovise.
Promjenom odnosa prema ovim važnim vodenim resursima promijenit ćemo i vlastitu refleksiju u Vodenim zrcalima otoka Šolte.
Kliču judi, sluša more, pasajedu stolića, sliva se po 21. put u Nečujmu ovo naše lipo ča...
Autor: Mirela Mijić, 27. 4. 2019.
Željka Alajbeg, voditelj GKMM Knjižnice Grohote Ča niklo iz zemje i stine, ča zaliveno znojen i soli, ča zibano srcen i teplinon, ča jubjeno osmihon i strpjenstvon, ča izreslo u jazik zavičaja...
S Klisa se spustile, iz Dugoga Rata pohitale, iz Kaštela zaigrale, iz Trogira zatancale, iz Splita zabalale, s Brača, Hvara i Visa dojidrile štrofe čakavske, pa se podan zidi međ' kojin je Marul notava, prizentale da oćute i prizovu kripost riči zavičaja.
Vele je štrofi notano čakavici u čast, a sve se one ka note najlipje arije složile u zborniku Ča-more-judi.
Deset izabranih čuli smo danas od mladih začinjavaca štono ih vridne ruke predanih mentora kroz ritmičnost pisništva vode.
Među deset izuzetnih ostvarenja, povjerenstvo u sastavu Dunja Kalilić, Mira Muhoberac i Vedran Matošić izdvojilo je tri rada:
1. mjesto: Domagoj Franetović, 7. r.: Moja parvo jubov, mentor Leana Fredotović, OŠ Petra Hektorovića, Stari Grad
2. mjesto: Maja Radman, 8.r.: Ugota, mentor Domagoj Grgić, OŠ Pujanki, Split
3. mjesto: Toma Kaliterna 2.r.: Moj ribolov, mentor Linda Koncani, OŠ Split 3, Split
Učenici i mentori iz različitih krajeva Splitsko-dalmatinske županije, predstavnici Festivala hrvatske drame Marulićevi dani (HNK Split) i ostali gosti, okupili su se u Splitu te jedrenjakom Polaris zaplovili prema Nečujmu na otoku Šolti.
Manifestacija je započela himnom u izvedbi klape Maestral, nakon čega je sudionike pozdravila ravnateljica Osnovne škole Grohote Mirela Mijić u ime Organizacijskog odbora smotre pri čemu je pohvalila učenike za uspješno slikovito pismeno izražavanje na dijalektima kojima prijeti zaborav. Za ljubav prema djeci i volonterski rad zahvalila je svim mentorima, a prisutnima poslala poruku o važnosti volonterskog rada za zajednicu, prozivajući ga definicijom domoljublja. U ime svih Šoltana dobrodošlicu je okupljenima zaželio načelnik Općine Šolta, gospodin Nikola Cecić Karuzić, ističući kako će ova smotra uvijek imati njegovu podršku. Na važnost Marka Marulića i rada s učenicima podsjetio je intendant Hrvatskog narodnog kazališta Split koje je smotru uzelo pod svoje okrilje, gospodin Goran Golovko nakon čega je uslijedilo postavljanje vijenca na kuću Marka Marulića.
U programu su, uz deset finalista, sudjelovali učenici OŠ Grohote s himnom manifestacije Ča, učenici OŠ Jelsa s igrokazom Jubavni razgovori, klapa Maestral iz OŠ Visoka i pobjednik ovogodišnjeg Dječjeg Pričigina, Arsen Kojdić, učenik OŠ Bol, iz Bola, s pričom Ćikulota.
Smotra je provedena u organizaciji OŠ Grohote, HNK Split i Gradske knjižnice Marka Marulića – Knjižnice Grohote.
Pobjedničke pjesme:
MOJA PARVO JUBOV
Jedon litnji don
Kupali smo se na Bonj
Kad son vidi nju
Moju morsku vilu.
Dok je iz mora izahodila
Cilega me smočila
Pok mi se nasmijala,
Šugamon pružila i pitala:
Hoćeš me ogornit?
I ča ću von već reč?
Jubov je do kraja lita durala
Dok ni parvo bura zapuhala.
A kad je ća partivala
Iz vapora mi je mohala
I suze rukima sakrivala.
A jo na mulu osto som
I bi kruto dešperon
I nikomu nison prizno
Da son i jo suze sakrivo.
UGOTA
Koliko bubota primi ugota
kad onako od bote pod ponistron zakanta.
Pa onda kad još omiri da je špag pinku duži
noge opruži i s gušton bilice izi.
Priši ona i u vrtal da se karotan osladi
a cukra neće jerbo joj se gadi.
Jušto šoto volta torna se svaku večer
ure gredu maknit se neće
a za pulentade i lebićade gre priko pjace i skalinade.
Na pićugariju uši će načulit, sut će ošervat
i s miron se uputit.
Roncat će, spotit se i šperance jemat kad se rasprti.
Pod cablo, šoto vento se zavalit
i o kumpaniji sanjarit.
MOJ RIBOLOV
U none smo nošli šćop
Čorni, dugi, provi šćop.
Na njemu udice mole,
Ka jaglice bodu some.
Usoljene pedoče mosne
Šporima su bile slosne.
I frotri su gladni bili
Pok su u maštilu zavaršili.
Za gradele je bilo malo...
Pok se maškama
Od sarca dolo.
PROGRAM
10:00 (Split)
- Polazak jedrenjakom Polaris ispred Lučke kapetanije Split
11:00 (Nečujam)
- Himna – klapa Maestral, OŠ Visoka
- Pozdravne riječi
- Polaganje vijenca na kuću boravka Marka Marulića u Nečujmu
- 11:45 Himna susreta (učenici OŠ Grohote)
OŠ Supetar, Supetar: Moja meštrovica, Ivan Cvitanić, 8.r., mentor Tea Fabris Matulić
OŠ Majstora Radovana, Trogir: Naza sto godin, Filip Zelalija, 6.r., mentor Milana Petković
OŠ Pujanki, Split: Ugota, Maja Radman, 8.r., mentor Domagoj Grgić
OŠ Jesenice, Dugi Rat: Nima više babe i dida, Marko Tomić, 6.r., mentor: Renata Kovačić
OŠ Petra Hektorovića, Stari Grad: Moja parvo jubov, Domagoj Franetović, 7. r., mentor Leana Fredotović
Igrokaz Jubavni razgovori, učenici OŠ Jelsa
OŠ Petra Kružića, Klis: S ponistre gledan, Ivan Noa Boban, 3.r., mentor Linda Milišić
OŠ Bijaći, Kaštel Novi : Čovik i more, Mila Škopljanac, 5.r., mentor Mirela Carev Žnidarec,
OŠ Split 3, Split: Moj ribolov, Toma Kaliterna 2.r., mentor Linda Koncani
OŠ Bol, Split: Di idu vali, Roko Vrgoč, 3.r., mentor Blanka Ljubenkov
OŠ Komiža, Komiža: Komiža, Andrea Mardešić, 6.r., mentor Ljiljana Petric Mardešić
Pobjednik Dječjeg Pričigina 2019. Arsen Kojdić, učenik 6. razreda OŠ Bol, Bol
Klapa Maestral, OŠ Visoka
Proglašenje pobjednika 21. susreta Ča, more, judi
Pobjednička pjesma
12:45 Ručak na brodu
14:00 Isplovljavanje za Split
15:00 Uplovljavanje u splitsku luku
Nečujam, 26. travnja 2019., 11:00 sati
Raspored sati 5.-8.r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored sati 1.-4. r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored PRIJEVOZA učenike u šk.g.2023./24.
Raspored dežurstva u vrijeme velikog odmora 2023./24.
Dnevno dežurstvo učitelja i administrativno-tehničkog osoblja 2023./24.
Konzultacije i informacije za roditelje 2023./24._18.9.2023.
Sa Zebrom sigurno školu_slikovnica
Letak_Page1. za roditelje_Ponašanje u prometu
Letak_Page2. za vozače_Ponašanje u prometu
Letak_Page3. za djecu_Ponašanje u prometu
.jpg)
| « Svibanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| Obavijesti |  |
 |
| Obrazovni i e-časopisi | |
|
| Dnevni tisak | |
|
Ukupno: 5391462
Ovaj mjesec: 401
Ovaj tjedan: 674
Danas: 76
