"Tradicija" pretraživanja relativno je nova – svakako mlađa od jednog desetljeća. Koliko je god teško povjerovati, tek u posljednjih nekoliko godina možete utipkati što god tražite u mali okvir i, s bilo kojeg mjesta, dobiti sve moguće informacije koje se u svijetu besplatno nude na tu temu. Količina informacija je nevjerojatna. Međutim, kakvoća informacija, u većini slučajeva, nije osobito dobro naznačena.
Zato postoji "istraživanje" – što je posve druga priča od "pretraživanja". Tradicija "istraživanja" u školama ili akademskim sredinama duga je i važna te dobro utemeljena upravo u svrhu određivanja "kakvoće" informacije. Istraživačka tradicija obuhvaća zašto i kako citiramo naše izvore, koji se izvori smatraju primarnim, a koji sekundarnim, koji se tipovi i izvori informacija smatraju pouzdanijim, vjerodostojnijim ili točnijim te još mnogo toga.
Ako naši studenti ne znaju ili ne razumiju razliku, naša je nastavnička obaveza da ih tomu poučimo. Djeca moraju znati da pretraživanje uključuje samo gledanje, dok istraživanje obuhvaća čitavu disciplinu ponašanja."
Marc Prensky: Pretraživanje protiv istraživanja, 2006
Ove školske godine 2022./23. središnja tema Školskog kurikuluma je istraživanje utjecaja klimatskih promjena na obnovljive zalihe pitke vode te i obnavljanje i zaštita ekosustava povezanih s vodom u užoj zajednici s ciljem poticanja učenika i lokalnog stanovništva na promišljanje i poduzimanje aktivnosti kojima bi se očuvala lokalna i globalna biološka raznolikost.
Kroz središnju temu Vodena zrcala otoka Šolte bavit ćemo se Globalnim ciljevima održivog razvoja usvojenim na 69. sjednici Opće skupštine UN-a 2015. godine te svoja istraživanja posebno usmjeriti na lokve i druga vlažna staništa na Šolti kao prirodna sakupljališta vode i specifične ekosustave te promišljanje o mogućnostima preuzimanjem tradicijskih, nekonvencionalnih oblika prikupljanja vode na otoku uvjetima klimatskih promjena i to kroz obnovu i ponovnu upotrebu gustirni.
Navedeni cilj planiramo realizirati kroz problemsku, istraživačku i terensku nastavu, međupredmetnim planiranjem i provođenjem projekata kao što su - Vodena zrcala otoka Šolte: Čuvajmo svoj dom od malih nogu! Ekoškole i Procter&Gamble za očuvanje biološke raznolikosti, Međunarodne Eko-škole, Mali poduzetnici za zeleni Otok – Erasmus+, Školski volonteri - Mladi za stare, stari za mlade, Budi Internet genijalac (BIG), Zasadi stablo ne budi panj! i Erastotenov ekperiment.
Kontekstualizacija:
Otok Šolta je otok bez tekuće vode te je do nedavno ovisio isključivo o vodi prikupljenoj u gustirnama – kamenim cisternama koje su se dijelom gradile kao mještanske, a dijelom su ih imala i pojedina kućanstva. Dodatna voda za napajanje stoke i navodnjavanje polja crpljena je iz prirodnih kamenih udubljenja u kojima većim dijelom godine nije presušivala. Dovođenjem tekuće vode iz rijeke Cetine na Otok, posve su zanemarene gustirne, a osobito lokve koje su nepristupačne, zagađene različitim vrstama otpada, naseljene nepripadajućim biovrstama te obrasle gustim neodržavanim raslinjem.
Te vode, lokve i more danas zrcale čovjekovu nebrigu o prirodi, kao i ignoriranje klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja koje utječe na količinu dostupnih vodenih resursa, osobito pitke vode. Ugroženost biološke raznolikosti vodenih površina zrcale neodgovoran odnos čovjeka prema prirodi te neosvještenost utjecaja globalnog zatopljenja izazvanog svojom utjecajem kao i mogućnosti djelovanja kojim mogu očuvati biološku ravnotežu kako za sebe tako i za biološke zajednice o kojima ovise.
Promjenom odnosa prema ovim važnim vodenim resursima promijenit ćemo i vlastitu refleksiju u Vodenim zrcalima otoka Šolte.
Dječji Pričigin 2010.
Autor: Dragana Đurić, 16. 8. 2010.
Željka Alajbeg
U okviru četverodnevnog programa Festivala pričanja priča Pričigin, riči dijalekta iz pera mladih stvaratelja Splitsko-dalmatinske županije oživjele su na pozornici Gradskog kazališta lutaka Split. Nakon pjesničke smotre Ča-more-judi u kojoj je stih zadana forma, Pričagin postaje mjesto i prilika za drugačiji oblik sricanja čakavice. 
Umjetnost iznošenja priče i ekspresivnost svih njenih sekvenci uvjetovane jedino jezičnom definiranošću, kulminaciju stiliziranosti doživjele su u svakoj autorskoj izvedbi. Trag vremena u kojem je dar pričanja bio okosnica života, lagano i nenametljivo, a tako trajno i žuđeno, utisnuo se u suvremenosti.
Klasifikacija pristiglih radova pokazala se kao vrlo zahtjevan zadatak. Među dvadesetak pristiglih radova u konkurenciju izvođenja na sceni izabrano je dvanaest koje po strogom pravilu PriČAgina mogu predstavljati isključivo sami autori. Uzimajući u obzir tematsku, idejnu i sadržajnu originalnost priče/koja ne plagira/, dijalektnu vrijednost/koja ne koketira sa književnim jezičnim izričajem/ i scensku ekspresiju/koja poznaje razliku interpretativne i glumačke izražajnosti/ izborno povjerenstvo u sastavu Ivan Tokić, Željka Alajbeg, Nila Kuzmanić Svete odlučilo se za dodjelu čak tri nagrade. Predsjednica izbornog povjerenstva Nila Kuzmanić Svete proglasila je tri najuspješnije priče PriČAgina :
1. Loza – Vinka Sviličić, učenica 6.r. OŠ Vis, Vis
2. Picigamuorti – Lea Mihaić, učenica 4.r. OŠ Pučišća, Pučišća
3. Virujen u sebe – Alen Vidan, učenik 8.r. OŠ Grohote, Grohote
Nagrade je dodijelio direktor, glavni inicijator i organizator festivala Petar Filipić.
Kako je pisma oduvik bila zivka o sna, zrcalo o duše, kalma o nevoje, lipota o srca, program je besprijekornim izvedbama oplemenila KLAPA ŠUŠUR.
Svako misto jema niki svoj leroj po kojemen trk života brenzaje, jema svoje jude po kojiman vrime notaje, jema svoje batude i gãčice kojiman vavik živost daje.
Batude i gãčice Splita, Solina, Slatina, Trogira, Visa, Brača i Šolte potvrdile su da jezični dijalektni identitet nije na umoru. Štoviše, njeguje se i oživotvoruje u pjesmi i priči nastaloj u okrilju čiste nesputanosti, iskrene senzibilnosti i jasnog pogleda – djeteta. Živost života upravo zato raduje, raznolikost bivstvovanja – oduševljava!
Virujen u se
Alen Vidan, 8. razred
Sidin i razmišljan. Razmišljan i sidin jerbo jedno ide s drugin. Smišljan ča ću sam sa sobon. Ča ću činit u budućnosti.
Gitara? Ne! To je samo kad te uvati voja, za gušt.
Proučavanje tica? Ne! Puno vaja čitat i učit.
Izrađivanje drvenih stvari? Previše truda.
Dok san se ja tako zabavja svojin misliman ka izdaleka čujen svog oca kako ništo govori materi. Je da san jedva čuja jer san bija u svon „filmu“, ali mi se učinilo da je reka: “Frane je otvorija judo klub i mislin da će ga nazvat Pivac.“
Kad su se u mozgu spojile riči u rečenicu sa menon se ništo dogodilo, a mozak je vrtija sto na sat. Judo!? Dobro je. More bit zabavno. Pražnjenje viška energije i agresije na pravo misto. To je to! Zavičen nasri tinela cili sritan, skočin i zavrtin se oko matere. A ona će na to: “Ča se dereš? Jesi li ti normalan?!“
Zamuka san. Ma pusti je. Uvik me zabrenza ili prizemlji. Smišljat ću i daje. To mi nikor ne more zaustavit. Zamislin kako bi bilo lipo postat judo prvak, poznat, slavan, svitski čovik.
Upisa san se u ti klub. Nabavija san kimono, strpa ga u torbu i trk do dvorane za judo. A tamo sve poznate face. Trening za terningon. Naša san sebe.
Nakon 15 miseci upornoga rada čuja san rečenicu trenera koja će me uvest u svit pobjednika i slavnih: „Za dva miseca idemo na turnir!“
Mahnito san počeja još više vježbat, učit, pamtit. Bija san uzbuđen ka nikad do sad.
Zapamtija san čak imena svih zahvata: uchi-mata, nago-sake, uki-goshi… Naučija san, zna ih opisat i pokazat. Posta san elita u svojoj klasi. Sljedeći dani su od uzbuđenja i radosti proletili.
Dan uoči natjecanja sebe san hrabrija: Ti si najboji. Znaš sve zahvate, sve pokrete, sve gardove. Ti si umitnik u onome ča radiš!
No sve se prominilo u momentu kad san zakoračija priko praga ogromne dvorane za natjecanja. Gledao san prvi meč. Bilo je nemilosrdno. Trgnuo me glas spikera: „Sljedeći meč je Alen Vidan protiv Stjepana Jurića za pola sata. “Iša sa mirnin i donekle „cool“ hodon, pun sebe i ponosa. Uša san u garderobu i počeja se prisvlačit. Iz hodnika se čulo“Onaj Stipe Jurić je prava životinja.Dosad je svakome suparniku slomio ruku pod izlikom – zanio sam se“.
Noge su mi se odsikle, nevoljko san stupija u ring. S druge strane on! Koncentrira san se i odlučno zauzeja svoj najjači gard.
On kada se igra sa menon. Bacija me ka malu curicu. Bija san bisan i željan osvete. Ponovno san krenija prema njemu, no on me ponovo bacija na pod. Brzo san se diga, malo zasta, promislija i krenija. Sada san ja zaglumija, a on se iznenadija. Ugleda san mu čuđenje na licu. Oborija san ga u momentu nepažnje. Bila je to moja igra.
Za ne virovat dobija san niku novu snagu. On na leđima,zbunjen, a ja iznad njega. Moja prva pobjeda! Sritan san! Ne mogu virovat! Čestitanja! Pohvale!
OŠ Grohote
Mentor: Mirjana Stanić
Raspored sati 5.-8.r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored sati 1.-4. r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored PRIJEVOZA učenike u šk.g.2023./24.
Raspored dežurstva u vrijeme velikog odmora 2023./24.
Dnevno dežurstvo učitelja i administrativno-tehničkog osoblja 2023./24.
Konzultacije i informacije za roditelje 2023./24._18.9.2023.
Sa Zebrom sigurno školu_slikovnica
Letak_Page1. za roditelje_Ponašanje u prometu
Letak_Page2. za vozače_Ponašanje u prometu
Letak_Page3. za djecu_Ponašanje u prometu
.jpg)
| « Svibanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| Obavijesti |  |
 |
| Obrazovni i e-časopisi | |
|
| Dnevni tisak | |
|
Ukupno: 5391462
Ovaj mjesec: 404
Ovaj tjedan: 679
Danas: 76
