"Tradicija" pretraživanja relativno je nova – svakako mlađa od jednog desetljeća. Koliko je god teško povjerovati, tek u posljednjih nekoliko godina možete utipkati što god tražite u mali okvir i, s bilo kojeg mjesta, dobiti sve moguće informacije koje se u svijetu besplatno nude na tu temu. Količina informacija je nevjerojatna. Međutim, kakvoća informacija, u većini slučajeva, nije osobito dobro naznačena.
Zato postoji "istraživanje" – što je posve druga priča od "pretraživanja". Tradicija "istraživanja" u školama ili akademskim sredinama duga je i važna te dobro utemeljena upravo u svrhu određivanja "kakvoće" informacije. Istraživačka tradicija obuhvaća zašto i kako citiramo naše izvore, koji se izvori smatraju primarnim, a koji sekundarnim, koji se tipovi i izvori informacija smatraju pouzdanijim, vjerodostojnijim ili točnijim te još mnogo toga.
Ako naši studenti ne znaju ili ne razumiju razliku, naša je nastavnička obaveza da ih tomu poučimo. Djeca moraju znati da pretraživanje uključuje samo gledanje, dok istraživanje obuhvaća čitavu disciplinu ponašanja."
Marc Prensky: Pretraživanje protiv istraživanja, 2006
Ove školske godine 2022./23. središnja tema Školskog kurikuluma je istraživanje utjecaja klimatskih promjena na obnovljive zalihe pitke vode te i obnavljanje i zaštita ekosustava povezanih s vodom u užoj zajednici s ciljem poticanja učenika i lokalnog stanovništva na promišljanje i poduzimanje aktivnosti kojima bi se očuvala lokalna i globalna biološka raznolikost.
Kroz središnju temu Vodena zrcala otoka Šolte bavit ćemo se Globalnim ciljevima održivog razvoja usvojenim na 69. sjednici Opće skupštine UN-a 2015. godine te svoja istraživanja posebno usmjeriti na lokve i druga vlažna staništa na Šolti kao prirodna sakupljališta vode i specifične ekosustave te promišljanje o mogućnostima preuzimanjem tradicijskih, nekonvencionalnih oblika prikupljanja vode na otoku uvjetima klimatskih promjena i to kroz obnovu i ponovnu upotrebu gustirni.
Navedeni cilj planiramo realizirati kroz problemsku, istraživačku i terensku nastavu, međupredmetnim planiranjem i provođenjem projekata kao što su - Vodena zrcala otoka Šolte: Čuvajmo svoj dom od malih nogu! Ekoškole i Procter&Gamble za očuvanje biološke raznolikosti, Međunarodne Eko-škole, Mali poduzetnici za zeleni Otok – Erasmus+, Školski volonteri - Mladi za stare, stari za mlade, Budi Internet genijalac (BIG), Zasadi stablo ne budi panj! i Erastotenov ekperiment.
Kontekstualizacija:
Otok Šolta je otok bez tekuće vode te je do nedavno ovisio isključivo o vodi prikupljenoj u gustirnama – kamenim cisternama koje su se dijelom gradile kao mještanske, a dijelom su ih imala i pojedina kućanstva. Dodatna voda za napajanje stoke i navodnjavanje polja crpljena je iz prirodnih kamenih udubljenja u kojima većim dijelom godine nije presušivala. Dovođenjem tekuće vode iz rijeke Cetine na Otok, posve su zanemarene gustirne, a osobito lokve koje su nepristupačne, zagađene različitim vrstama otpada, naseljene nepripadajućim biovrstama te obrasle gustim neodržavanim raslinjem.
Te vode, lokve i more danas zrcale čovjekovu nebrigu o prirodi, kao i ignoriranje klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja koje utječe na količinu dostupnih vodenih resursa, osobito pitke vode. Ugroženost biološke raznolikosti vodenih površina zrcale neodgovoran odnos čovjeka prema prirodi te neosvještenost utjecaja globalnog zatopljenja izazvanog svojom utjecajem kao i mogućnosti djelovanja kojim mogu očuvati biološku ravnotežu kako za sebe tako i za biološke zajednice o kojima ovise.
Promjenom odnosa prema ovim važnim vodenim resursima promijenit ćemo i vlastitu refleksiju u Vodenim zrcalima otoka Šolte.
Ča-more-judi 14, Nečujam 27. travnja 2012
Autor: Dragana Đurić, 30. 4. 2012.
Zdravi i veseli bili, dobro arivali u valu šoltansku, u valu Marulovu.
Na istomen mistu di su se zamekle riči začinjavca Marka, stolićiman daleko, a žaron preblizu, razgalit će se versi dalmatinski, izronit će duša poetska i u trenu izbarkat srce ča ćuti.
A ćuti se, evo 14. godinu zaredon, da čakavica ni pasano vrime vengo vo vode i sadar. Triba jon priznat u zibanju strofe da jušto radi nje – ćuti se lipo.
I u bonaci i u neveri - ćuti se, i u suncu i u dažju - ćuti se, i u škrapi i u valu - ćuti se – živa je i reste
Željka Alajbeg, knjižničar, GKMM - Gradska knjižnica Grohote
Sve pjesme pristigle na natječaj pjesničke smotre Ča-more-judi nalaze se u istoimenom zborniku, a od 2010. godine i svi radovi pristigli na natječaj dječjeg programa Pričigina pod nazivom Pričan ti priču.
Pobjedničke pjesme 14. pjesničke smotre Ča – more - judi:
- mjesto
Bročka nevera, Meri Juras, 6. razred
Mentor: Stipan Šandrk, OŠ Vladimira Nazora, Postira - Brač
- mjesto dijele
Friži, Petar Crmarić, 8. razred
Mentor: Mary Brkljača, OŠ Dobri, Split
Soparnik,Vladimir Tomaš, 7. razred
Mentor : Renata Kovačić, OŠ Jesenice, Dugi Rat
- mjesto
Zvizde, Marija Bilobrk, 4. razred
Mentor: Nikica Sikirica, OŠ Lučac, Split
BROČKA NEVERA
Prvi je vejače
Puše sve jače
Dogodit će se peh
Bori će u kleh.
More je podivjalo
More se užgalo
Viče, škriče
I moj Broč niče.
Doćemo do Mrduje
Ajme sveti Duje!
Ne mič mi Broč
Znoš zoč?
Jo san dite škoja
U grad živit, ni me voja!
Meri Juras, 6. razred
OŠ Vladimira Nazora, Postira – Brač
Mentor: Stipan Šandr
FRIŽI
(pro memoriam ocu)
Težak dan
arja od juga
oblaci pokrili nebo
nad škojem
koji je moja jubav
i tuga.
Misli bižidu same
u vrime
kad nisan bi
tako sam
u masliniku
dida Duje.
I žaj mi je svakog dana
ča se neće dogodit
a triba se
i žaj mi je svega
ča smo još mogli
a nismo.
Bacan pogled prima gori
niko me gleda
i čuva
ne stojin više inkantan
nego gren
prima naprid…
Petar Crmarić, 8. razred
OŠ Dobri, Split
Mentor: Mary Brkljača
SOPARNIK
(" Poljička pizza" )
Kad su naši didovi
vinograd rizali
debelo su lozje
sa strane slagali.
Sunce bi ga
malo sasušilo
da bi babi lakše
donit doma bilo.
Neviste su
blitvu izrizale,
na siniji
tisto razvaljale.
Na kominu bi se
lozje zapalilo,
komin bi se
dobro ujario.
Vručon žeravicon
tisto se prikrilo
za dvajest minuti
gotovo bi bilo.
Uljen i lukon
bi se mazalo,
na sitne
kvadrate rizalo.
Na siniju
bukaru donilo,
iz nje bi se rujno vino pilo.
Dok je baba
soparnik rizala,
dica bi se
često posvadila.
Ko bi tija dobit
okrajak sa stola,
mora je napojit
tovara i konja.
U našin Pojicin
običaj je bija
za sve posne dane
soparnik se jia !
Iz svi poljičkih sela
soparnika je bilo,
za trošak i trude
pohvale se dobilo.
Baba, nemoj,
ne me vikat,
moran sad
pismu završit.
Naša baba
dobra nam je bila,
soparnikom
cilu familiju okupila!
Vladimir Tomaš, 7. razred
OŠ Jesenice, Dugi Rat
Mentor: Renata Kovačić
ZVIZDE
Zvizde,
Te lipe zvizde
Ča svaku noć
Na modrome nebu blistaju
Ka svitlo ča sjaji
U toplome domu...
Svako sanja
Svoju zvizdu,
Ali ih samo nebo
more imat!
Zvizde,
Te lipe, lipe zvizde
Sa svojin odsjajen
Na mirnome moru
U kasnu noć...
Marija Bilobrk, 4. razred
OŠ Lučac, Split
Mentor: Nikica Sikirica
Sve pjesme pristigle na natječaj pjesničke smotre Ča-more-judi nalaze se u istoimenom zborniku, a od 2010. godine i svi radovi pristigli na natječaj dječjeg programa Pričigina pod nazivom Pričan ti priču.
Raspored sati 5.-8.r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored sati 1.-4. r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored PRIJEVOZA učenike u šk.g.2023./24.
Raspored dežurstva u vrijeme velikog odmora 2023./24.
Dnevno dežurstvo učitelja i administrativno-tehničkog osoblja 2023./24.
Konzultacije i informacije za roditelje 2023./24._18.9.2023.
Sa Zebrom sigurno školu_slikovnica
Letak_Page1. za roditelje_Ponašanje u prometu
Letak_Page2. za vozače_Ponašanje u prometu
Letak_Page3. za djecu_Ponašanje u prometu
« Svibanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Obavijesti |
Obrazovni i e-časopisi |
Dnevni tisak |
Ukupno: 5391462
Ovaj mjesec: 404
Ovaj tjedan: 679
Danas: 76