"Tradicija" pretraživanja relativno je nova – svakako mlađa od jednog desetljeća. Koliko je god teško povjerovati, tek u posljednjih nekoliko godina možete utipkati što god tražite u mali okvir i, s bilo kojeg mjesta, dobiti sve moguće informacije koje se u svijetu besplatno nude na tu temu. Količina informacija je nevjerojatna. Međutim, kakvoća informacija, u većini slučajeva, nije osobito dobro naznačena.
Zato postoji "istraživanje" – što je posve druga priča od "pretraživanja". Tradicija "istraživanja" u školama ili akademskim sredinama duga je i važna te dobro utemeljena upravo u svrhu određivanja "kakvoće" informacije. Istraživačka tradicija obuhvaća zašto i kako citiramo naše izvore, koji se izvori smatraju primarnim, a koji sekundarnim, koji se tipovi i izvori informacija smatraju pouzdanijim, vjerodostojnijim ili točnijim te još mnogo toga.
Ako naši studenti ne znaju ili ne razumiju razliku, naša je nastavnička obaveza da ih tomu poučimo. Djeca moraju znati da pretraživanje uključuje samo gledanje, dok istraživanje obuhvaća čitavu disciplinu ponašanja."
Marc Prensky: Pretraživanje protiv istraživanja, 2006
Ove školske godine 2022./23. središnja tema Školskog kurikuluma je istraživanje utjecaja klimatskih promjena na obnovljive zalihe pitke vode te i obnavljanje i zaštita ekosustava povezanih s vodom u užoj zajednici s ciljem poticanja učenika i lokalnog stanovništva na promišljanje i poduzimanje aktivnosti kojima bi se očuvala lokalna i globalna biološka raznolikost.
Kroz središnju temu Vodena zrcala otoka Šolte bavit ćemo se Globalnim ciljevima održivog razvoja usvojenim na 69. sjednici Opće skupštine UN-a 2015. godine te svoja istraživanja posebno usmjeriti na lokve i druga vlažna staništa na Šolti kao prirodna sakupljališta vode i specifične ekosustave te promišljanje o mogućnostima preuzimanjem tradicijskih, nekonvencionalnih oblika prikupljanja vode na otoku uvjetima klimatskih promjena i to kroz obnovu i ponovnu upotrebu gustirni.
Navedeni cilj planiramo realizirati kroz problemsku, istraživačku i terensku nastavu, međupredmetnim planiranjem i provođenjem projekata kao što su - Vodena zrcala otoka Šolte: Čuvajmo svoj dom od malih nogu! Ekoškole i Procter&Gamble za očuvanje biološke raznolikosti, Međunarodne Eko-škole, Mali poduzetnici za zeleni Otok – Erasmus+, Školski volonteri - Mladi za stare, stari za mlade, Budi Internet genijalac (BIG), Zasadi stablo ne budi panj! i Erastotenov ekperiment.
Kontekstualizacija:
Otok Šolta je otok bez tekuće vode te je do nedavno ovisio isključivo o vodi prikupljenoj u gustirnama – kamenim cisternama koje su se dijelom gradile kao mještanske, a dijelom su ih imala i pojedina kućanstva. Dodatna voda za napajanje stoke i navodnjavanje polja crpljena je iz prirodnih kamenih udubljenja u kojima većim dijelom godine nije presušivala. Dovođenjem tekuće vode iz rijeke Cetine na Otok, posve su zanemarene gustirne, a osobito lokve koje su nepristupačne, zagađene različitim vrstama otpada, naseljene nepripadajućim biovrstama te obrasle gustim neodržavanim raslinjem.
Te vode, lokve i more danas zrcale čovjekovu nebrigu o prirodi, kao i ignoriranje klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja koje utječe na količinu dostupnih vodenih resursa, osobito pitke vode. Ugroženost biološke raznolikosti vodenih površina zrcale neodgovoran odnos čovjeka prema prirodi te neosvještenost utjecaja globalnog zatopljenja izazvanog svojom utjecajem kao i mogućnosti djelovanja kojim mogu očuvati biološku ravnotežu kako za sebe tako i za biološke zajednice o kojima ovise.
Promjenom odnosa prema ovim važnim vodenim resursima promijenit ćemo i vlastitu refleksiju u Vodenim zrcalima otoka Šolte.
Dječji Pričigin na Četvrtom okruglom stolu o zavičajnosti u knjigama za djecu imlade
Autor: Dragana Đurić, 29. 5. 2013.
Željka Alajbeg, voditelj Knjižnice Grohote
U organizaciji Odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, 28. svibnja 2013., održan je Četvrti okrugli stol o zavičajnosti u knjigama za djecu i mlade.
Ovogodišnja tema „Utjecaj hrvatske usmene tradicije u suvremenoj književnosti za djecu i mlade“ donijela je niz zanimljivih izlaganja podijeljenih u dvije predmetne skupine - Hrvatska i dalmatinska usmena tradicija i dječja književnost te Usmena tradicija i novo doba.
Željka Alajbeg, voditeljica Knjižnice Grohote i Dragana Đurić, knjižničar školske knjižnice OŠ Grohote, predstavile su Dječji Pričigin izlaganjem pod nazivom „Dječji Pričigin u kontekstu predajne dalmatinske naracije“.
Uz primjere dobre prakse i izlaganja na posteru sudionici su imali priliku razgledati prigodnu izložbu knjiga Odjela za djecu i mlade popraćenu tiskanim biltenom.
Marljivost, predanost i stručna kompetencija organizatora, uz realizaciju vrijednog stručnog skupa i animaciju suradnika koji svojim izlaganjima donose interdiscilinarne poglede na temu, potvrđena je i predstavljanjem izdavačke djelatnosti. Zbornik s 3. okruglog stola Baština Splitsko-dalmatinske županije u knjigama za djecu i mlade promovirala je Katja Matković Mikulčić, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva. Ovom prigodom predstavljena je Biblioteka Marulica, te dva naslova izdana u njenoj ediciji. „Slikovnicu mojeg djetinjstva: knjiga sjećanja“ promovirala je dr. sc. Diana Zalar, a „Split u snigu 2012.“ Tomislav Najev, prof.
U programu 4. okruglog stola sudjelovali su učenici OŠ Marjan s prof. Tomislavom Najevom, klapa „Luč“ OŠ Lučac s prof. Lidijom Čujić Živković, glumica HNK-a Split Andrijana Vicković i Nikolina Tunjić, polaznica Dramskog studija „Thetar Theatron“, te Ivona Pejković i Flora Bašić s odgojiteljicom Zvjezdanom Čagalj.
PROGRAM
Prigodni program i pozdravna riječ
Elli Pecotić, ravnateljica GKMM
Katja Matković Mikulčić, potpredsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva
HRVATSKA I DALMATINSKA USMENA TRADICIJA I DJEČJA KNJIŽEVNOST
- Dr. sc. Marko Dragić:Općedruštveni značaj usmene književnosti
- Dr. sc. Diana Zalar: Mitološka bića hrvatske umjetničke proze za djecu
- Mladen Vuković:Usmena tradicija u knjigama za djecu pisaca iz Splitsko-dalmatinske županije
- Gita Dragičević: Usmene predaje otoka Brača
- Iva Ciceran: Bajka o potonulim zvonima – zavičajnost u slici i riječi
- Nataša Prkić: Utjecaj usmene tradicije u „Čudnovatim zgodama šegrta Hlapića“
USMENA TRADICIJA I NOVO DOBA
- Dr. sc. Tea Tereza Vidović-Schreiber: Suvremena predaja u Splitu
- Renato Baretić, Patricija Vodopija: „Pričigin“ : iskonska čovjekova potreba za pričom
- Željka Alajbeg, Dragana Đurić: „Dječji Pričigin“ u kontekstu predajne dalmatinske naracije
- Zdenko Bašić: Sjeverozapadni vjetar – priča bez kraja
- Vedran Čačić: Hrvatski mitovi i legende na web portalu
- Grozdana Ribičić, Darinka Projić:U potrazi za hrvatskim romanom: rezultati pilot-ankete Odjela za djecu i mlade Središnje knjižnice GKMM-a
- Danijela Markotić, Vesna Mihanović: Ono što je bilo i što još uvijek jest…
Izlaganja na posteru i primjeri dobre prakse
- Renata Dobrić, GK Kaštela
- Ana Pavlinović, OŠ Stjepana Ivičevića Makarska
Rasprava i zaključci
Raspored sati 5.-8.r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored sati 1.-4. r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored PRIJEVOZA učenike u šk.g.2023./24.
Raspored dežurstva u vrijeme velikog odmora 2023./24.
Dnevno dežurstvo učitelja i administrativno-tehničkog osoblja 2023./24.
Konzultacije i informacije za roditelje 2023./24._18.9.2023.
Sa Zebrom sigurno školu_slikovnica
Letak_Page1. za roditelje_Ponašanje u prometu
Letak_Page2. za vozače_Ponašanje u prometu
Letak_Page3. za djecu_Ponašanje u prometu
.jpg)
| « Svibanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| Obavijesti |  |
 |
| Obrazovni i e-časopisi | |
|
| Dnevni tisak | |
|
Ukupno: 5391462
Ovaj mjesec: 404
Ovaj tjedan: 679
Danas: 76
