Svi obrazovni ciklusi (1. - 8. razred)
Odgojno-obrazovni sadržaji:
- Stop nasilju među djecom / Za sigurno i poticajno okruženje u školama
- Humane vrednote
- Poštujte naše znakove – ponašanje u prometu
- Zdravstveni odgoj
- Ekoškole - zaštita okoliša
- Školski volonteri
- BIG - Budi internet genijalac (sigurnost na internetu)
- Ča-more-judi
- Dječji Pričigin
- Erasmus+
Vijesti, materijale i informacije za pripremu i provedbu školskih preventivnih programa možete vidjeti na portalu preventivni.hr (http://public.carnet.hr/preventivni/?cat=5)
Ove školske godine 2022./23. središnja tema Školskog kurikuluma je istraživanje utjecaja klimatskih promjena na obnovljive zalihe pitke vode te i obnavljanje i zaštita ekosustava povezanih s vodom u užoj zajednici s ciljem poticanja učenika i lokalnog stanovništva na promišljanje i poduzimanje aktivnosti kojima bi se očuvala lokalna i globalna biološka raznolikost.
Kroz središnju temu Vodena zrcala otoka Šolte bavit ćemo se Globalnim ciljevima održivog razvoja usvojenim na 69. sjednici Opće skupštine UN-a 2015. godine te svoja istraživanja posebno usmjeriti na lokve i druga vlažna staništa na Šolti kao prirodna sakupljališta vode i specifične ekosustave te promišljanje o mogućnostima preuzimanjem tradicijskih, nekonvencionalnih oblika prikupljanja vode na otoku uvjetima klimatskih promjena i to kroz obnovu i ponovnu upotrebu gustirni.
Navedeni cilj planiramo realizirati kroz problemsku, istraživačku i terensku nastavu, međupredmetnim planiranjem i provođenjem projekata kao što su - Vodena zrcala otoka Šolte: Čuvajmo svoj dom od malih nogu! Ekoškole i Procter&Gamble za očuvanje biološke raznolikosti, Međunarodne Eko-škole, Mali poduzetnici za zeleni Otok – Erasmus+, Školski volonteri - Mladi za stare, stari za mlade, Budi Internet genijalac (BIG), Zasadi stablo ne budi panj! i Erastotenov ekperiment.
Kontekstualizacija:
Otok Šolta je otok bez tekuće vode te je do nedavno ovisio isključivo o vodi prikupljenoj u gustirnama – kamenim cisternama koje su se dijelom gradile kao mještanske, a dijelom su ih imala i pojedina kućanstva. Dodatna voda za napajanje stoke i navodnjavanje polja crpljena je iz prirodnih kamenih udubljenja u kojima većim dijelom godine nije presušivala. Dovođenjem tekuće vode iz rijeke Cetine na Otok, posve su zanemarene gustirne, a osobito lokve koje su nepristupačne, zagađene različitim vrstama otpada, naseljene nepripadajućim biovrstama te obrasle gustim neodržavanim raslinjem.
Te vode, lokve i more danas zrcale čovjekovu nebrigu o prirodi, kao i ignoriranje klimatskih promjena, odnosno globalnog zatopljenja koje utječe na količinu dostupnih vodenih resursa, osobito pitke vode. Ugroženost biološke raznolikosti vodenih površina zrcale neodgovoran odnos čovjeka prema prirodi te neosvještenost utjecaja globalnog zatopljenja izazvanog svojom utjecajem kao i mogućnosti djelovanja kojim mogu očuvati biološku ravnotežu kako za sebe tako i za biološke zajednice o kojima ovise.
Promjenom odnosa prema ovim važnim vodenim resursima promijenit ćemo i vlastitu refleksiju u Vodenim zrcalima otoka Šolte.
Zašto je voda lokve mutna?
Autor: Ivana Benussi Šavorić, 5. 5. 2023.
Učenici Prirodoslovne grupe, u okviru projekta Vodena zrcala otoka Šolte kontinuirano su, kroz nekoliko posjeta Lokvi Grohote u rujnu, siječnju i travnju proveli istraživanje o njezinoj bioraznolikosti. Proveli su niz mjerenja i analiza kako bi odgovorili na svoje istraživačko pitanje - Zašto je voda lokve mutna?
Kroz rad u razredu (laboraorij) i na terenu došli su do novih spoznaja.
- Slobodna voda lokve je jako siromašna životom. Nije pronađena niti jedna vrsta zooplanktona dok su od fitoplanktona pronađene jedinke vrste roda klamidomonas i gonium.
- Višestanične alge nisu pronađene.
- Nema plivajućih ličinki kukaca i vodozemaca.
- Bioraznolikost je svedena na minimum.
Prirodni ciklusi izmjene tvari ozbiljno su narušeni, što uzrokuje zamućenost i smeđu boju vode.
Do takvog zaključka došli su kroz slijedeći istraživački proces:
Uz pomoć učiteljice odredili su zamućenost lokve prema metodi oceanografa Angela Secchija pomoću tzv. Secchijevog diska kojeg smo sami izradili.
Secchijev disk i mjerenje na terenu
Prozirnost vode = mjerenje pri uronu + mjerenje pri izronu / 2
= 60 cm + 50 cm / 2
= 55 cm
Slijedeći zadatak bio je odrediti kiselost vode.
Brzo su zaključili kako to mogu napraviti univerzalnim indikator papirom i pH metrom i kako će pH metar zasigurno dati preciznije podatke.
Prije mjerenja pH vrijednosti slobodne vode lokve učenici su odradili vježbu baždarenja školskih pH metara. Naučili su da je pH metar vrlo osjetljiva naprava koju prije svakog mjerenja treba podesiti (baždariti) kako bi nam dala točne podatke. Takva podešavanja odrađuju se pomoću otopina zadane pH vrijednosti i pomicanjem vijka pomoću odvijača.
Nekoliko pH metara učenici su uspješno pripremili za mjerenje. Za veći broj pH metara su točno utvrdili neispravnost budući nisu tvornički imali vijak za podešavanje.
Baždarenje pH-metra
Nakon mukotrpnog rada baždarenja napokon su za zadovoljstvom izmjerili točnu pH vrijednost uzorka vode lokve.
pH = 7,6
Mali istraživači su sada znali više o lokvi, ali im navedeni podaci nisu dali odgovor na početno istraživačko pitanje Zašto je voda lokve mutna?
Odlučili su se poslužiti mikroskopom kako bi saznali što se krije u vodi, a golim okom to ne vidimo.
Od uzorka vode Lokve izradili su nekoliko desetaka mikroskopskih preparata. Slijedio je dutrajan rad pretraživanja preparata pod mikroskopom.
Uzorkovanje vode lokve
Pretpostavili su kao će se u vidnom polju pojaviti brojni plivajući organizmi, ali pretpostavka je bila pogrešna.
Na veliku žalost učenika na preparatima su pronalazili uglavnom bezživotne nepravilne tamne čestice, vjerojatno ostaci fekalnog i trulog biljnog i drugog materijala.
Pretraživanje preparata je dugotrajan i naporan posao
Veliku radost i oduševljenje donijelo je otkriće sitnih zelenih točkica koje plivaju po njihovom vidnom polju.
Napokon su pronašli život!
Pretragom različitih izvora (tekstualni i online) te uz pomoć učiteljice saznali su kako se radi o sitnim algama s bičevima.
Pronalazak živih organizama učenicima je dao podstreh da vrijedno pretraže sve izrađene preparate.
Naučili su da se upornost pri istraživanju isplati jer su pronašli još jedan oblik zadružne mikroskopske zelene alge.
Klamidomonas (Chlamydomonas)
Klamidomonas (Chlamydomonas) je rod zelenih algi sastavljen od jednostaničnih bičaša koji žive u slatkim vodama i vlažnom tlu.
Jednostanično tijelo je elipsastog oblika, a dugo je 10-20 mikrometara. Ima dva jednaka biča koja mu omogućuju kretanje u vodi.
U stanici se nalazi samo jedan kloroplast, koji zauzima njezin velik dio. Pomoću njega stvara hranu (škrob) fotosintezom uzimajući vodu i ugljikov dioksid iz vode.
Gonium (Gonium)
Gonium (Gonium) je rod zelenih algi reda Volvocales. Živi u ribnjacima, močvarama i lokvama bogatim dušikom.
To je mala kolonijalna (zadružna) alga sastavljena od 4 do 32 stanice okruglastog oblika koje leže na želatinoznoj podlozi, pa tako izmjenjuju tvari. Svaka stanica ima dva biča koja (služe za kružno pokretanje u vodi), očnu pjegu, dvije kontraktilne vakuole (služe za izbacivanje viška vode upijene osmozom), te veliki kloroplast.
Proizvodi hranu (škrob) fotosintezom uzimajući vodu i ugljikov dioksid iz vode.
Za razliku od srodnih kolonijalnih alga, stanice Goniuma su identične. Svaka stanica je promjera oko 10 mikrometara.
Raspored sati 5.-8.r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored sati 1.-4. r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored PRIJEVOZA učenike u šk.g.2023./24.
Raspored dežurstva u vrijeme velikog odmora 2023./24.
Dnevno dežurstvo učitelja i administrativno-tehničkog osoblja 2023./24.
Konzultacije i informacije za roditelje 2023./24._18.9.2023.
Sa Zebrom sigurno školu_slikovnica
Letak_Page1. za roditelje_Ponašanje u prometu
Letak_Page2. za vozače_Ponašanje u prometu
Letak_Page3. za djecu_Ponašanje u prometu
« Svibanj 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Obavijesti |
Obrazovni i e-časopisi |
Dnevni tisak |
Ukupno: 5391437
Ovaj mjesec: 380
Ovaj tjedan: 655
Danas: 51