Osnovna škola "Grohote" Grohote - Buharica/Buhač

Buharica

Dalmatinski buhač sadrži izuzetno puno djelatnih tvari – piretrina te je jedan od najstarijih i najdjelotvornijih insekticida prirodnog podrijetla. Brzo djelovanje ekstrakta buhača kao kontaktnog nervnog otrova na insekte, bez ikakvog štetnog djelovanja na toplokrvne životinje i ljude, uz biorazgradljivost u netoksične (neotrovne) produkte (elemente) te nemogućnost zadržavanja u živim organizmima čini buhač i njegove derivate gotovo idealnim insekticidom.

Grm Buharice na Šolti

Dalmatinski buhač, buharica, buhara, buharika ili divlji pelin (Chrysanthemum cinerariifolium, Trevir) je sivo-zelena trajnica umjerenog klimatskog pojasa, oblika polugrma, visoka do 60 centimetara. Stabljike su joj nerazgranate s nekoliko kratkih raspršenih dlačica ispod cvijeta. Listovi su dugi i perasto raspoređeni, odozdo svilenkasti i okupljeni na dnu stabljike. Može doživjeti starost i od 12 godina. Samonikla je na području Dalmacije te u primorskim dijelovima Hercegovine i Crne Gore gdje je vezana uz kamena mjesta krškog obalnog područja. Dalmatinski buhač zbog svoje ekonomske vrijednosti svoj areal u zadnjih stotinjak godina proširio na gotovo sve kontinente.

Pyrethrum cinerariifolium Trevir je stari latinski sinonim za buhač. U taj su se stari rod Pyrethrum ubrajale i još 2 vrste: španjolska kamilica i perzijski buhač ili divlja kamilica.

Grčki korijen latinske riječi pyrethrum je "purethron" i označava divlju kamilicu. Obje vrste, i španjolska i divlja kamilica, u svojim učincima na ljudski organizam objašnjavaju ishodišnu grčku riječ "puretos" koja označava goruću, vatrenu toplinu.

Cvijet Buharice (UZ Buharica)

O Buharici

Zanimljivosti o buharici

Autor: Dragana Đurić, 14. 8. 2010.

1924. g. objavljeni su rezultati istraživanja Staudingera i L. Ružičke na idetifikaciji strukture aktivnih tvari iz ekstrakta dalmatinskog buhača. Na temelju ovih otkrića bilo je moguće započeti sa umjetnom sintezom piretrina i njegovom širokom proizvodnjom.

Lavoslav Ružićka, prvi hrvatski dobitnik Nobelove nagrade (za kemiju)

Jedna zanimljiva priča o otkriću insekticidnog djelovanja buhača upućuje nas na izvjesnu Dubrovkinju iz polovice 19.st., koja je očarana ljepotom cvijeta dalmatinskog buhača, ubrala buket cvijetova i držala ih kao ukras u sobi. Nakon što su se cvjetovi posušili, zametnuo joj se suhi buket u nekom zakutku sobe. Kada ga je naša Dubrovkinja nakon nekoliko tjedana pronašla, vidjela je da je bio okružen mnoštvom uginulih insekata.Ona je povezala smrt insekata s insekticidnim svojstvima cvjetova i započela s pripravljanjem praška buhača.

Kutijice za suhi buhač (Uz Buharica)

Buhač se u svijetu još uzgaja ili se uzgajao u: Australiji, Brazilu, Bugarskoj, Kaliforniji, Kini, Francuskoj, Italiji, Rusiji, Španjolskoj i Švicarskoj , a u mnogima se od njih, za razliku od Dalmacije, uzgaja još i danas.

Premda je buhač iz zone umjerene klime i dugo se uzgajao u tom području, on najbolje uspijeva kada se uzgaja na duboko i dobro dreniranim tlima izloženima suncu, umjereno-hladne klime s kratkom i blagom zimom i hladnim ljetom. Takovi klimatski uvjeti prisutni su na visoravni Kenije pa je ona danas najveći svjetski uzgajivač buhača.