Dalmatinski buhač sadrži izuzetno puno djelatnih tvari – piretrina te je jedan od najstarijih i najdjelotvornijih insekticida prirodnog podrijetla. Brzo djelovanje ekstrakta buhača kao kontaktnog nervnog otrova na insekte, bez ikakvog štetnog djelovanja na toplokrvne životinje i ljude, uz biorazgradljivost u netoksične (neotrovne) produkte (elemente) te nemogućnost zadržavanja u živim organizmima čini buhač i njegove derivate gotovo idealnim insekticidom.
Grm Buharice na Šolti
Dalmatinski buhač, buharica, buhara, buharika ili divlji pelin (Chrysanthemum cinerariifolium, Trevir) je sivo-zelena trajnica umjerenog klimatskog pojasa, oblika polugrma, visoka do 60 centimetara. Stabljike su joj nerazgranate s nekoliko kratkih raspršenih dlačica ispod cvijeta. Listovi su dugi i perasto raspoređeni, odozdo svilenkasti i okupljeni na dnu stabljike. Može doživjeti starost i od 12 godina. Samonikla je na području Dalmacije te u primorskim dijelovima Hercegovine i Crne Gore gdje je vezana uz kamena mjesta krškog obalnog područja. Dalmatinski buhač zbog svoje ekonomske vrijednosti svoj areal u zadnjih stotinjak godina proširio na gotovo sve kontinente.
Pyrethrum cinerariifolium Trevir je stari latinski sinonim za buhač. U taj su se stari rod Pyrethrum ubrajale i još 2 vrste: španjolska kamilica i perzijski buhač ili divlja kamilica.
Grčki korijen latinske riječi pyrethrum je "purethron" i označava divlju kamilicu. Obje vrste, i španjolska i divlja kamilica, u svojim učincima na ljudski organizam objašnjavaju ishodišnu grčku riječ "puretos" koja označava goruću, vatrenu toplinu.
Cvijet Buharice (UZ Buharica)
Autohtono, samoniklo bilje i poduzetničke aktivnosti
Autor: Dragana Đurić, 19. 6. 2023.
Povezujući aktivnosti kroz više projekata (Vodena zrcala otoka Šolte, Mali poduzetnici za zeleni Otok, Eko škole, Zasadi stablo, ne budi panj! te Mladi za stare, stari za mlade) i kroz UZ Buharica, ove su školske godine učenici proizveli niz eko-proizvoda.
Otok Šolta prepun je samoniklog bilja od kojih mnoge vrste imaju blagotvoran učinak na čovjekovo zdravlje. Mnoge se koriste u kulinarstvu, ali i za izradu raznih pripravaka kako što je npr. prirodni insekticid po kojem je naša Zadruga dobila ime.
Od samoniklog bilja mogu se koristiti različiti biljni dijelovi ovisno o vrsti korijen, stabljika, list, pup, cvijet, cvat ili plod. Biljni dijelovi se mogu sušiti, konzervirati kuhanjem ili kiseljenjem, koristiti za izradu macerata, tinktura, čajeva ili se destilirati kako bi se dobila eterična ulja i hidrolati.
Pakiranje lovora
Pakiranje buhača
Početna aktivnost u preradi biljaka sastojala se u sakupljanju samoniklog bilja u Šoltanskom polju te njegovu sušenju. Sušeni su listovi ružmarina i lovora i cvat buhača. Suhi ružmarin i lovor se mogu koristiti za kuhanje jela i čajeva dok se od suhog buhača po preciznoj recepturi stanovnika Šolte izrađuje prirodni insekticid. Osušene biljke su pakirane za čajeve i kao začinsko bilje.
Izrada melema
Od bilja korištenog u destilatoru odabrani su ružmarin, lišće masline i cvijet nevena od kojih su dobiveni aromatični hidrolati – Hidrolat ružmarina i Hidrolat lista masline i cvijeta nevena za njegu kože.
Hidrolati
Da se biljke mogu upotrijebiti i za proizvodnju uporabnih predmeta, učenici su pokazali izradom Torbi Sunčev poljubac i Razglednica Pozdrav s Lokve, služeći se tehnikom cijanotipije.
Istodobno su, osobito učenici nižih razreda, zasadili gredice lavande, smilja, vrijeska, ružmarina i buhača u školskom vrtu.
Rezultate svoga rada, učenici su predstavili na smotri učeničkih zadruga 26. svibnja 2023. u prodajnom centru Mall of Split.
Proučavajući svojstva samoniklog, autohtonog bilja, učenici svih razreda su, od svojih roditelja, šire obitelji i starijih susjeda, prikupili i zapisali recepte za liječenje biljem koji su se koristili u vrijeme kada je odlazak liječniku u Split bio otežan slabom povezanošću Otoka s kopnom. Na taj bi način pružili prvu pomoć bolesniku u svojoj obitelji. Da ne bi podlegli zaboravu prikupljene recepte smo tiskali u malom priručniku Lijekovi od davnina. Crteži ljekovitog bilja u priručniku su radovi učenika od 5. do 8. razreda.
Raspored sati 5.-8.r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored sati 1.-4. r. u 2023./24.-od 18.9.2023.
Raspored PRIJEVOZA učenike u šk.g.2023./24.
Raspored dežurstva u vrijeme velikog odmora 2023./24.
Dnevno dežurstvo učitelja i administrativno-tehničkog osoblja 2023./24.
Konzultacije i informacije za roditelje 2023./24._18.9.2023.
Sa Zebrom sigurno školu_slikovnica
Letak_Page1. za roditelje_Ponašanje u prometu
Letak_Page2. za vozače_Ponašanje u prometu
Letak_Page3. za djecu_Ponašanje u prometu
.jpg)
| « Svibanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| Obavijesti |  |
 |
| Obrazovni i e-časopisi | |
|
| Dnevni tisak | |
|
Ukupno: 5391437
Ovaj mjesec: 380
Ovaj tjedan: 655
Danas: 54
