Osnovna škola "Grohote" Grohote

Samonikla biljka koja raste na zapuštenim mjestima kao korov. Listovi i peteljke su pokriveni žarnicama, i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti, jer izliju oštar sok na kožu.

Kopriva se od davnina koristi kao hrana i lijek. Još su je stari Egipčani uzgajali i koristili kao povrće, a u doba Grka koristila se kao svježa biljka za masažu protiv reumatskih bolova.  Poznata je narodna izreka "Neće grom u koprive", a germanskoj mitologiji kopriva je simbol boga munja.

Ljekovita je, jestiva i nadasve korisna za opće stanje organizma. U ljekovite svrhe koriste se i list i korijen koprive. Liječi: reumatske boolesti, slabokrvnost, krvarenje, krvavi kašalj, za sniženje šećera u krvi te za pročiščavanje organizma protiv bubuljica, akni i kod kožnih bolesti.

Kopriva se upotrebljava i u kulinarstvu. Naši je stari recepti često spominju i može se pripremiti na mnogo načina kao i svako povrće, najčešće kao zamjena za špinat. U cijeloj je Europi poznata juha od koprive, jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu. Dodaje se sirevima, pudinzima, a varivo od koprive je jelo kojim se u Škotskoj slavi dolazak proljeća. Često se poslužuje i tjestenina punjena koprivom, a od slatkih jela štrudla od koprive i sira. Za upotrebu u kulinarstvu koriste se upravo vršci koprive, što znači gornja četiri lista. U mladim listovima koprive ima dvadeset puta više C vitamina nego u zelenoj salati i dodavanjem nasjeckanih listova obogaćujemo salatu, a da ne štetimo njenom okusu.