U našoj je školi obilježen rođendan jednog od najvažnijih slikara 20. stoljeća – Pabla Picassa. Iznenadit ćete se da se nije obilježavalo u učionici likovne kulture već u učionici matematike. Sada se zasigurno pitate kakve veze imaju osnivač kubizma i matematika. Odgovor slijedi.
Daroviti matematičari osnovne škole Hrvatski Leskovac, na satovima dodatne matematike tijekom niza radionica uočili su i spoznali zakonitosti zlatnog reza. Upoznali su omjere, razmjere (jednakosti dvaju omjera), Fibonaccijev niz te saznali za zlatni broj Φ je (√5+1)/2 ili približno 1.6180339.
Zlatni rez jest razmjer a : b = b : (a + b), odnosno manji odsječak (a) odnosi se prema većemu (b) kao što se veći (b) odnosi prema cijeloj dužini (a + b).
Mali matematičari su na radionicama promotrili i samostalno konstruirali auron tj. zlatni pravokutnik kojemu je manja stranica prema većoj u zlatnome rezu. Na prikazanim reprodukcijama djela Pabla Picassa uočili su matematičku preciznost te je pokazali i objasnili zlatnim rezom. Spoznali su da se zlatni rez može vidjeti u prirodi, arhitekturi kao i raznim umjetničkim područjima ili kako su učenici sami, nakon radionica komentirali: „Sad smo shvatili da je matematika svugdje!“.
Nije sve bilo isključivo na matematici. Učenici sedmih razreda na nastavi likovne kulturi upoznali su se tzv. likovnom matematikom. Neke mjere (dimenzije) djeluju skladno, a neke neskladno. S pomoću likovnih formula (kanona i perspektiva) proučavali su načine prikazivanja oblika i prostora. Na prikazanim fotografijama, videima i reprodukcijama primijetili su da živimo u svijetu oblika koji su vidljivi u različitim mjerama. Istražili su proporcije ljudskog tijela u umjetničkim djelima različitih povijesnih razdoblja. Razvijali likovnu sposobnost izražavanja omjera ljudske figure. Naposljetku su zajedno s učenicima razredne nastave crtali vlastiti doživljaj zlatnog reza.
