Osnovna škola Hrvatski sokol Podgajci Podravski

Ove školske godine smo obnovili knjižnični fond novim lektirnim naslovima i knjigama za slobodno vrijeme.

Lektirni naslovi:

1. Ivana Brlić Mažuranić, Priče iz davnina      10 primjerka

2. Dinko Šimunović, Duga, Alkar, Muljika         4

3. August Šenoa, Povjestice                               1

4. Selma Lagerlof, Legende o Kristu                  1

5. Nada Zidar-Bogadi: Sretan cvrčak                  1

 Za brojne čitače pristiglo je i nešto knjiga za slobodno vrijeme:

1. Maja Gluščević: BIJEG U KOŠARI

  Bijeg u košari dirljiv je dječji roman, čiju je radnju autorica smjestila u Dalmatinsku zagoru, u selo nadomak Knina, na samom početku Domovinskoga rata. Ozbiljnu i tešku, no nadasve odgovornu temu iseljavanja stanovništva pred ratnom opasnošću Maja je prikazala kroz priču o hrabrome dječaku i pametnome magarcu Sivku, koji je na svojim leđima pronio Jerka kroz rat.

2. Maja Gluščević: KLOPKA ZA MJEDVJEDIĆA

Maja Gluščević, najuspješnija animalistica hrvatske dječje književnosti, u ovoj je knjizi za glavne junake odabrala medvjedića i medvjedicu. Uzbudljiva je to priča o majčinskoj ljubavi, ali i o ljudskoj pohlepi i gluposti.

3. Sanja Lovrenčić: ESPEREL - GRAD MALIH ČUDA          

  Neki ljudi vjeruju da je najvažnija uloga priče da zabavi čitatelja ili da skrati dosadu. Međutim, to vjerovanje ne objašnjava zašto su u mnogim tradicionalnim društvima najbolji pripovjedači imali visok položaj u društvu te zašto su ljudi vjerovali da priče utječu na rast biljaka, na protjecanje vremena, na raspoloženje duhova prirode i na sudbinu ljudi pa su se stoga neke od njih smjele pričati samo u određeno doba godine.
Jedna od najpoznatijih pripovjedačica zanimljivih priča jest vezirova kći Šeherezada iz slavnog arapskog zbornika priča, legendi i anegdota Tisuću i jedna noć. Naime, njezin muž car Šahrijar, razočaran nevjerom prve žene, svaku djevojku kojom se oženi ubije već nakon prve bračne noći. Mudra Šeherezada odgađa vlastitu smrt pripovijedajući caru zanimljive priče što ih pred jutro prekida uz obećanje da će nastaviti sljedeće noći.

4. Grigor Vitez: KAD BI DRVEĆE HODALO I DRUGE PJESME - PLAVA BOJA SNIJEGA - RAJVIL I DRUGA PROZA

 Progovoriti lirskim, poetskim glasom djetetu to znači s maksimalnom jednostavnosti, s ograničenim brojem pojmova graditi poetski svijet djetinjstva, biti dovoljno atraktivan i umjetnički živ da te dijete može primiti; ono voli humor, naivnost, nemogućnosti, personifikacije, izvrtanje smisla, pretjerivanje, igru, sve što je u najbližem srodstvu s poezijom, ali i dječjim senzibilitetom.« Ovako piše Grigor Vitez u svome članku Djetinjstvo i poezija, članku koji je nedvojbeno njegov pjesnički manifest, teorijski osmišljavajući ono što je ostvario svojim stihom. A taj njegov ostvaraj je u hrvatskoj dječjoj književnosti izuzetan, prekretnički: ono što pojava Ivane Brlić-Mažuranić znači za bajku, Mate Lovraka i Ivana Kusana za roman, u toj mjeri je važna pjesnička osobnost Grigora Viteza za hrvatsku dječju poeziju. Prirodu, izvore i izvorišta, u još nečemu Vitez nalazi nadahnuće, onom stoje, toj prirodi (i djetetu) blisko - narodno, usmeno stvaralaštvo.

5. Hrvoje Hitrec: SMOGOVCI U RATU

            Peta knjiga o Smogovcima govori o Domovinskom ratu. Sirene sviraju uzbune, Dado i Marina postaju dragovoljci, Bimbo se pretvara u Jamesa Bonda, Mazala spasavaju iz četničkog podruma, Cobra je u opasnosti, Nosonja u Australiji, a kraj ukrašavaju svatovi.

6.  Višnja Stahuljak, BIJELI ZEC I DRUGI IGROKAZI

        Igrokazi u kojima može glumiti cijeli razred. U knjizi se nalaze igrokazi: Bijeli zec, Crveni kišobrani (Kako je dobri sluga išao na Mjesec po tri vlasi) Frkljevački muzikanti, Priča o Češerku Borku, Mudri pijetao i Božićna bajka.

7. Jasmina Tihi Stepanić, IMAŠ FEJS?

    Živimo u svijetu nove komunikacije. Mladi ljudi danas više ne vode intimne dnevnike, vrlo brižno skrivene od nepozvanih radoznalaca, ne pišu ljubavna pisma. Štoviše, intimno postaje, mora postati – javno, privatnost u ovom globalizmu postaje opća pa na stranicama ove knjige jedna od junakinja izjavljuje: – Dnevnik? Pa tko još danas piše dnevnik? Piši blog pa da svi znaju o čemu razmišljaš i što ti se događa. To pitanje tematizira autorica Jasminka Tihi-Stepanić tekstom koji joj je spisateljski prvijenac. Ali, ustvrdimo odmah – tekstom koji je pogodak u sridu! Već je naslov (…) problemski formuliran (…) K tomu, pitanje ne upućuje zrela osoba ili srednjoškolac nego osnovnoškolka, a to opet znači da je fejsbukovština probila sve dobne granice, postala je opća pojava, potisnuvši mnoge oblike tradicionalne komunikacije. Činjenica bi zvučala informacijski kad ne bi iza takvoga tipa komunikacije vrebale mnoge opasnosti kojih mladi korisnici, tek na pragu adolescencije, najčešće nisu svjesni (…)
Stjepan Hranjec

8. Branka Primorac, MATURALAC

Ova, najpoznatija knjiga Branke Primorac već je dugo u srcima mnogih čitatelja. Njezine glavne teme su škola, đaci i profesori, odrastanje, sloboda, ljubav… A sve to posebno dolazi do izražaja na učeničkim maturalnim putovanjima, koja su obavijena velikim uzbuđenjem i očekivanjima. Jedno takvo putovanje opisano je i u ovoj knjizi tako živopisno kao da čitatelj sam u njemu sudjeluje. Užitak je potpun. Knjiga je već objavljena u devet izdanja i ovjenčana književnom nagradom Mato Lovrak 1993.

9. Melita Rundek, PSIMA ULAZ ZABRANJEN 

   „(…) Djeca ne vole zabrane (a tko ih voli) pa roman odmah započinje primamljivim prvim poglavljem Strogo je zabranjeno. A što je zabranjeno? Uglavnom privlačne stvari – u knjižnicu se iz razumljivih razloga ne smije unositi sladoled, a u nju, naravno, ne spada ni pas. Dakle, jednom zabranom autorica nas uvodi u svoj roman, šarmantnu mješavinu zbilje i fikcije, dovoljno uvjerljive da je mladi čitatelji mogu prihvatiti (…)“ Sunčana Škrinjarić

10. Jadranko Bitenc, TWIST NA BAZENU

   Radnja romana odvija se u Bregani, gradiću uz slovensku granicu. Započinje krimi-zapletom. Sve se zavrti oko napuštenog bazena s kabinama. Otuda krene tajnovitost i napetost djela. Na djelu je i dječačka klapa s misterioznim imenom. Školske i ljubavne brige i maštanja dvanaestogodišnjaka, problemi u kući s roditeljima ocrtani su bez uljepšavanja. Jadranko Bitenc piše ležerno i s puno humora. Sve djeluje kao da autor gleda svijet oko sebe očima svojih junaka. Rječnik je svojstven tinejdžerima koji žive zaneseni svojim idolima. Očigledna je i autobiografska crta u djelu, koja još više podvlači njegovu autentičnost. Ovaj roman čitateljima, osobito mladima, privlačan je otprve i zato ga prihvaćaju s oduševljenjem.

11. Julijana Matanović, Anka Dorić, ONE MISLE DA SMO MALE

   Knjiga je namijenjena prvenstveno mladima, a potom njihovim roditeljima. Knjiga će dobro poslužiti i zdravstvenim djelatnicima, izvrstan je model kako mladima prenijeti znanje i korisne savjete. Oni nisu „mali“, štoviše imaju više znanja jer su ponekad internetski bolje educirani od svojih roditelja, učitelja i liječnika, međutim često „od šume ne vide stablo“ tako da im pravi savjet u pravom trenutku, izrečen njihovim riječima, može poboljšati kvalitetu življenja, a dugoročno i spasiti život.
    Knjiga je jedinstvena jer je plod razmišljanja dviju majki, a ujedno
stručnjakinja u svojim područjima. Smatrale su da je nužno nešto korisno učiniti za mlade i sve žene, pa su knjigu pripremale u svoje slobodno vrijeme i vlastitim sredstvima.
NAGRADA ANTO GARDAŠ ZA NAJBOLJI ROMAN ZA DJECU I MLADEŽ U 2010.GODINI
NAGRADA MALI PRINC ZA NAJBOLJI ROMAN ZA DJECU I MLADE U 2010. GODINI U REGIJI

12. Sanja Polak, DRUGI DNEVNIK PAULINE P.

    Razmišljala sam ovih dana što ću biti kad odrastem. Razmišljala i     odlučila. Bit ću samo mama. Nakon osnovne, upisati ću se u gimnaziju za mame...

13. Miro Gavran, SVAŠTA U MOJOJ GLAVI

   Moje ime je Zvonimir, idem u treći razred osnovne škole, živim u selu koje se zove Omorina, a moja mama je učiteljica, a tata je učitelj i mi živimo u stanu koji se nalazi u školskoj zgradi. A o čemu ću je pisati u ovu bilježnicu što će jednoga dana postati knjiga koja se zove memoari? - Pisat ću sve što se dogodilo od mog šestog rođendana pa naovamo...

Vidimo se u školskoj knjižnici!

                                             Ljiljana Cecelja, knjižničarka