Osnovna škola Ivane Brlić Mažuranić Koška

Knjižnica počinje s radom u isto vrijeme kada i sama škola. Poslove knjižničara obavljali su učitelji s nepotpunim radnim vremenom.

1978. godine gospodin Rudolf Sigriest poklonio je školi svoju privatnu biblioteku – vrijednu zbirku knjiga, ne samo brojčano, jer su među tim knjigama bili naslovi čija su to bila prva izdanja, neke su bile tiskane u vlastitim nakladama. Danas te knjige čuvamo kao zbirku antikviteta. 

U nedostatku školskog prostora knjižnica je mijenjala svoj položaj.

Bila je smještena u skučenom, mračnom prostoru od 30 m². Police su bile smještene uza zid od poda do stropa. Učenike se tako nije moglo poučavati snalaženju u knjižnici. Knjižničar se u posudbi knjiga morao služiti ljestvama. Do 1992. godine fond je prividno izgledao obiman. Tada je školi upućena preporuka  za provođenje revizije i otpisa. Knjižni su fondovi bili opterećeni neprimjerenom i neaktualnom građom. Nakon izvršene revizije i otpisa knjiga, knjižni je fond bio gotovo prepolovljen. 1996. godine prilikom obnavljanja škole dogovoreno je preseljenje knjižnice u veću prostoriju, bivšu učionicu tehničke kulture. Ova prostorija svojim položajem i osvjetljenjem savršeno odgovara zahtjevima knjižnice U novi su prostor smještene preuređene police. Učenicima je omogućen slobodan pristup knjigama. 1999/2000. izvršen je novi ustroj stručnog rada knjižnice – reinventarizacija knjižne građe, prevođenje knjižnog fonda  na sustav džepića i drugo. Učenici su sustavno osposobljavani  za snalaženje u knjižnici i poučavani za samoučenje.  

Središnji je prostor uz prozor odvojen za malu čitaonicu, gdje se učenike uvodi u korištenje izvora znanja i upućuje u način rada na istraživačkim zadacima.

Knjižnica je opremljena glazbenom linijom, TV-prijamnikom i računalom. Postaje bibliotečno-informacijski centar. Radi se timski i surađuje sa učiteljima, ravnateljem, stručnom suradnicima i roditeljima. Održavaju se radionice, projektna nastava, susreti s književnicima, tematske izložbe, prezentacije. Učenici upoznaju knjižnu i neknjižnu građu i druge izvore informacija.

Pobuđuje ih se na aktivno stjecanje kvalitetnog znanja i motivira ih se za čitanje.

U knjižnici se pokreću projekti koji timski okupljaju učitelje i učenike.

Školska knjižnica danas posjeduje oko 5826  knjiga učeničkog i učiteljskog fonda. Od ostale knjižne građe u knjižnicu stiže 21 vrsta časopisa i  3 novinska naslova. Neknjižnu građu predstavlja 250 kombiniranih audiovizualnih materijala i 18  ostalih knjižničkih materijala..

Članovi školske knjižnice su učenici i djelatnici škole, ali i  srednjoškolski učenici, koji se žele služiti školskom knjižnicom.

Knjižnica ima svoj pravilnik o radu i radno vrijeme.Aktivno sudjeluje u školskom kurikulumu.

Aktivnosti i projekti školske knjižnice su vidljivi na školskoj web stranici.

U godišnjem planu i programu stručnog suradnika knjižničara 60 posto radnog vremena je neposredan odgojno-obrazovni rad s učenicima i knjižnica je postala mjesto poučavanja informacijske i medijske pismenosti,  a preduvjet za to je razvijanje digitalnih kompetencija kod učenika, čime se uz učitelje informatike bave i knjižničari.

Od 2018. godine dobiva 5 novih računala za učenike, koja su umrežena i spojena na školku mrežu.Tako je školska knjižnica korak bliže razvoju komunikacijske i informacijske pismenosti. Održavaju se radionice snalaženja u školskoj knjižnici s ciljem razvoja informacijske pismenosti, pronalaženja informacija putem računala, uči se napraviti selekciju ; odabrati, vrednovati i učinkovito koristiti informacije.

Pripremila: D. Payerl, prof. hrv. jezika i dipl.knjižničarka