PROJEKT: Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva (2018/2019.)
« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Èe | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Ujedinjeni su narodi, prije tri godine, odluèili da se 20. dan o¾ujka slavi kao Meðunarodni dan sreæe, a kako nam danas sti¾e i proljeæe, mnogima je to dovoljan razlog za sreæu. Proljeæe, naime, veæ godinama sti¾e 20. o¾ujka, usprkos svemu što smo uèili u školama, pa æe i danas ulicama Osijeka prošetati u 17 sati i 57 minuta.
Zamisao o Meðunarodnom danu sreæe potekla je od UN-ovih predstavnika Kraljevine Butan. Tamo su, u vrletima planine Himalaje, koja je svojevrsna kolijevka mnogih kvalitetnih globalnih duhovnih pokreta, sedamdesetih godina prošlog stoljeæa uveli novu mjeru nacionalnog blagostanja koja se nije mjerila u materijalnim bogatstvima nego u osjeæaju sreæe u narodu, poznata kao "bruto nacionalna sreæa". Butanski premijer Jigme Thinley je prije dvije godine ustvrdio kako se nada da æe "do 2015. godine meðunarodna zajednica usvojiti novu paradigmu odr¾ivosti koja se temelji na promicanju istinske ljudske dobrobiti i sreæe, a koja æe u isto vrijeme omoguæiti svih vrsta s kojima dijelimo ovaj planet".
Proljeæe 2014.
Astronomi pomno raèunaju ravnodnevice i one se gotovo cijelo stoljeæe neæe poklapati s kalendarom. Promjena bi, ka¾u, zbunila èovjeèanstvo, pa æe ostati kalendari s greškom. Naime, usprkos slu¾benom nadnevku poèetka proljeæa, 21. o¾ujka, koji je upisan u naše kalendare pa i u školske ud¾benike i pamæenje generacija uèenika, ovo godišnje doba veæ godinama u stvarnosti poèinje dan ranije, 20. o¾ujka. Iako æe razmimoila¾enje u pravom i kalendarskom poèetku proljeæa trajati još gotovo stotinu godina, astronomi, koji su po opisu posla zadu¾eni za raèunanje vremena, ne smatraju da bi u postojeæem kalendaru bilo što trebalo mijenjati.
Usklaðivanje kalendara na kakav smo navikli s astronomskim proraèunima o poèetku godišnjih doba unijelo bi, ka¾u, nepotrebnu pomutnju u dobro ustrojen model raèunanja vremena kakav danas imamo. Poèetak proljeæa, kao i poèetak jeseni, poklapaju se s ravnodnevicom ili ekvinocijem, pojavom u astronomiji kada Zemljina os nije nagnuta ni od ni prema Suncu, a središte Sunca nalazi se u ravnini Zemljinog ekvatora. Sunce na svom prividnom gibanju po ekliptici prolazi kroz proljetnu toèku u trenutku proljetne ravnodnevice i jesensku toèku u trenutku jesenske ravnodnevice. Od 2008. do 2101. godine, proljetna ravnodnevica pada 19. ili èešæe 20. o¾ujka.
Poèeci godišnjih doba se, po principu ciklusa malih promjena, ponavljaju svakih 400 godina. Dogodi se da proljeæe mo¾e pasti 21. o¾ujka, ponekad 20. o¾ujka, a nekad, ali rijetko, èak i 19.o¾ujka. To æe se, na primjer, po našim proraèunima dogoditi 2096. godine, kada æe proljeæe poèeti èak dva dana prije kalendarskog.
Izvor: skole.hr