PROJEKT: Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva (2018/2019.)
« Rujan 2024 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Èe | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
Bo¾iæ je najpoznatiji kršæanski blagdan i svi u¾ivamo u kiæenju bora, paljenju lampica te bo¾iænim pjesmama. Saznajte kako je nastao obièaj kiæenja bora te još mnoštvo drugih manje poznatih bo¾iænih èinjenica.
Kako je nastao obièaj kiæenja bora?
U Njemaèkoj u srednjem vijeku su Nijemci kitili tzv. rajsko drvo s jabukama, popularno u predstavi o Adamu i Evi koja se odr¾avala 24. prosinca. Dugo vremena nakon toga drvce se poèelo kititi drugim, ukrasnim predmetima.
Bo¾iæno drvo, koje je zeleno cijele godine, simbol je nade i vjeènog ¾ivota kršæana. Vrh drva gleda prema raju, a zvijezda koja se stavlja na vrh drva simbol je zvijezde koja je vodila tri kralja do Betlehema. Svijetla na bo¾iænom drvu predstavljaju Isusa i njegovo svijetlo.
Kad su izumljene prve bo¾iæne lampice?
Tri godine nakon što je Thomas Edison izumio ¾arulju 1879. godine, Edward H. Johnoson, Edisonov suradnik, napravio je prve bo¾iæne ¾aruljice i ponosno ih objesio u svom stanu u New Yorku, gdje su izazvale pravu senzaciju. Nekoliko godina kasnije poèela je masovna proizvodnja bo¾iænih lampica.
Na koliko se misa ide na Bo¾iæ?
Iako æe veæina vas u¾ivati u snovima u toplini svog kreveta, vaši æe bake i djedovi mo¾da razmišljati o tome kako se organizirati da stignu na èak tri mise, koje se tradicionalno odr¾avaju na Bo¾iæ.
To su polnoæka, zatim rana jutarnja misa (zove se pastrica, zornica ili mala misa), na kojoj se obièno ide na prièest, te treæa misa - poldanica ili vela misa.
Koja je najprodavanija bo¾iæna pjesma ikada?
'White Christmas' Binga Crosbyja!
Koji je naj bo¾iæni film?
Vjerojatno najomiljeniji film koji vezujemo uz bo¾iæne blagdane je klasik Franka Capre iz 1946. godine '®ivot je lijep' (It's a Wonderful Life) s Jamesom Stewartom u glavnoj ulozi. To je prièa o èovjeku iz idiliènog gradiæa Bedford Fallsa koji je nezadovoljan svojim ¾ivotom, a zapravo ne shvaæa da mu je ¾ivot lijep. Zato ga posjeæuje jedan anðeo...
Gdje je nastala biljka bo¾iæna zvijezda?
U vrijeme bo¾iænih blagdana u skoro svakom domu nalazi se biljka euforbija, popularnija kao bo¾iæna zvijezda. Naðena je u Meksiku 1834. godine. U prirodi, to je grm koji raste i do pet metara, a sredinom 20. stoljeæa amerièki znanstvenici su razvili verziju ove biljke koja mo¾e ¾ivjeti u sobnim uvjetima.
Bo¾iæna zvijezda treba dosta svjetla, a temperatura mora biti bar 12, najviše oko 25 Celzijevih stupnjeva. Biljka zahtijeva veliki postotak vla¾nosti u zraku, pa je treba prskati svaki dan. Ako joj listovi poènu ¾utjeti, a zatim otpadnu i osuše se, razlog tome je visoka temperatura u prostoriji, suh zrak i pretamno mjesto na kojem se nalazi. Ako cijela biljka klone, kriv je propuh, te je valja maknuti na neko pogodnije mjesto.
Zašto se prije Bo¾iæa sije pšenica?
Obièaj sijanja bo¾iæne pšenice kao simbola obnove ¾ivota i plodnosti kod katolika dio je bo¾iæne tradicije. Sam obièaj pretkršæanskog je porijekla, ali danas ima kršæansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine.
Zanimljivo je da ovog obièaja nema u protestantskim zajednicama i velikom dijelu Europe, pa je, osim uz Portugal i ju¾nu Italiju, on vezan još samo za hrvatsko podneblje.
Što simbolizira bo¾iæni vijenac?
Bo¾iæni vijenac svojim nas oblikom podsjeæa na krunu od trnja koju je nosio Isus. Zelenilo vijenca simbol je vjeènog ¾ivota kršæana, a vijenac je ukrašen crvenim trakama koje oznaèavaju sveèanost blagdana.
Kada su se poèele slati bo¾iæne èestitke?
Izum bo¾iænih èestitaka-razglednica pripisuje se grofu Nikoli Monte Mellini, koji je godine 1709. napisao neke stihove i reèenice s lijepim ¾eljama i èestitkama, pa ih poslao rodbini i znancima. Ova zamisao bila je prihvaæena, ali se proširila tek u sljedeæem stoljeæu, kada su dvije tiskare u Milanu poèele prodavati razglednice s bo¾iænim crte¾ima.
Izvor: www.tportal.hr