preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Kalendar
« Prosinac 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
25 26 27 28 29 30 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

Kada zvoni?
7,30 pripremno zvono
 
1. sat     7,40 -   8,25
2. sat     8,30 -   9,15
3. sat     9,20 - 10,05
4. sat   10,25 - 11,10
5. sat   11,15 - 12,00
6. sat   12,05 - 12,50
7. sat   12,55 - 13,40
Raspored sati

Projekt:"Užina za sve 1"
Projekt "Užina za sve 2"
Projekt "Užina za sve 3"
Projekt "Užina za sve 4"
Projekt "Užina za sve 5"
Vijesti

Svjetlost

Svjetlost je vrlo važna za život : brojnim životinjama omogućuje da vide, a biljke je iskorištavaju za fotosintezu. Međutim, za upoznavanje ponašanja svijetlosti bila su potrebna brojna stoljeća.

Zrake svjetlosti imaju tri važna obilježja: apsorbiraju ih tamne grube površine, reflektiraju svijetle sjajne površine i lome se pri prolasku iz jednog materijala u drugi.


Zrake se svjetlosti  od zrcala odbijaju simetrično; kut refleksije jednak je kutu upadne svjetlosti. Površina vode ili druge tekućine u zdjeli ili lokvi djeluje kao zrcalo. Brojne priče iz  davnine, primjerice Ezopove basne, daju opise ljudi i životinja koji vide svoj odraz s površine vode.

Zrcaljenje se dugo upotrebljavalo u znanosti. Drevnu grčkome matematičaru i filozofu Eratostenu (oko 240. g.pr. Kr.) putnik je ispričao o refleksiji sunca na površini vode dubokog bunara u Sieni (danas Asuanu) jednog ljetnog dana. Shvatio je da to znači da se Sunce u tom trenutku nalazilo točno u zenitu. Tu je informaciju iskoristio za izračunavanje veličine Zemlje. Međutim, komad uglačana metala lakše je upotrebljavati od vodene lokve,  a metalna zrcala žene i muškarci već dugo rabe pri uljepšavanju. Suvremeni teleskopi i kućanska zrcala izrađuju se od stakla na koje se postavlja tanak sloj srebra ili aluminija; čista metalna površina zrcali svjetlost, a staklo ga štiti od prljavštine i oštećenja.

Kad svjetlost prolazi iz jednog materijala u drugi, primjerice iz zraka staklo ili vodu, mijenjaju smjer; svjetlost se lomi (svija) pri prolasku kroz njihovo dodirište. Taj je lom odgovoran  za to da bare izgledaju pliće nego što zapravo jesu te da žlica u čaši vode izgleda svinuto.

Svjetlost se kroz gušće materijale, primjerice vodu i staklo, giba sporije nego kroz zrak, a lomi se zato da što više skrati vrijeme putovanja između dviju točaka. Ova matematička formula poznata je kao Snellov zakon, prema  nizozemskom znanstveniku koji je otkrio da veličina loma ovisi o indeksima loma dvaju sredstava.

O načelima zrcaljenja i načelima loma svjetlosti  kroz razne pokuse  i prezentacije od povijesnih činjenica do današnjih dana, proveli su nas učenici petog, sedmog i osmog razreda na radionici u utorak, 24.5. 2016.u tijeku sedmog sata pod stručnim vodstvom učiteljice fizike Katice Baljak. Suradnju i pomoć u pripremi materijala učenicima omogućile su  i učiteljice povijesti i informatike.



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Ana Dukarić   datum: 24. 5. 2016.

Tražilica

Potvrde o školovanju
Preuzimanje potvrda

Upute za preuzimanje...


Upisi 2024./2025.

Oglasna ploča

Red button


SOS 112


Posjetite...

 

 

 

 

  

Open Education Europa

Europsko otvoreno obrazovanje

  


Korisni linkovi
Časopisi
 • Enter
 • Bug
 • Drvo znanja
 • PC chip
 • Meridijani

Dnevni tisak

Korisni linkovi


Brojač posjeta
Ispis statistike od 5. 9. 2012.

Ukupno: 206198
Ovaj mjesec: 576
Ovaj tjedan: 38
Danas: 38




preskoči na navigaciju