Osnovna škola Jurja Barakovića Ražanac

Hrvatska se nalazila unutar socijalističke Jugoslavije koja se sastojala od šest republika ( Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne gore, Srbije, Slovenije i Hrvatske). Ustavom iz 1974. godine svakoj je republici zajamčeno pravo na samoodređenje do odcjepljenja. Socijalistička Republika Hrvatska definira se u tom ustavu kao ,, državna i samoupravna zajednica '' . Ipak, to je bilo mrtvo slovo na papiru dok je bio živ Tito ( do 1980.).

Pojavom višestranačja u Sovjetskom Savezu (1989/90.) omogućeno je rađanje demokracije u komunističkim zemljama europskog istoka. Tako je i u Hrvatskoj došlo do demokratskih promjena. Hrvatski narod referendumom se opredijelio za neovisnost .

Hrvatski sabor, poštujući rezultate referenduma, 25.6.1991.godine donio je Deklaraciju o proglašavanju suvremene i samostalne Republike Hrvatske. Odluka sabora blokirala je međunarodna zajednica, tako što je Hrvatska bila prinuđena potpisati „ Brijunsku deklaraciju“ ( 7.7.). Brijunskom deklaracijom određen je moratorij (odgoda od tri mjeseca) stupanja na snagu odluke o neovisnosti. Tom odgodom međunarodna zajednica je pokušavala naći rješenje jugoslavenske krize.

Dana 7. listopada kada je isticao tromjesečni moratorij zrakoplovi JNA pogodili su raketama Banske dvore u kojima se nalazio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, koji je slučajno ostao živ. Sutradan 8.10.1991.godine u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu održana je sjednica svih triju saborskih vijeća. Na toj sjednici jednoglasno je donesena odluka o stupanju na snagu raskida svih državnopravnih veza s Jugoslavijom. Također, da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt, bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije.

Taj dan slavimo kao Dan neovisnosti. Dan kada je nakon devet stoljeća ponovo oživjela samostalna Hrvatska država.

Hrvatska se nalazila unutar socijalističke Jugoslavije koja se sastojala od šest republika ( Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne gore, Srbije, Slovenije i Hrvatske). Ustavom iz 1974. godine svakoj je republici zajamčeno pravo na samoodređenje do odcjepljenja. Socijalistička Republika Hrvatska definira se u tom ustavu kao ,, državna i samoupravna zajednica '' . Ipak, to je bilo mrtvo slovo na papiru dok je bio živ Tito ( do 1980.).

Pojavom višestranačja u Sovjetskom Savezu (1989/90.) omogućeno je rađanje demokracije u komunističkim zemljama europskog istoka. Tako je i u Hrvatskoj došlo do demokratskih promjena. Hrvatski narod referendumom se opredijelio za neovisnost .

Hrvatski sabor, poštujući rezultate referenduma, 25.6.1991.godine donio je Deklaraciju o proglašavanju suvremene i samostalne Republike Hrvatske. Odluka sabora blokirala je međunarodna zajednica, tako što je Hrvatska bila prinuđena potpisati „ Brijunsku deklaraciju“ ( 7.7.). Brijunskom deklaracijom određen je moratorij (odgoda od tri mjeseca) stupanja na snagu odluke o neovisnosti. Tom odgodom međunarodna zajednica je pokušavala naći rješenje jugoslavenske krize.

Dana 7. listopada kada je isticao tromjesečni moratorij zrakoplovi JNA pogodili su raketama Banske dvore u kojima se nalazio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, koji je slučajno ostao živ. Sutradan 8.10.1991.godine u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu održana je sjednica svih triju saborskih vijeća. Na toj sjednici jednoglasno je donesena odluka o stupanju na snagu raskida svih državnopravnih veza s Jugoslavijom. Također, da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt, bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije.

Taj dan slavimo kao Dan neovisnosti. Dan kada je nakon devet stoljeća ponovo oživjela samostalna Hrvatska država.

Hrvatska se nalazila unutar socijalističke Jugoslavije koja se sastojala od šest republika ( Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne gore, Srbije, Slovenije i Hrvatske). Ustavom iz 1974. godine svakoj je republici zajamčeno pravo na samoodređenje do odcjepljenja. Socijalistička Republika Hrvatska definira se u tom ustavu kao ,, državna i samoupravna zajednica '' . Ipak, to je bilo mrtvo slovo na papiru dok je bio živ Tito ( do 1980.).

Pojavom višestranačja u Sovjetskom Savezu (1989/90.) omogućeno je rađanje demokracije u komunističkim zemljama europskog istoka. Tako je i u Hrvatskoj došlo do demokratskih promjena. Hrvatski narod referendumom se opredijelio za neovisnost .

Hrvatski sabor, poštujući rezultate referenduma, 25.6.1991.godine donio je Deklaraciju o proglašavanju suvremene i samostalne Republike Hrvatske. Odluka sabora blokirala je međunarodna zajednica, tako što je Hrvatska bila prinuđena potpisati „ Brijunsku deklaraciju“ ( 7.7.). Brijunskom deklaracijom određen je moratorij (odgoda od tri mjeseca) stupanja na snagu odluke o neovisnosti. Tom odgodom međunarodna zajednica je pokušavala naći rješenje jugoslavenske krize.

Dana 7. listopada kada je isticao tromjesečni moratorij zrakoplovi JNA pogodili su raketama Banske dvore u kojima se nalazio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, koji je slučajno ostao živ. Sutradan 8.10.1991.godine u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu održana je sjednica svih triju saborskih vijeća. Na toj sjednici jednoglasno je donesena odluka o stupanju na snagu raskida svih državnopravnih veza s Jugoslavijom. Također, da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt, bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije.

Taj dan slavimo kao Dan neovisnosti. Dan kada je nakon devet stoljeća ponovo oživjela samostalna Hrvatska država.

Hrvatska se nalazila unutar socijalističke Jugoslavije koja se sastojala od šest republika ( Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne gore, Srbije, Slovenije i Hrvatske). Ustavom iz 1974. godine svakoj je republici zajamčeno pravo na samoodređenje do odcjepljenja. Socijalistička Republika Hrvatska definira se u tom ustavu kao ,, državna i samoupravna zajednica '' . Ipak, to je bilo mrtvo slovo na papiru dok je bio živ Tito ( do 1980.).

Pojavom višestranačja u Sovjetskom Savezu (1989/90.) omogućeno je rađanje demokracije u komunističkim zemljama europskog istoka. Tako je i u Hrvatskoj došlo do demokratskih promjena. Hrvatski narod referendumom se opredijelio za neovisnost .

Hrvatski sabor, poštujući rezultate referenduma, 25.6.1991.godine donio je Deklaraciju o proglašavanju suvremene i samostalne Republike Hrvatske. Odluka sabora blokirala je međunarodna zajednica, tako što je Hrvatska bila prinuđena potpisati „ Brijunsku deklaraciju“ ( 7.7.). Brijunskom deklaracijom određen je moratorij (odgoda od tri mjeseca) stupanja na snagu odluke o neovisnosti. Tom odgodom međunarodna zajednica je pokušavala naći rješenje jugoslavenske krize.

Dana 7. listopada kada je isticao tromjesečni moratorij zrakoplovi JNA pogodili su raketama Banske dvore u kojima se nalazio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, koji je slučajno ostao živ. Sutradan 8.10.1991.godine u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu održana je sjednica svih triju saborskih vijeća. Na toj sjednici jednoglasno je donesena odluka o stupanju na snagu raskida svih državnopravnih veza s Jugoslavijom. Također, da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt, bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije.

Taj dan slavimo kao Dan neovisnosti. Dan kada je nakon devet stoljeća ponovo oživjela samostalna Hrvatska država.